Bio je istraživač bošnjačke usmene baštine, esejist, pjesnik, dramatičar, pozorišni kritičar, urednik, publicist... 2020. godine se navršilo 100 godina od njegovog rođenja, a tim povodom u njegovoj rodnoj Zenici bit će organiziran naučni skup. Pročitaj više
O stanovnicima Šehera Tin će se izjasniti sebi svojstvenim darom opažanja: Sarajlije su ljudi koji izuzetno cijene merak, pa mezete proverbijalnom polaganošću parče sira uz piće, ali samo umaču zrno kukuruza nad staklo koje pokriva sir. Kažu da je u ženskoj kopreni igrala ulogu ljubomora, ali na pravim turskim kućama ima drveni prozor sa rešetkama iza kojih djevojke ašikuju. Zakon je, čini se, zabranio vino, ali nije pivo i rakiju, a ko je okusio jednoga ili drugoga, ne mora već da vidi vino — kao vino. Takvo je, dakle, bilo Ujevićevo Pročitaj više
Emisija „Bošnjaci – stanje i perspektive“ snimana je u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari povodom Dana Bošnjaka, u saradnji televizije „Hayat“ i Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“. Gosti su bili članovi Upravnog odbora BZK „Preporod“ prof.dr. Fahrudin Rizvanbegović, prof.dr. Alen Kalajdžija, prof. dr. Sead Šemsović i zajednički kandidat probosanskih političkih stranaka za načelnika Srebrenice Alija Tabaković. Voditelj i urednik emisije je generalni projekt menadžer BZK „Preporod“ Filip Mursel Begović.Pročitaj više
Često je u sarajevskim književnim krugovima bivala izvrgavana podsmijehu moja nedokaziva tvrdnja da Bosna nije rodila darovitijeg umjetnika od književnika Nedžada Ibrišimovića. Takvo je moje uvjerenje vjerovatno značajno podupirala višestrukost njegove darovitosti: pisac koji neprekidno istražuje i biva majstor u najrazličitijim književnim formama, od kratke priče, eksperimentalne radijske drame i novele, do klasične pripovijesti i modernog romana. Uz to, slikar-crtač, i kipar, tvorac krajnje neobičnih konstrukcija i formi u najrazličitijim materijalima: drvo, kamen, poliester, žica, bronza... I na kraju, a nimalo nevažno: umjetnik neobičnog Pročitaj više
Munadžat (molitvu znamenitog šejha Sirri-babe Sikirića sa Oglavka kod Fojnice) nalazimo u rukopisima u većini džonkova bosanskih derviša iz 19. i 20. stoljeća. Vokalno se interpretira na melodiju džud bi lutfik i bila je jako popularna. Molitva se odnosi na veličajnog šejha Gaibiju za kojega je šejh Fejzulah Hažibajrić kaže da se rodio negdje u Kliškom Sandžaku, živio u 17. stoljeću, turbe mu je bilo u Staroj Gradiški, a u narodu je poznat kao začudan derviš i evlija. Safvet-beg Bašagić piše da je rodom iz hljevanjske Pročitaj više
Politički pluralizam i parlamentarni demokratski sistem vlasti u Bosni i Hercegovini, koji su obnovljeni 1990. godine, nisu uspjeli spriječiti rat i stradanje tokom Agresije od 1992. do 1995. godine. Realne analize pokazuju da, s obzirom na prethodno stvorene odnose izvanbosanskih političkih faktora i opći historijski kontekst, to nije bilo ni mogućePročitaj više
Isakovićev zapis o zemlji je zapis o Bosni i njenim gradovima, njihovoj historiji i ljepoti, ali i tvrdim putevima kojima se hodi. Zapis o Bosni je metaforiziran mnogo više nego je to uobičajeno u klasičnom putopisu; priča o Bosni pretače se u lirsku pjesmu ispunjenu brojnim vrstama semantičkih stilskih figura.Pročitaj više
Voli crveno. Kada ustane ujutro, obuče se i vidi neki od crvenih detalja, kojih je uistinu mnogo u njenom stanu, osjeća se bolje. To joj, objašnjava, daje snagu i sigurnost. Stoga ju je u javnosti bilo gotovo nemoguće vidjeti bez nekog crvenog detalja – naušnica ili šala. Uz smijeh objašnjava da i to možda ima veze s tjelesnim – malokrvna je. I taj smijeh, snaga i ozbiljnost – sve je to Bisera Alikadić (Livno, 1939.), žena u zrelim godinama čije su riječi snažne, oštre, ogoljene i nose poruke koje ne prihvataju ravnodušnost kao Pročitaj više
Husein Hasković jedan je od najvećih majstora jezika savremenog bošnjačkog i bosanskohercegovačkog pjesništva. Rođen je 1955. godine u Šadićima, nadomak Foče. Za sebe kaže da je dovoljno da se o čovjeku zna kad je rođen, kad je umro, i 'nako ime – ono što na kamen stati možePročitaj više
U narodu je list dobro primljen. Pretplata je počela odmah stizati, a s njom priznanja i zahtjevi čitalaca da list izlazi jednom sedmično, a ne jednom u petnaest dana – što je bila i ostala praksa Behara. Rizvić navodi nekoliko reagiranja čitateljica, što pokazuje da je Behar čitan i među ženskom populacijom. Stari su se žalili što u Beharu nema pjesama posvećenih sultanu, a konzervativci da je “suviše sitan onaj turski behar gore u naslovnoj slici, u onom mušepku”. Čak i takvi prigovori bili su pokazatelj da je Behar pokrenuo šire čitalačke mase i Pročitaj više
© 2019. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.
