Predsjednik BZK “Preporod” prof. dr. Sanjin Kodrić s generalnim sekretarom Nazifom Salčinom i direktorom Službe za organizacijske, finansijsko-računovodstvene, pravne i opće poslove Nerminom Hodžićem boravio je 25. i 26. 12. 2020. godine u dvodnevnoj posjeti Unsko-sanskom kantonu. Tokom ove veoma sadržajne posjete, obogaćene poslovičnom krajiškom srdačnošću i gostoprimstvom, delegacija BZK “Preporod” posjetila je premijera Unsko-sanskog […]Pročitaj više
Dževad Hozo bio je tvorac prepoznatljivog loga Bošnjačke zajednice kulture Preporod i aktivni učesnik i suradnik u radu organa BZK Preporod. U rascvjetaloj formi koja ispisuje početno slovo Bošnjačke zajednice kulture i nastavlja se u čaški ljiljanovog cvijeta, Hozo je izvanredno sublimirao dinamičan historijski kontekst djelovanja Zajednice, ali i hrabro i odlučno rascvjetao njenu budućnosnu […]Pročitaj više
Danas je u Sarajevu, u organizaciji Instituta za bošnjačke studije Bošnjačke zajednice kulture (BZK) „Preporod“, održan jubilarni 10. međunarodni naučni skup „Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci“, koji je ove godine bio posvećen trima ključnim temama: Bosna i Hercegovina, Bošnjaci i Jugoslavija, Bosna i Hercegovina 25 godina nakon Daytona i Genocid u Bosni i Hercegovini: Srebrenica 25 […]Pročitaj više
Mali Jeruzalem, evropski Istambul, Muzej pod otvorenim nebom, samo su neki od epiteta koji su Travniku dodijelili pisci, pjesnici, putopisci, ali obični ljudi.Pročitaj više
Kemal Mahmutefendić rodio se u Sarajevu 8. aprila 1942. godine. Osnovnu školu započeo je u Sarajevu a nastavio u Konjicu, gdje završava i gimnaziju, a potom odlazi na studij svjetske književnosti i teorije književnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Radio je kao nastavnik, akviziter, novinar, bibliotekar, čak i kuhar. Pored poezije piše novele, romane za djecu, putopise, eseje, aforizme i basne. Živi u Zenici.Pročitaj više
Antun Branko Šimić, bosanskohercegovački i hrvatski pjesnik, rođen u Drinovcima 1898. godine, umro u Zagrebu 1925. godine. Tri razreda franjevačke klasične gimnazije završio u Širokom Brijegu. Nakon Širokoga Brijega kratko vrijeme boravio u Mostaru, zatim upisao četvrti razred gimnazije u Vinkovcima, a školovanje nastavio u zagrebačkoj donjogradskoj gimnaziji. Šimić je jedan od najistaknutijih pjesnika modernizma na našim prostorima.Pročitaj više
Bošnjačka jezička zajednica u proteklu deceniju i po dovršila je svoju standardizaciju i vernakularizaciju mada je njen jezik još uvijek osporavan. Istovremeno je bosanski jezik ipak priznat kao samostalni jezik u zajednici svjetskih jezika, dakle, on nije “nepriznati” jezik, čime se nalazi na sredini između krajnosti potpune izraslosti i nepriznatosti. Premda je potpuno politiziran, tj. mada je jezik slobodnog naroda koji ga slobodno definira i koristi u svom javnom prostoru, bosanski jezik se još u očima mnogih pojedinaca iz srodnih jezičkih zajednica očituje samo kao varijacija nekog drugog jezika, u pravilu srpskog Pročitaj više
Uvodnik Antologiji muslimanske književnosti "Biserje" priređivača Alije Isakovića.Pročitaj više
U doba neimaštine, Bošnjaci grade ružne kuće, skladaju i slušaju ogavnu novokomponiranu muziku koju zovu narodnom, a gradovi su im sve zapušteniji i prljaviji. Dok mnogi od njih nijemo promatraju urušavanje sistema javnog zdravlja i škola i ostalih usluga kao i, vlastitim smećem, zagušene obale rijeka, truhlih zubiju ponosno stoje kraj svojih betonija – poluzavršenih staništa koje griju na drva i u čijim se neuređenim dvorištima ustobočio poneki velik jeep, terenac, Mercedes ili BMW. Grade oni i velike, betonizirane džamije, jednu ružniju od druge, jednu Pročitaj više