1. Naslovna
  2. Književnost

Kategorija : Književnost

Htio bih da pišem još manje. I još bolje…
HAMID ŠAHINOVIĆ EKREM: Na iftaru
Književnost

HAMID ŠAHINOVIĆ EKREM: Na iftaru

20. Maja 2020.

Hamid Šahinović Ekrem rođen je 1879. godine u Humu kod Foče. Osnovnu školu završio je u Foči, a gimnaziju u Sarajevu. Studirao je pravo u Beču i Zagrebu gdje je i doktorirao. Radio je kao sudija i podnačelnik Sarajeva. Umro je u Sarajevu 1936. godine. Objavljivao je pripovijetke u Sarajevskom listu i Beharu. Jedan je od najplodnijih bosanskohercegovačkih dramskih pisaca (Đavo pod čergom, Punica, Dva načelnika, Na planini, Fata s Krajine, Zmaj od Bosne i dr.). Za prozu Hamida Šahinovića Ekrema, Zdenko Lešić kaže: „...Hamid Šahinović je u muslimansku pripovijetku uveo Pročitaj više

RIZA-BEG: Lejlei-kadar
Književnost

RIZA-BEG: Lejlei-kadar

19. Maja 2020.

Bošnjački književnik Riza-beg Kapetanović Ljubušak rođen je u Vitini kraj Ljubuškoga 25. V. 1868, a umro u Sarajevu 24. XII. 1931. Nakon austrijske okupacije BiH 1878. bio je prvi Bošnjak koji je pohađao vojnu kadetsku školu u Sarajevu. Sin je znamenitog Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka. Živio je na obiteljskim posjedima baveći se književnim radom. Riza-beg je prvi bošnjački pjesnik koji piše latinicom i prvi koji je objavio zbirku pjesama iza austrougarske okupacije (1893). Jedan je od istaknutijih predstavnika bošnjačkoga nacionalnog buđenja, surađivao je u “Bosanskoj vili”, “Bošnjaku”, “Pročitaj više

ALIKADIĆ: Naše snove ne čitajte u sanjaricama
Aktuelno Književnost

ALIKADIĆ: Naše snove ne čitajte u sanjaricama

19. Maja 2020.

Voli crveno. Kada ustane ujutro, obuče se i vidi neki od crvenih detalja, kojih je uistinu mnogo u njenom stanu, osjeća se bolje. To joj, objašnjava, daje snagu i sigurnost. Stoga ju je u javnosti bilo gotovo nemoguće vidjeti bez nekog crvenog detalja – naušnica ili šala. Uz smijeh objašnjava da i to možda ima veze s tjelesnim – malokrvna je. I taj smijeh, snaga i ozbiljnost – sve je to Bisera Alikadić (Livno, 1939.), žena u zrelim godinama čije su riječi snažne, oštre, ogoljene i nose poruke koje ne prihvataju ravnodušnost kao Pročitaj više

KLJUČANIN: Moje ime već je nestalo
Književnost

KLJUČANIN: Moje ime već je nestalo

18. Maja 2020.

Riječ je o pjesništvu koje se ostvaruje dvojakom snagom. Istodobno, Zilhad Ključanin će afirmirati takozvanu poetiku iskustva jezika, štoviše, oslobođenu, ponekad, do ruba konkretističke intervencije (nikada lingvizma), a s druge će strane prisegnuti jednostavnom, stvarnosnom jeziku sa senzibilnim i emotivnim odnosom prema zbilji, odnosno jeziku koji zahtijeva stringentnu organizaciju. On je umio svakodnevno, u razdoblju od sto dana, napisati jednu pjesmu jednakovrijedne kvalitativne razine. Pritom mu nikada pogrešna riječ i suvišan izraz neće raniti pjesmu. Dakle, kao vrlo plodan pjesnik, jedan je od prvih, tada još uvijek mladih pjesničkih „junoša“, Pročitaj više

