1. Naslovna
  2. Književnost

Kategorija : Književnost

PREPORODOVA MANIFESTACIJA: Stolac u pjesmi i pjesme o Stocu
Književnost

PREPORODOVA MANIFESTACIJA: Stolac u pjesmi i pjesme o Stocu

20. Septembra 2020.

U avliji Šarića kuće u Stocu, 18. septembra, održana je manifestacija „Stolac u pjesmi i pjesme o Stocu“. O ovoj temi su govorili prof.dr. Fahrudin Rizvanbegović, prof.dr. Alija Pirić, mr. Nusret Omerika i predsjednik BZK „Preporod“ Stolac mr. Zlatko Hadžiomerović. Voditelj programa bila je prof. Esma Džiho, a muzičku pratnju je osigurao Adnan Pajević. Predavači su govorili o pjesmama koje su putopisci i pjesnici skupljali u Stocu u vremenskom rasponu od 16.do 20.stoljeća te su analizirali tekstove pjesama. BZK „Preporod“ Stolac je na promociji najavio da će se pjesame iz Hercegovine, Pročitaj više

ISMET BEKRIĆ: Već je jezik, da svijetliš…
Književnost

ISMET BEKRIĆ: Već je jezik, da svijetliš…

29. Avgusta 2020.

Ismet Bekrić (Banjaluka, 1943), pjesnik, pripovjedač, dramatik, prevodilac, jedan je od najznačajnijih pisaca za djecu u BiH, koji od februara 1993. godine živi sa porodicom u Sloveniji, u Ilirskoj Bistrici. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (grupa književnosti). Radio kao novinar, urednik i glavni urednik u listu i izdavačkoj djelatnosti »Glasa« u Banjaluci (do 1992. godine, kad je kao i većina njegovih sugrađana morao napustiti rodno mjesto). Objavio je više od 30 knjiga...Pročitaj više

ŠABAN GADŽO: Kurban i moj džan
Književnost

ŠABAN GADŽO: Kurban i moj džan

30. Jula 2020.

Veliki dio svog života proveo je uz hadži hafiza Halid-efendiju Hadžimulića, sarajevskog mesnevihana i hatiba Careve džamije. Pored hadži hafiza Hadžimulića, družio se i s drugim bošnjačkim duhovnim kolosima druge polovine 20. stoljeća, kakav je zasigurno bio i šejh Halid ef. Salihagić. Ta su druženja s velikim ljudima, prije svega s hadži hafizom Hadžimulićem, ostavila snažnog traga na njega i njegovu poeziju, a napisao je neke od najljepših ilahija i kasida na bosanskom jeziku. Među njima su "Kad procvatu behari", "Pročitaj više

TERZIĆ: Potočari, Bosna
Književnost

TERZIĆ: Potočari, Bosna

11. Jula 2020.

Ajla Terzić (1980.) Riječ je o pjesnikinji koja zaista zna upjesničiti suvremene tren¬dove života, dovesti u vezu neznatno s fascinantnim i potom to očudotvoriti kao pjesmovnu cjelinu. Ritam svakodnevice, potpo¬mognut citatnošću iz svih područja kulture (rocka, stripa, književ¬nosti, filma, kazališta, likovnosti), ali i političkih referenci, film¬skim se kadriranjem stapa u jednu monolitnu sliku u oku moćnog lirskog subjekta. Ajla Terzić kao da svakodnevnoj događajnoj sve¬čanosti ili stratumu pristupa kroz osvježavajuću inovaciju i renovaciju jezične komunikacije. Svaki je njen pjesmovni uradak odlična tekstualno konkretna (Pročitaj više

MIJOVIĆ KOČAN: Je li moguće stihovati o Srebrenici
Književnost

MIJOVIĆ KOČAN: Je li moguće stihovati o Srebrenici

11. Jula 2020.

Stijepo Mijović Kočan, hrvatski književnik (Đurinići, Konavle, 14. IV. 1940). Studij književnosti završio na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao tezom o pjesništvu J. Pupačića. Radio kao srednjoškolski profesor, potom kao urednik i novinar. Objavio više pjesničkih zbirki, pretežito zavičajne tematike (Ispovjedaonica, 1969; Ja odozdo, 1970; Ta riječ, 1974; Izravno u stroj, 1976; Vijenac soneta, 1982; Triptih o glavi, 1988; Konavoski vez, 1988; Iznove starih majstora, 1995; Prevlaka, ćaćina tamburica, 1996; Sred zavičajnih nebesa, 2001; Ulovljen u jeziku, 2005; Ode himne ne, 2012. i dr.). Piše i putopise (Sic transit: u Kini i drugdje, 2002), eseje i Pročitaj više

