Šetam ja čaršijom, a čaršija k`o čaršija. Puna novinara. Inače, ovo je čaršija sa najviše novinara, a najmanje novina, i s najvećom informativnom blokadom. A šta ćeš? Čaršija k'o čaršija. I tako ja šetam i koga ću sresti - nego novinara? A novinar k'o novinar: odmah na šerbe i kahvu i započesmo eglen.Pročitaj više
Refik Ličina rođen je 1956. godine (Radmanci, C. Gora). Do 1992. živio je i radio kao bibliotekar u Novom Pazaru, a od 1994. živi u Lundu, Švedska. Piše poeziju i prozu. Objavio, između ostalog, knjige poezije: „Poznavanje prirode“ (1970), „Pčele“ (1983), „Ex Solio“ (2001), „Prigodne prisile“ - izbor iz poezije (2009), „Knjigovezačka ulica“ (2009.) Objavio je knjige kratke proze „Staklenici“ (2004), „Dani u Valhali“ (2008), “Strah od behara” (2013), “Ulični budilnici” (2017), “Dalge” (2018.) kao i knjigu za djecu „Priče iz daljine“ (2003). Na švedskom mu je 2009. godine objavljen izbor poezije pod naslovom „Predikan för Eyrudike“ (Pridika za Euridiku). Bavi se prevođenjem sa švedskog, Pročitaj više
Među bošnjačkim divanskim pjesnicima osmanlijskog perioda posebno mjesto zauzima veliki šahir (tur. pjesnik) Derviš Ahmed Gurbi. Istraživanja velikog broja osmanologa svjedoče da je riječ o književniku iz XVIII. vijeka, koji je poznat po svom pjesničkom imenu Gurbi ili Derviš Ahmed ili Šejh Ahmed El-Gurbi Baba rodom iz Novog Pazara. Precizniji podatak o njegovoj biografiji nalazimo u njegovom „Divanu“, u kome tvrdi da je njegovo pisanje otpočeo ,,u Bosni" 1135. godine po Hidžri (1722), kada je imao 25 godina starosti, što navodi na siguran podatak da je rođen u Novom Pazaru 1698/99. godine. Poznato Pročitaj više
Estradno recitativan, iskričava duha, dakle, duhovit i zaigran, Mustafa Zvizdić jest i pjesnik koji višeslojno zadire u čovjekovu nevolju, njegovu sudbinu, koja, naravno, nije uvijek i raspjevana kao ni svijet u kojemu opstoji i koji sustavno korozira u ratnim nevoljama (pjesma: “Dom”). Jedno je sigurno, Zvizdić nije izbjeglica ni prognanik iz svoje pjesme, iz svoga stvarnog zavičaja, on je dobrodošao muhadžir koji skuplja zrnca pameti i koji beznađe pretvara u nadu, stalno se pitajući – Zašto? (F.M. Begović)Pročitaj više
Admiral Mahić je rođen 1948. godine u Banja Luci. Nakon završene Tehničke škole upisuje vandredne studije iz komparativne književnosti i filozofije u Sarajevu – ali poslije tri godine studiranja prekida studije i odlazi na Island gdje počinje raditi nekoliko godina kao ribar. Po povratku u Sarajevo radio je kao poštar. Mahić je bio urednik periodičnog časopisa Republika poezija i voditelj Međunarodnog karavana pjesnika, kantautor Neretvanske vedrine, jedan od osnivača PEN centra Bosne i Hercegovine, član Društva pisaca Bosne i Hercegovine koji je iza sebe ostavio petnaest zbirki poezije. Umro je 19. septembra 2015. godine Pročitaj više
Spektakularna apokalipsa jednog naroda i jezika, smirena u metafizičkom beskraju, istovremeno je povezana s Hasanaginicom, kao tekstom sudbine jednog naroda, ali i čovječanstva. U lik Hasanaginice nije utkana samo srebrenička majka, već sve majke svijeta, što ovu pjesmu obremenjuje čudesnom melanholijom i sviješću o prolaznosti kojoj jezik, ipak, izmiče. Biti spašen znači biti spašen u jeziku – kao da poručuje Abdulah Sidran. (Hamza Ridžal)Pročitaj više
Hasan Kikić je kao domobranski satnik bio prebačen u Sanski Most. U Zagrebu su mu ostali supruga i sin. S vremena na vrijeme Hasan je dolazio kući. Rekao sam mu da sam odlučio da idem u šumu. Pričao mi je da će mi nabaviti propusnicu do Sanskog Mosta preko jednog svog prijatelja tamo, tajnika kotarskog predstojnika, od koga saznaje sve ustaške i talijanske namjere i obavještava o njima partizane, a taj nam čovjek i inače čini mnoge dragocjene usluge.Pročitaj više
Josip Osti, pjesnik, pripovjedač, esejist, književni kritičar, antologičar i prevoditelj, rođen je 19. ožujka 1945. godine u Sarajevu, gdje je diplomirao na Filozofskom fakultetu. Bio je urednik kulture studentskog lista Naši dani, urednik u izdavačkoj kući Veselin Masleša, sekretar Podružnice književnika grada Sarajeva i direktor Međunarodne književne manifestacije Sarajevski dani poezije, sekretar Udruženja književnika BiH, predsjednik Udruženja književniih prevodilaca BiH, te lektor/korektor u izdavačkoj kući Svjetlost. Autor je i niza antologija. Knjige su mu prevođene na na slovenski, talijanski, češki, Pročitaj više
Ismet Rebronja (1942–2006) je imao, slaže se književna kritika, povišeni smisao za aktualno, specifično poimanje historijske svijesti bez patetičnog lamentiranja. Dapače, koristio je paradoksalnu i ironičnu distancu – smatrao je da historija balkanskog tla ima neke zakonitosti koje se odnose i na historiju bošnjačkog naroda. Vrijeme prošlo i vrijeme sadašnje on je naprosto stopio u jedno. Smatrao je da su mitovi prelazili s jedne ličnosti na drugu, ali se ishod historije kretao u jednom pravcu koji se mogao predvidjeti, ali je istom bio i nepredvidljiv, kao što su to, uostalom, Pročitaj više
Abdulah Sidran spada u red ponajvažnijih bošnjačkih i bosanskohercegovačkih živućih pjesnika. Rođen je 2. oktobra 1944. godine, a svoje prve pjesme i proze publicirao je šezdesetih godina prošlog stoljeća. Do sada je objavio 38 knjiga, te je uvršten u brojne antologije. Pjesma Savršeni krug pisana je aprila 1999. godine, u vrijeme NATO bombardiranja vojnih ciljeva u Srbiji.Pročitaj više
© 2019 - 2022. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.
