1. Naslovna
  2. Književnost

Kategorija : Književnost

Htio bih da pišem još manje. I još bolje…
ĆAZIM ĆATIĆ: Ramazanska večer
Književnost

ĆAZIM ĆATIĆ: Ramazanska večer

2. Maja 2020.

Na osnovu narodnih priča, može se sa sigurnošću reći da su u kulturi Bošnjaka postojale “munadije”, osobe koje su budile na sehur, a da je pucanj iz topa rijetko označavao početak, a češće kraj posta. Skoro da nema pjesme i priče u bošnjačkoj književnosti koja govori o iftaru, a u kojoj se ne spominje iftarski top kao jedna od njegovih specifičnosti. Ratnični eho topa pobjedonosno poručuje postaču da je taj dan dobio bitku, onu najtežu, protiv samog sebe. Mističnu atmosferu iftara, taj Pročitaj više

DIZDAREVIĆ: Ramazanska noć
Islam Književnost

DIZDAREVIĆ: Ramazanska noć

1. Maja 2020.

Ziju Dizdarevića kao prozaistu zanimaju socijalne refleksije ramazana i njegov utjecaj na kulturu Bošnjaka, običaji vezani uz ramazanske noći. U priči Ramazanska noć Dizdarević pravi portret uspavanog Sadikovog hana, u kojem se vrijeme provodi uz junačke narodne pjesme, a prisutni se kao u nekom fantastičkom snu predaju bezvremenosti. (Hamza Ridžal)Pročitaj više

HANUMICA ZEKIĆ: Krali su radnički znoj i suze
Aktuelno Književnost

HANUMICA ZEKIĆ: Krali su radnički znoj i suze

1. Maja 2020.

Pitanje “ženskog glasa”, a naročito glasa žene muslimanke, posebno će se aktualizirati u društvenom diskursu između dva svjetska rata. Žensko pitanje u javnom i društvenom polju, nažalost, prve ne otvaraju žene već muškarci koji su imali progresivnu i za ono vrijeme modernu misao. U jednoj takvoj kulturnoj klimi, uz brojne književnike i književnice, i Džemila Hanumica Zekić se, kao učenica gimnazije, intelektualno oblikovala. U tim godinama objavljivala je prve književne tekstove u skoro svim ondašnjim bosanskohercegovačkim časopisima. Njene pjesme krasile su stranice časopisa “Islamski svijet”, “Novi Behar”, “Pročitaj više

HUMO: Zlatijin ramazan
Književnost

HUMO: Zlatijin ramazan

26. Aprila 2020.

Odlaskom Osmanskog carstva i dolaskom Austro-Ugarske monarhije nije promijenjena samo politička paradigma u kojoj je Bosna opstojala više od 400 godina već je i orijentalno-islamski kulturni krug ustupio mjesto zapadnoevropskom. Taj je događaj od presudne važnosti za procese koji će oblikovati bošnjačku političku, društvenu i kulturnu scenu krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Jedna od velikih tema bošnjačke književnosti prve polovine 20. stoljeća jeste i raspad tradicionalne bošnjačke porodice i dezintegracija tradicijskih vrijednosti. Različito je pisano o toj temi: od čisto deskriptivnih pasaža, koji tek bilježPročitaj više

SABIT UŽIČANIN: Ramazanija
Književnost

SABIT UŽIČANIN: Ramazanija

25. Aprila 2020.

Znameniti divanski pjesnik Alaudin Sabit Užičanin, autor čuvene Miradžije, napisao je i dvije kaside ramazanije. Prva ramazanija jedna je od uvodnih kasida u njegovom Divanu, odmah iza Miradžije i Munadžata. Pisana je, kako primjećuje dr. Adnan Kadrić, u ranoj fazi Sabitova života i nalazi se i u onim rukopisima Sabitova Divana koji su prepisivani još za Sabitova života. Druga ramazanija posvećena je velikom veziru Baltadži Mehmed-paši, a većina književnih kritičara smatra da je ta ramazanija jedna od najčitanijih i najpopularnijih pjesama o mjesecu ramazanu u divanskoj poeziji Pročitaj više