HUSEIN BAŠIĆ: Riječi poslije Srebrenice
Književnost

HUSEIN BAŠIĆ: Riječi poslije Srebrenice

11. Jula 2020.

Husein Bašić (1938 – 2007), književnik, hroničar, istraživač i sakupljač narodnog stvaralaštva Bošnjaka. Jedan je od istaknutih bošnjačkih i sandžačkih književnih stvaralaca. Nakon završetka Filozofskog fakulteta duže vrijeme radio je kao profesor u gimnaziji, a onda u Ministarstvu za obrazovanje, nauku i kulturu Crne Gore. Pisao je poeziju i prozu i bavio se prikupljanjem, istraživanjem, proučavanjem, objavljivanjem i prezentacijom usmene književnosti sandžačkih Bošnjaka. Osnivač je Udruženja „Almanah” i pokretač i prvi urednik istoimenog časopisa za proučavanje, zaštitu i prezentaciju kulturno-historijske bašPročitaj više

SULJAGIĆ: E, moj stari…
Književnost Sjećanja

SULJAGIĆ: E, moj stari…

10. Jula 2020.

Pišem ovu ispovijest jer želim da iza mene ostane sačuvan moj život onako kako sam ga ja doživio, viđen mojim očima, njegovo jedino pravo, moje lice. Napisao sam je zato što nikad nije bila izrečena pred bilo kakvim sudom, nikad nije postala dio nekog zapisnika i u toj mjeri nikada nije morala niti da se desi. A desila se; i ja sam vapio za pravdom za sva zla koja su mi nanesena.Pročitaj više

NUHANOVIĆ: Sve što sam napisao se zaista i dogodilo
Književnost Sjećanja

NUHANOVIĆ: Sve što sam napisao se zaista i dogodilo

10. Jula 2020.

Ovu knjigu nisam pisao da bih ispričao priču o sebi. Nisam je napisao ni da bih ispričao priču o mojim roditeljima i bratu čija tijela su sahranjena na mezarju žrtava genocida u Potočarima. Ovu knjigu sam napisao iz potrebe da pokušam dočarati u kakvoj situciji se 1992. godine našlo preko stotinu hiljada Bošnjaka na području Srebrenice, Vlasenice, odnosno Cerske, Nove Kasabe, Konjević Polja, Žepe, Han Pijeska. Masovno smaknuće preko osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka, jula 1995. godine, je bila posljednja epizoda u seriji genocidne kampanje koje Pročitaj više

SOLŽENJICIN: Da nemaš rak
Književnost

SOLŽENJICIN: Da nemaš rak

8. Jula 2020.

Aleksandar Solženjicin, ruski književnik (1918 – 2008). Najžešći kritičar boljševičke i Staljinove Rusije. Od 1941. bio je vojnik, 1945. uhićen i sve do 1953. zatočen u logorima; do 1956. bio je prognanik u srednjoj Aziji. Opća je priznanja stekao pripovijestima Jedan dan Ivana Denisoviča (Odin den’ Ivana Denisoviča, 1962) i Matrjonino domaćinstvo (Matrënin dvor, 1963). Prva je od njih pozdravljena kao autentično svjedočanstvo o životu prosječnoga Rusa u koncentracijskom logoru, oslonjeno na stilizaciju seoskoga govora. Druga je značila apoteozu žene napaćene u kolhozu – „na kojoj stoji zemlja ruska“. Obje pripovijesti Pročitaj više

SIJARIĆ: To je zemlja Hercegovina
Književnost

SIJARIĆ: To je zemlja Hercegovina

10. Juna 2020.

Ovdje se najprije stvorio kamen. Pa se kraj kamena zac­rvio čovjek. Malo dolinice, malo živice. I eto mu kuće i ku­ćišta, i eto mu roda i ognjišta! Na jugu mu malo ljutih br­da – pa more mirno, na sjeveru mu malo ljutih planina, pa zemlja zelena... Gore dobro nebo, dolje dragi kamen.Pročitaj više

© 2019. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.

Podržite nas!

Ovaj prozor će se zatvoriti za 18 sekundi.