Godišnjica obnove Starog mosta: Kamene ustaj!

Priredio: mr. Alen Zečević

U povodu godišnjice obnove Staroga mosta u Mostaru (2004-2026)

GODIŠNJICA OBNOVE STAROG MOSTA: KAMENE USTAJ!

Malo je građevina na prostoru Bosne i Hercegovine čija je historija toliko neraskidivo isprepletena s historijom grada u kojem su nastale kao što je to slučaj sa Starim mostom u Mostaru. Tokom gotovo četiri i po stoljeća njegov kameni luk nije bio tek impozantno arhitektonsko rješenje koje je, građeno u duhu i eri klasične osmanske umjetnosti, premostilo rijeku Neretvu. Bio je i ostao imanentan dio povijesti urbanog i civilizacijskog identiteta Mostara.

Stari most izgrađen je 1566. godine za vrijeme vladavine i po direktnoj naredbi sultana Sulejmana I Kanunija, a prema projektu mimara Hajrudina, učenika velikog osmanskog graditelja Kodža Mimara Sinana. Njegov kameni luk, raspona gotovo trideset metara, predstavljao je izuzetno graditeljsko dostignuće svoga vremena i ubrzo je postao središnja tačka razvoja Mostara. Oko mosta razvijala se gradska jezgra, oblikovali su se trgovi, zanatske četvrti i trgovački putevi, čineći ga ne samo saobraćajnom komunikacijom nego i simbolom urbanog kontinuiteta.

Tako je ostalo sve do 9. novembra 1993. godine kada je, u jeku agresije na Bosnu i Hercegovinu, a u kontekstu Mostara okupacije i višednevnog artiljerijskog granatiranja od strane Hrvatskog vijeća odbrane (HVO), svjetsko remek djelo graditelja Hajrudina srušeno i nestalo ispod površine rijeke Neretve. Snimci njegovog rušenja obišli su svijet i postali jedno od najprepoznatljivijih svjedočanstava razaranja kulturne baštine tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije.

Na dan njegova rušenja, posramljen pred barbarskim činom devastacije sjećanja na Mostar i most kakvim ga je pamtio, rođeni Mostarac Predrag Matvejević je, između ostalog, zabilježio: ‘’Nisam vjerovao da će se itko usuditi srušiti Stari most u mome rodnome gradu. Putovao sam posljednjih mjeseci po stranim gradovima i govorio o njemu: 6 mostova je unisteno u Mostaru i oko njega, ali ipak nije ovaj stari. Činilo se da će, unatoč barbarstvu, ostati kao vrijednost i kao povijest. Povjerovao sam da će se, upravo na temelju vrijednosti i povijesti, naci neko rješenje i spasiti ono sto se još može u BiH spasiti. Jos jednom sam bio naivan.’’

Obnova Starog mosta predstavljala je jedan od najsloženijih međunarodnih projekata zaštite kulturne baštine nakon završetka rata. Radovi su izvođeni pod okriljem UNESCO-a, uz podršku Svjetske banke i više država, s nastojanjem da se u najvećoj mogućoj mjeri očuva povijesna i arhitektonska autentičnost izvornog spomenika. Svečanim otvaranjem 23. jula 2004. godine okončan je proces koji nije označio samo završetak građevinskih radova, nego i povratak jednog od najznačajnijih simbola Mostara i Bosne i Hercegovine. Već naredne godine područje Starog mosta i stare gradske jezgre Mostara upisano je na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine, čime je međunarodno potvrđena njegova izuzetna kulturna i historijska vrijednost.

Uoči svečanog otvaranja novog Starog mosta u Mostaru, čina kojim je svijetu vraćen povijesni i civilizacijski simbol u obličju kakvim je podsjećao na sjaj svog autentičnog arhitektonskog bića, stihovima mu je život udahnula pjesnikinja Vesna Parun:

Probudi se, kamene,

Nebesa pozlati!

Stari nam most

Iz pepela vrati.

 

Neretvo, rijeko zelenih očiju,

Šroko rastvori ih, stani!

Taj srpanjski dan neka bude tvoj blagdan,

Na ranu melem zvjezdani.

 

Neretvo vodo, josh od davnine

Daleko čulo se nije

Čovjek da ’zgine, kamen da uskrsne,

A srce u kamenu bije.

 

Zaplivaj, labude,

Cvijete dugovrati,

Val joj razigran

Do ušča’ isprati.

 

O, ustaj kamene,

Iz praha se vrati!

Dok padao si

Znali smo:

Iz mrtvih

Ti ćeš ustati!

_________________________________

Izvor: fotografija: Discover Bosnia & Herzegovina