Stećci ili kameni spavači, kako ih je u svojim djelima nazvao pjesnik Mehmedalija Mak Dizdar, vječna su inspiracija historičarima, arheolozima, umjetnicima, odnosno ljudima različitih struka širom svijeta. Jedan od njih je Imoćanin Domagoj Nikolić, magistar ekonomskih nauka s titulom stečenom na američkom univerzitetu. Tvrdi da je porijeklo stećaka puno starije od onoga kako se do […]Pročitaj više
Iz serijala “Tarih” TVSA. Bijala tabija nalazi se na jugoistočnim obroncima Sarajeva. Skrivajući u kamenom plaštu historiju grada od srednjeg vijeka do danas, Bijela tabija zasigurno predstavlja jedan od najimpozantnijih objekata graditeljeskog naslijeđa ovog prostora. Dominantan položaj Bijele tabije u odnosu na prirodni amfiteatar historijskog gradskog jezgra te pogled koji se pruža duž […]Pročitaj više
U ovom ogledu autor obrađuje ključne tačke slučaja-Bošnjaci, naroda kojem je zbog specifičnih povijesnih procesa, složenog i dramatičnog političkog stanja na prijelomu iz 19. u 20. stoljeće osporavan identitet. U tekstu se iznose uzroci i procesi koji su odredili udaljavanje od ali i povratak osporavanom historijskom narodnom imenu. U ovom ogledu se donosi i kratak pregled činjenica vezanih za jezik i pismo Bošnjaka, prije svega o današnjem problematiziranju naziva bosanski za maternji jezik Bošnjaka te odnos bosanskog jezika prema hrvatskom i srpskom u Bosni i šire. Takođe ovaj Pročitaj više
Ćehotina govorila Drini: pričekaj me sjutradan do podne, dok ja dođem mutna i krvava… i tako dalje; mutna jeste dolazila, a ne zna se da je nekad došla i krvava. Dolazi Drini sa desne strane, manja je i tanja od nje i boje je drukčije – nije zelene, kao što je zelena Drina. Drina […]Pročitaj više
Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu, u saradnji sa Televizijom Sarajevo, pokrenuo je projekat pod naslovom “O bosanskom na bosanskom”. Projekt podrazumijeva snimanje petominutnih emisija o bosanskom jeziku koje na naučno-popularan način iznose najvažnije činjenice o bosanskom jeziku. Riječ je o 200 tema iz raznih oblasti – od historije bosanskog jezika svih razdoblja, preko nauke […]Pročitaj više
Crni se i sivi oblaci svili nad kasabicu, a mrak neki stisnuo prije reda. Bijaše tek po ićindiji ljetnog dana, a bi reko: sad će suton. Taj mrak uvećavaše tugu, što se slila oko čaršijske džamije, gdje bijaše pun harem ljudi. Upravo je zagrmilo, zatutnjilo svodom nebeskim, kad džemat u haremu zdade selam i svrši […]Pročitaj više
Povodom Svjetskog dana pozorišta za djecu i mlade, Bosansko narodno pozorište Zenica i Dječija, omladinska i lutkarska scena svoju najmlađu publiku pozivaju da u subotu, 20. marta pogledaju predstavu “Kraljica Vešmašina” i time na simboličan način u vrijeme pandemije zajedno obilježimo Svjetski dan pozorišta za djecu i mlade. Tim povodom, u subotu, 20. marta od […]Pročitaj više
Bobovac je medijevalna prijestolnica bosanskih vladara i njihova tadašnja najmoćnija utvrda. Riječ je o jednom od najvažnijih spomenika Bosne i Hercegovine, odnosno jednom od najeklatantnijih primjera odbrambene arhitekture toga vremena. Poznavanje historijata ove tvrđave imperativno je (i iznimno zahvalno) za poznavanje društvenih, političkih i kulturnih gibanja medijevalne Bosne. Neposredni podaci pisanih izvora o Bobovcu javljaju […]Pročitaj više
“Ne mislim da je poetski postupak kojemu i ja po svojoj prirodi pripadam jedini pravi. Ali kod mene nije moglo drukčije nego kako je bilo od Ocvalih primula, pa preko poezije u ratu do poznih soneta. Svakoj mojoj pjesmi prethodio je neki neizdrživ napon u meni. Napon nečega što je, gledano s jedne strane, neka neispiljena misao, s druge emocija. (U […]Pročitaj više
Piše: prof. dr. Alija Pirić Elbisa Ustamujić, profesorica, književni kritičar i književni istraživač, naučnik u kontinuitetu njezine bogate akademske karijere, obradovala nas je drugom knjigom o crnogorskom piscu i intelektualcu Huseinu Bašiću (1938–2007). Husein Bašić je za života zaokružio respektabilno književno djelo, kao pjesnik, pripovjedač, romanopisac i, konačno, priređivač nekoliko antologija usmenog narodnog stvaralaštva […]Pročitaj više
© 2019. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.