HASKOVIĆ: Pepelnica
Aktuelno Književnost

HASKOVIĆ: Pepelnica

18. Maja 2020.

Husein Hasković jedan je od najvećih majstora jezika savremenog bošnjačkog i bosanskohercegovačkog pjesništva. Rođen je 1955. godine u Šadićima, nadomak Foče. Za sebe kaže da je dovoljno da se o čovjeku zna kad je rođen, kad je umro, i 'nako ime – ono što na kamen stati možePročitaj više

FRNDIĆ: Bašeskijin bosanski jezik
Bosanski jezik Književnost

FRNDIĆ: Bašeskijin bosanski jezik

17. Maja 2020.

Kao što su stari hrvatski pisci služili se latinskim jezikom, tako se Bašeskija poslužio turskim jezikom u svome Ljetopisu. Koristio je varijantu turskog jezika kakav se govorio u Bosni, a kojeg su Turci zvali "Bošnjak-lehdže" - bosanskim dijalektom. Ali Bašeskiji je bosanski jezik bio materinski, i on je u svojim kronikama zapisao da je bosanski jezik bogatiji od turskog, arapskog i perzijskog jezika. A to je ilustrirao na primjeru glagola ići, koji u arapskom ima tri slična oblika, "Zehebe - raha - meša", dok u turskom jeziku Pročitaj više

BEHAR: 120 godina od pokretanja
Aktuelno Književnost

BEHAR: 120 godina od pokretanja

16. Maja 2020.

U narodu je list dobro primljen. Pretplata je počela odmah stizati, a s njom priznanja i zahtjevi čitalaca da list izlazi jednom sedmično, a ne jednom u petnaest dana – što je bila i ostala praksa Behara. Rizvić navodi nekoliko reagiranja čitateljica, što pokazuje da je Behar čitan i među ženskom populacijom. Stari su se žalili što u Beharu nema pjesama posvećenih sultanu, a konzervativci da je “suviše sitan onaj turski behar gore u naslovnoj slici, u onom mušepku”. Čak i takvi prigovori bili su pokazatelj da je Behar pokrenuo šire čitalačke mase i Pročitaj više

KARAHASAN: Kahva
Književnost

KARAHASAN: Kahva

15. Maja 2020.

Čitavu prostoriju i sve prisutne zapljusnuo bi pravi džennetski miris, nadajmo se jedna od nagrada koje u boljem svijetu čekaju na pravednike, dok se u bakrenoj zdjelici, koju je momak vratio na plamen, naglo dizala pjena koja je prijetila da prekipi. Gotovo nikad nije prekipjela, uvježbani momak je znao u zadnji čas skloniti zdjelu s plamena i dosuti vrelu vodu gotovo do samog ruba zdjele, ali su mnogi uvijek iznova napeto pratili njegovo poslovanje i pitali se hoće li se pjena preliti preko ruba zdjele ili neće.Pročitaj više

REBRONJA: Piano, mape na koži
Aktuelno Književnost

REBRONJA: Piano, mape na koži

14. Maja 2020.

Književnica Nadija Rebronja doktorirala je književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, usavršavala se na Univerzitetu u Beču i Univerzitetu u Granadi. Predaje književnost kao univerzitetski docent. Njena poezija je prevođena na desetak svjetskih jezika. Po poeziji iz njene knjige „Ples morima“ u prijevodu na italijanski, 2016. godine napravljeno je osam kompozicija na konzervatorijumu Niccolo Piccini u Bariju, koje su predstavljene na nekoliko koncerata u Italiji, Danskoj i SAD. Objavljene knjige: „Ples morima“, poezija, 2008; „Derviš ili čovek, život i smrt. Religijski podtekst romana Derviš i smrt Meše Selimovića“, naučna studija, 2010; „Flamenko utopija“, Pročitaj više

© 2019 - 2022. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.

Podržite nas!

Ovaj prozor će se zatvoriti za 18 sekundi.