Enes Dazdarević rođen je 1965. godine u Novom Pazaru. Studirao je geografiju u Prištini i Sarajevu. Bio je urednik novopazarskog političkog magazina „Has“. Objavljivao u časopisima „Mak“, „Lica“, „Život“, „Konture“. Zastupljen je u više antologija i panorama bošnjačke poezije. Objavio je knjigu pjesama „Ruska straža“ (Damad, Novi Pazar, 1993). Živi u Novom PazaruPročitaj više
Volumen rukopisne ostavštine Envera Čolakovića impresivan je. Obuhvaća preko tristo bibliografskih jedinica u rasponu od ciklusa europskog haikua i minijatura, do poema i ciklusa pjesama epskih razmjera, te pripovijetki, novela, drama i romana. Još jednom ustvrđujemo da gotovo nema ni jedne književne forme u kojoj se Čolaković nije okušao. Naravno, također ustvrđujemo da takav golemi književni opus trpi i otrpjet će oscilirajuće kvalitativne vektore. Pritom je neodoljivo je privlačan tematski opseg Bosne, kojoj je posvećeno oko četvrtine volumena njegove rukopisne ostavštine. Može se također rećPročitaj više
Isakovićev zapis o zemlji je zapis o Bosni i njenim gradovima, njihovoj historiji i ljepoti, ali i tvrdim putevima kojima se hodi. Zapis o Bosni je metaforiziran mnogo više nego je to uobičajeno u klasičnom putopisu; priča o Bosni pretače se u lirsku pjesmu ispunjenu brojnim vrstama semantičkih stilskih figura.Pročitaj više
S pozicije snažnog lirskog subjekta, Senadin Musabegović (1970) pjeva o zadnjem ratu u iskrenim emotivnim nakupinama, dakle iskustveno, prizivajući svijet da se sklupča u jednu točku. Tada ga on osluškuje, svlači, i namiguje mu. Uostalom samo se tako može progovoriti (propjevati) o ratu: bez stilsko jezičnih performansi, tek toliko da se ne žrtvuje čitatelj i da pjesnik ne dezertira iz zadnjeg rata. Za njega ne postoji autistična stvarnost i to će, uz ekonomični raspored slikovne prezentacije, ali i neočekivanog semntičkog viška koji čvrsto kanalizira priču, biti velika Pročitaj više
Sutra je Bajram, a on se noćas ženi, on evo ide po Hadžibegovu kravaricu Nafu, ona će sada pobjeći s njime da niko ne vidi, nju će uvesti stara Umiša ... Đulaga Mehić ne korača, on pliva, on brekti od nekog silnog oduševljenja, u njemu se sve razmiče i širi, on je posrnuo da se ne procikne. “Nafo, grlo bijelo, utušiću te do svitka, Nafo, medeni kolačiću, pregrišću te do Kokina...” Pliva Đulaga Kokin, Krajina potanja u mehko snježno tkanje kao u pamuk, iz njega prokulja divovski pocik Pročitaj više
U Devlet-hanuminu kuću, koja je uprav naprama haremu džamijskom, sleglo se silno ženskinje da vidi gizdavi svijet kad se iz džamije raziđe. Bajram je i ženskinje gizdavo, a sve veselo, samo Mehaginica tužna, žalosna. Došla u taj veseli svijet da vidi svog sinčića, kad joj iz džamije izađe. Žene ju tješile i razgovarale, a ona plakala. Iz džamije se čuli dirljivi glasovi i doskora poče dova a stotine i stotine grla zabrujalo haremom: "Amin, amin!".Pročitaj više
Stjecište raznoraznih karaktera, pogleda na život, bifurkacija Istoka i Zapada, jedna od posljednjih orijentalnih varoši na Balkanu - Sarajevo - progutalo je u se hiljade života, zakopalo hiljade nada, a ostvarilo ih također na hiljade, pa će valjda i onaj skromni san Muje Halvadžije. Još prvog dana kad je stigao, bježeći od šejtanski brzih “tomobila”, lijevodesno, nasmijala mu se sreća. Pročitaj više
Sutra je Bajram! Dan očišćenja i vedrine u dušama! Dan kada se veliki i mali, siti i gladni raduju. Ovi posljednji, naravno, mnogo manje. To je jedini praznik u kome se stvarno praznuje. Niko ne treba da radi. Ti dani su jedini u godini kad muslimani mogu da ne rade. Bogatiji daju onima koji nemaju. Treba da se u tim danima i fukara proveseli i zaboravi na brige. Tako je bilo nekada... Sada se izgleda i ovi običaji opoganili i sve više padaju u zaborav... Zatvor je šutio u tišini opkoljen širokim sjenama jednog Pročitaj više
Hamid Šahinović Ekrem rođen je 1879. godine u Humu kod Foče. Osnovnu školu završio je u Foči, a gimnaziju u Sarajevu. Studirao je pravo u Beču i Zagrebu gdje je i doktorirao. Radio je kao sudija i podnačelnik Sarajeva. Umro je u Sarajevu 1936. godine. Objavljivao je pripovijetke u Sarajevskom listu i Beharu. Jedan je od najplodnijih bosanskohercegovačkih dramskih pisaca (Đavo pod čergom, Punica, Dva načelnika, Na planini, Fata s Krajine, Zmaj od Bosne i dr.). Za prozu Hamida Šahinovića Ekrema, Zdenko Lešić kaže: „...Hamid Šahinović je u muslimansku pripovijetku uveo Pročitaj više
Bošnjački književnik Riza-beg Kapetanović Ljubušak rođen je u Vitini kraj Ljubuškoga 25. V. 1868, a umro u Sarajevu 24. XII. 1931. Nakon austrijske okupacije BiH 1878. bio je prvi Bošnjak koji je pohađao vojnu kadetsku školu u Sarajevu. Sin je znamenitog Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka. Živio je na obiteljskim posjedima baveći se književnim radom. Riza-beg je prvi bošnjački pjesnik koji piše latinicom i prvi koji je objavio zbirku pjesama iza austrougarske okupacije (1893). Jedan je od istaknutijih predstavnika bošnjačkoga nacionalnog buđenja, surađivao je u “Bosanskoj vili”, “Bošnjaku”, “Pročitaj više
© 2019 - 2022. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.
