Spektakularna apokalipsa jednog naroda i jezika, smirena u metafizičkom beskraju, istovremeno je povezana s Hasanaginicom, kao tekstom sudbine jednog naroda, ali i čovječanstva. U lik Hasanaginice nije utkana samo srebrenička majka, već sve majke svijeta, što ovu pjesmu obremenjuje čudesnom melanholijom i sviješću o prolaznosti kojoj jezik, ipak, izmiče. Biti spašen znači biti spašen u jeziku – kao da poručuje Abdulah Sidran. (Hamza Ridžal)Pročitaj više
Hasan Kikić je kao domobranski satnik bio prebačen u Sanski Most. U Zagrebu su mu ostali supruga i sin. S vremena na vrijeme Hasan je dolazio kući. Rekao sam mu da sam odlučio da idem u šumu. Pričao mi je da će mi nabaviti propusnicu do Sanskog Mosta preko jednog svog prijatelja tamo, tajnika kotarskog predstojnika, od koga saznaje sve ustaške i talijanske namjere i obavještava o njima partizane, a taj nam čovjek i inače čini mnoge dragocjene usluge.Pročitaj više
Josip Osti, pjesnik, pripovjedač, esejist, književni kritičar, antologičar i prevoditelj, rođen je 19. ožujka 1945. godine u Sarajevu, gdje je diplomirao na Filozofskom fakultetu. Bio je urednik kulture studentskog lista Naši dani, urednik u izdavačkoj kući Veselin Masleša, sekretar Podružnice književnika grada Sarajeva i direktor Međunarodne književne manifestacije Sarajevski dani poezije, sekretar Udruženja književnika BiH, predsjednik Udruženja književniih prevodilaca BiH, te lektor/korektor u izdavačkoj kući Svjetlost. Autor je i niza antologija. Knjige su mu prevođene na na slovenski, talijanski, češki, Pročitaj više
Ismet Rebronja (1942–2006) je imao, slaže se književna kritika, povišeni smisao za aktualno, specifično poimanje historijske svijesti bez patetičnog lamentiranja. Dapače, koristio je paradoksalnu i ironičnu distancu – smatrao je da historija balkanskog tla ima neke zakonitosti koje se odnose i na historiju bošnjačkog naroda. Vrijeme prošlo i vrijeme sadašnje on je naprosto stopio u jedno. Smatrao je da su mitovi prelazili s jedne ličnosti na drugu, ali se ishod historije kretao u jednom pravcu koji se mogao predvidjeti, ali je istom bio i nepredvidljiv, kao što su to, uostalom, Pročitaj više
Abdulah Sidran spada u red ponajvažnijih bošnjačkih i bosanskohercegovačkih živućih pjesnika. Rođen je 2. oktobra 1944. godine, a svoje prve pjesme i proze publicirao je šezdesetih godina prošlog stoljeća. Do sada je objavio 38 knjiga, te je uvršten u brojne antologije. Pjesma Savršeni krug pisana je aprila 1999. godine, u vrijeme NATO bombardiranja vojnih ciljeva u Srbiji.Pročitaj više
Otvarajući Sušićevu osobenu priču o prošlosti države i naroda, ali i pojedinca i njegove lične, individualne sudbine kao osnove ove šire, općenitije pripovijesti, pripovijetka Plaćenik, pritom, vremenski se pozicionira na sami kraj Bosanskog kraljevstva i sami početak osmanske vlasti u Bosni, u vrijeme nestajuće, i iznutra i izvana rastočene srednjovjekovne bosanske države i tek nastajuće osmanske Bosne kao krvave krajine, nikad mirne i sretne granice Osmanskog carstva, i već na samom početku svjedoči tragičnu bosansku povijesnu zbilju, upravo u raskrsno-graničnoj poziciji Bosne Pročitaj više
Umihana Čuvidina — rođena u Sarajevu oko 1794. Umrla u Sarajevu oko 1870. Grob joj je “pod gajem na Hridu”. “Umihana se rodila na Hridu, a rodna kuća joj je bila na uglu Muzejinova sokaka. Čuvide (zato: Čuvidina, a ne Čujdina), njena porodica, bavili su se aščijskim a kasnije bostandžijskim obrtom. Umihana je bila zaručena s Mujom Čamdži-bajraktarom, Sarajlijom, koji je 1813., za srpskog ustanka, poginuo pod Loznicom u vojsci Ali-paše Derendelije. Od velike žalosti Umihana se nije htjela nikad udavati, pak je počela pjevati pjesme o svom junački poginulom zaručniku. Jedina njena, izgleda Pročitaj više
Gradonačelnik austrijskog grada Linza Hugo Schanovsky je tokom rata u BiH želio pomoći napaćenom bošnjačkom narodu. Kao plod te brige je zapisao svoju najuspješniju pjesmu pod nazivom Bošnjaci. Pjesma je štampana na UNICEF-ovoj razglednici, te su je na njemačkom, engleskom, francuskom, španskom, arapskom, italijanskom, slovenskom i bosanskom jeziku čitali milioni ljudiPročitaj više
Ako budete upola ratovali za cara, kao što ste za sultana, velika će biti carska milost prema vama! Stanimo, stoga, pod stijeg majke Domovine, vi muževi i sinovi Muhamedove vjere. Krenimo skupa preko Drine. Vašeg je prijestolonasljednika Franju Ferdinanda u Sarajevu ubila neprijateljska ruka, i svijet se zatresao od te boli. Došao je valjda i do vas taj vapaj. Zar naša bol nije i vaša?! Pa, ako jeste, a jeste, a mora biti, pa krenimo onda zajedno, pod zastavom cara i kralja! Pročitaj više
Posvema je nezapamćena i nepravedna književna i životna sudbina Envera Čolakovića (rođenog 1913. u Budimpešti, a umro u Zagrebu 1976.), koji je nakon 1945. u javnosti zašutio, odnosno, javnost koju je krojio „novi poredak“ prešutila je njega, iako je on neumorno i dalje stvarao na više razboja, a za goli život je zarađivao baveći se prevođenjem i dajući instrukcije iz matematike. Predstavljamo dio njegovog djela koje je ostalo skriveno od očiju javnosti i koje svjedoči pobunu, među ostalim fašizmima, i protiv koncepta „hrvatskog cvijeća“ odnosno nacionalizacije Pročitaj više
© 2019 - 2022. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.
