Kazivanje Kur'ana Časnog na bosanskom jeziku – sura “Jusuf”
Magazin Biserje.ba dovršetak mjeseca ramazana obilježava objavljivanjem izabranih kazivanja prijevoda Kur'ana Časnog na bosanskom jeziku u izvedbi dr. Amire Redžić. Zvučni zapis snimljen je u Biblioteci za slijepa i slabovidna lica Bosne i Hercegovine, a kao CD izdanje objavili su ga Hayat Production i BZK “Preporod” 2020. godine, uz saglasnost Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. U nastavku donosimo uvodno slovo o ovom projektu predsjednika BZK “Preporod” i zvučni zapis kazivanja prijevoda sure Jusuf na bosanskom jeziku.
O kazivanju Kur'ana Časnog na bosanskom jeziku
Kur'an Časni čovjeku je objavljen da bude čitan, ali i da bude, prije svega, kazivan, govoren, čime se u njegovu izvornom kontekstu aktueliziraju ne samo njegova složena značenja već i jedinstvena ljepota žive Božije Riječi. Međutim, iz više različitih razloga, naša kultura dugo je čekala i na prve prijevode posljednje Božije Objave na bosanski jezik, koji se javljaju tek krajem 19. i početkom 20. st., dakle više od četiri stoljeća nakon pojave islama u Bosni, a tek sad u prilici je da dobije i prvo stvarno kazivanje Kur'ana na bosanskom jeziku. Uz brojne poteškoće u religijsko-teološkoj sferi, višestoljetno nepostojanje bosanskih prijevoda Kur'ana bilo je i svojevrsni hendikep naše kulture, koja, naime, dugo vremena nije bila u mogućnosti svojim jezikom pristupiti jednom od svojih fundamentalnih tekstova, a upravo takav za kulturu Bošnjaka i njezin muslimanski aspekt jeste kur'anski tekst. Bez vlastitih prijevoda, bošnjačka kultura nije, naravno, bila ni u mogućnosti aktuelizirati na odgovarajući način ni ono što je jedinstvena ljepota Božije Riječi kazane u vlastitom jeziku, što je također reduciralo dosege naše recepcije posljednje Božije Objave, posebno u kulturalnom smislu.
Sve ovo, međutim, nastoji promijeniti kazivanje Kur'ana Časnog na bosanskom jeziku u izvedbi dr. Amire Redžić, poduhvat koji se ne može svesti tek na puko iščitavanje bosanskog prijevoda kur'anskog teksta. Naprotiv, riječ je o nastojanju da se govorenom, živom čovjekovom riječju što je moguće više u bosanski jezik prenese i u njemu predoči ljepota Božije Riječi, barem onako kako je doživljava i slušaocima prenosi kazivačica. Nesumnjive su i praktične te druge slične vrijednosti ovog nastojanja i u religijsko-teološkoj sferi, ali je isto tako nesumnjivo i to da ovaj poduhvat kazivanja Kur'ana na bosanskom jeziku jeste i izraziti kulturalni čin. Jer, tek sad, uz prijevode Kur'ana na bosanski i njegova iščitavanja na bosanskom jeziku, naša kultura dobila je i mogućnost cjelovitijeg doživljaja i jedinstvene ljepote kur'anskog teksta u smislu vrednota vlastitog govorenog jezika, čime se u našem kontekstu dodatno prošila i recepcija posljednje Božije Objave kao jednog od fundamentalnih tekstova muslimanskog aspekta kulture Bošnjaka.
Prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK “Preporod”
Sura Jusuf
U Jusufu i braći njegovoj nalaze se pouke za sve koji se raspituju! (Kur'an,12:7)
Ovo je pripovijest o Jusufu, a.s, Plemenitom potomku Plemenitih predaka, Ja'kuba, a.s, Ishaka, a.s, i Ibrahima, a.s, neka je Božiji mir i blagoslov na sve njih.
Po mnogo čemu je ovo kur'ansko poglavlje posebno. Prije svega, za razliku od svih ostalih sura, koje svoju univerzalne poruke kazuju kroz sažimanje fragmentiranih pripovijesti o brojnim poslanicima, ljudima i događajima, sura Jusuf u cijelosti je posvećena jednom Božijem poslaniku i njegovu životu, od dječaštva do zrelosti i potpunog ispunjenja poslaničke misije. Čuveni islamski učenjak Kurtubi (Al-Qurtubi, 1214-1273) prenosi nam zajednički stav mnogih učenjaka da “Allah u Kur'anu ponovljeno spominje pripovijesti o poslanicima s jednim značenjem, ali na različite načine kazane, s raznolikim izrazima i stupnjevima rječitosti rečene. Pripovijest o Jusufu spomenuo je i nije je ponovio. Različito navođenje iste pripovijesti ne ukazuje na oprečnost onoga što se ponovljeno iznosi, već je riječ o ‘idžazu koji uviđaju oni koji promišljaju.” Većina mufessira – tumača Kur'ana slaže se u tome da je 12. sura Kur’ana Časnog Jusuf u cijelosti objavljena u Mekki, dok se kao povod njezinoj objavi navodi da je to bio upit medinskih jevreja upućen Poslaniku, s.a.v.s, da im kaže neke vijesti o Jusufu. Neki od znamenitih učenjaka, poput Ibn Kesira i Ibn Abbasa, navode da je jedna skupina jevreja primila islam nakon što su čuli Poslanika kako uči ovu suru jer se to što su čuli podudaralo s onim što su oni već znali iz svojih vjerskih knjiga.
