Predsjednik BZK “Preporod” prof. dr. Sanjin Kodrić s generalnim sekretarom Nazifom Salčinom i direktorom Službe za organizacijske, finansijsko-računovodstvene, pravne i opće poslove Nerminom Hodžićem boravio je 25. i 26. 12. 2020. godine u dvodnevnoj posjeti Unsko-sanskom kantonu. Tokom ove veoma sadržajne posjete, obogaćene poslovičnom krajiškom srdačnošću i gostoprimstvom, delegacija BZK “Preporod” posjetila je premijera Unsko-sanskog […]Pročitaj više
Dževad Hozo bio je tvorac prepoznatljivog loga Bošnjačke zajednice kulture Preporod i aktivni učesnik i suradnik u radu organa BZK Preporod. U rascvjetaloj formi koja ispisuje početno slovo Bošnjačke zajednice kulture i nastavlja se u čaški ljiljanovog cvijeta, Hozo je izvanredno sublimirao dinamičan historijski kontekst djelovanja Zajednice, ali i hrabro i odlučno rascvjetao njenu budućnosnu […]Pročitaj više
Danas je u Sarajevu, u organizaciji Instituta za bošnjačke studije Bošnjačke zajednice kulture (BZK) „Preporod“, održan jubilarni 10. međunarodni naučni skup „Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci“, koji je ove godine bio posvećen trima ključnim temama: Bosna i Hercegovina, Bošnjaci i Jugoslavija, Bosna i Hercegovina 25 godina nakon Daytona i Genocid u Bosni i Hercegovini: Srebrenica 25 […]Pročitaj više
Mali Jeruzalem, evropski Istambul, Muzej pod otvorenim nebom, samo su neki od epiteta koji su Travniku dodijelili pisci, pjesnici, putopisci, ali obični ljudi.Pročitaj više
Kemal Mahmutefendić rodio se u Sarajevu 8. aprila 1942. godine. Osnovnu školu započeo je u Sarajevu a nastavio u Konjicu, gdje završava i gimnaziju, a potom odlazi na studij svjetske književnosti i teorije književnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Radio je kao nastavnik, akviziter, novinar, bibliotekar, čak i kuhar. Pored poezije piše novele, romane za djecu, putopise, eseje, aforizme i basne. Živi u Zenici.Pročitaj više
Antun Branko Šimić, bosanskohercegovački i hrvatski pjesnik, rođen u Drinovcima 1898. godine, umro u Zagrebu 1925. godine. Tri razreda franjevačke klasične gimnazije završio u Širokom Brijegu. Nakon Širokoga Brijega kratko vrijeme boravio u Mostaru, zatim upisao četvrti razred gimnazije u Vinkovcima, a školovanje nastavio u zagrebačkoj donjogradskoj gimnaziji. Šimić je jedan od najistaknutijih pjesnika modernizma na našim prostorima.Pročitaj više
Bošnjačka jezička zajednica u proteklu deceniju i po dovršila je svoju standardizaciju i vernakularizaciju mada je njen jezik još uvijek osporavan. Istovremeno je bosanski jezik ipak priznat kao samostalni jezik u zajednici svjetskih jezika, dakle, on nije “nepriznati” jezik, čime se nalazi na sredini između krajnosti potpune izraslosti i nepriznatosti. Premda je potpuno politiziran, tj. mada je jezik slobodnog naroda koji ga slobodno definira i koristi u svom javnom prostoru, bosanski jezik se još u očima mnogih pojedinaca iz srodnih jezičkih zajednica očituje samo kao varijacija nekog drugog jezika, u pravilu srpskog Pročitaj više
Uvodnik Antologiji muslimanske književnosti "Biserje" priređivača Alije Isakovića.Pročitaj više
Natuknica iz rukopisa prof. dr. Muniba Maglajlića koje čine sastavni dio radne verzije prvog dijela Bošnjačke enciklopedije nazvane »Bošnjaci – Enciklopedijski presjek«. Riječ je o jednom od kapitalnih projekata za bošnjački narod koji je Maglajlić godinama izrađivao s uglednim naučnicima i svojim kolegama u BZK »Preporod« Pročitaj više
U doba neimaštine, Bošnjaci grade ružne kuće, skladaju i slušaju ogavnu novokomponiranu muziku koju zovu narodnom, a gradovi su im sve zapušteniji i prljaviji. Dok mnogi od njih nijemo promatraju urušavanje sistema javnog zdravlja i škola i ostalih usluga kao i, vlastitim smećem, zagušene obale rijeka, truhlih zubiju ponosno stoje kraj svojih betonija – poluzavršenih staništa koje griju na drva i u čijim se neuređenim dvorištima ustobočio poneki velik jeep, terenac, Mercedes ili BMW. Grade oni i velike, betonizirane džamije, jednu ružniju od druge, jednu Pročitaj više