Bisera Alikadić (1939. – 2026.): Odlazak književne prvakinje

Bisera Alikadić, jedna od najznačajnijih bošnjačkih i bosanskohercegovačkih književnica, preminula je danas, 6. 10. 2026. godine u Sarajevu u 87. godini života. Njeno stvaralaštvo obilježila je književna otvorenost, snažan individualni glas i tematska posvećenost ženi, ljubavi, samoći i ljudskoj slobodi, kao i književni rad za djecu i mlade.

Rođena u Livnu 8. 2. 1939. godine, životom i književnim radom bila je vezana za Sarajevo. Prvu zbirku poezije Noć i ćilibar objavila je 1972. godine, a kasnije su uslijedile brojne knjige, među kojima se izdvajaju Kapi i mahovina, Drhtaj vučice, Raspeće, Dok jesam Ciganka, Ne predajem se, Knjiga vremena, Ludi kamen i niz drugih. Posebno mjesto zauzima zbirka Grad hrabrosti, nastala tokom prve godine rata u Bosni i Hercegovini, kao snažno svjedočanstvo tog vremena. Osim poezije, pisala je i romane (Larva, Krug) te djela za djecu i mlade (Pjesmice ljestvice, Voz do neba, Kraljica iz dvorišta, Tačkasti padobran…).

Bila je među prvima koja je u bošnjačkoj i bosanskohercegovačkoj književnosti otvorila prostor za introspektivno i urbano iskustvo žene, uključujući i prvi ženski roman u bošnjačkoj književnosti (Larva). Njena poezija oslanja se na slobodan stih, gotovo bez rime, s naglaskom na melodiju i ritam, a univerzalnost njenog izraza potvrđuje i činjenica da su djela prevođena na više svjetskih jezika.

Za svoj rad dobila je brojna priznanja, među njima Orden rada sa srebrenim vijencem (1983), Zlatni broš za umjetnost časopisa „Žena 21“ (1999), nagradu „Skender Kulenović“ (2003), a dva puta je bila nominirana za Memorijalnu nagradu „Astrid Lindgren“ (2008, 2022).

Bila je prvakinja bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, a njenim odlaskom naša književnost izgubila je autoricu čiji je opus obilježen hrabrošću, slobodom izraza i dubokom empatijom prema ljudskom iskustvu. Njen književni rad ostaje trajno svjedočanstvo jedne epohe, ali i univerzalnog ljudskog traganja za identitetom i smislom.

Pored svega ostalog, bila je i višedesetljetna članica i saradnica Bošnjačke zajednice kulture, koja ostaje trajno posvećena čuvanju sjećanja na njeno književno stvaranje i njen doprinos bošnjačkoj i bosanskohercegovačkoj književnosti, kao i trajno zahvalna za njen nesebični angažman i učešće u radu i djelovanju Bošnjačke zajednice kulture.