MURADBEGOVIĆ: “Ako je suđeno, umrijeće, ali nek ne mrsi”
Aktuelno Književnost

MURADBEGOVIĆ: “Ako je suđeno, umrijeće, ali nek ne mrsi”

23. Aprila 2020.

Dok neobična svjetlost ramazana ispunjava vjerničku dušu, čin posta izuzetno je naporan za tijelo. To se posebno odnosi na one postače koji rade teške fizičke poslove, naročito ljeti, kad upekne sunce i žega postane nesnošljiva. Ipak, vjernici nastoje postiti u tim vrelim danima, vjerujući da će pretrpljena žega odagnati onu džehennemsku, na drugom svijetu. Tako je bilo. Tako je i danas u selima širom Bosne. Jednu od najboljih priča na tu temu napisao je Ahmed Muradbegović. Bez veličanja ramazana i njegovih mirisa, bez patetičnih hvalospjeva dragom gostu, Pročitaj više

HUMO: Sevdalijina ljubav
Književnost

HUMO: Sevdalijina ljubav

1. Aprila 2020.

Romanopisac, pjesnik, pripovjedač i dramatičar Hamza Humo rođen je 1895. godine u Mostaru. U svojim djelima nikada nije krio ljubav prema kontinentalnom, mediteranskom podneblju iz kojega je potekao i kojega je sa svojstvenom mu čeznutljivošću opjevavao u mnogim pjesmama i pričama. Humo je umro u Sarajevu 1970. istrajavši na književnom poprištu pedesetak godina kao gorući zagovornik ljubavi. Svojom autentičnom snagom evoluirao je književni izraz i postavio ga u vlastitu vertikalu gdje i u naše doba svjedoči njegov fascinantni hercegovački i bošnjački duh.Pročitaj više

Izbavi me babo iz Saraj'va, bolest hara
Aktuelno Književnost

Izbavi me babo iz Saraj'va, bolest hara

10. Marta 2020.

U narodnoj pjesmi Bosne i Hercegovine kuga je ostavila vidan trag, ona je vrlo često subjekt lirske pjesme, ona se često spominje i u epici. Pojam kuge, onakav kakav se je usjekao u narodnu dušu, najbolje se očituje baš u narodnoj pjesmi sva tri naroda u Bosni i Hercegovini. Pjesnički opisi kuge u Bosni i Hercegovini su, razumije se, kao historijski dokumenat, radi anahronizama i pleonazama, slabe vrijednosti, ali unatoč tomu pružaju prilično jasnu sliku o pomorima kao i o načinu na koji je svijet psihološki prema ovim pomorima reagirao. U jeku epidemije Pročitaj više

ATTİLA İLHAN: Nekad je voljeti strašno, do sramote
Književnost

ATTİLA İLHAN: Nekad je voljeti strašno, do sramote

8. Marta 2020.

Attila İlhan (1925-2005), pjesnik, esejist, romanopisac, novinar i kritičar koji je dao značajan doprinos razvoju turske pisane riječi dvadesetog stoljeća. Kada je kao srednjoškolac jednoj djevojci poslao stihove Nazima Hikmeta, biva uhapšen, i gubi pravo na školovanje (1941), da bi 1944. bio pomilovan, 1946. maturirao i upisao prava, te 1948, priključivši se pokretu za oslobađanje Nazima Hikmeta, otišao u Pariz. Po povratku u Tursku više puta je pritvaran, mučen i zlostavljan zbog svojih napisa i ideja. Pedesetih godina živi na potezu Izmir-Istanbul-Pariz, uči francuski, proširuje vidike u oblasti marksističkog Pročitaj više

© 2019 - 2022. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.