Voli crveno. Kada ustane ujutro, obuče se i vidi neki od crvenih detalja, kojih je uistinu mnogo u njenom stanu, osjeća se bolje. To joj, objašnjava, daje snagu i sigurnost. Stoga ju je u javnosti bilo gotovo nemoguće vidjeti bez nekog crvenog detalja – naušnica ili šala. Uz smijeh objašnjava da i to možda ima veze s tjelesnim – malokrvna je. I taj smijeh, snaga i ozbiljnost – sve je to Bisera Alikadić (Livno, 1939.), žena u zrelim godinama čije su riječi snažne, oštre, ogoljene i nose poruke koje ne prihvataju ravnodušnost kao Pročitaj više
Riječ je o pjesništvu koje se ostvaruje dvojakom snagom. Istodobno, Zilhad Ključanin će afirmirati takozvanu poetiku iskustva jezika, štoviše, oslobođenu, ponekad, do ruba konkretističke intervencije (nikada lingvizma), a s druge će strane prisegnuti jednostavnom, stvarnosnom jeziku sa senzibilnim i emotivnim odnosom prema zbilji, odnosno jeziku koji zahtijeva stringentnu organizaciju. On je umio svakodnevno, u razdoblju od sto dana, napisati jednu pjesmu jednakovrijedne kvalitativne razine. Pritom mu nikada pogrešna riječ i suvišan izraz neće raniti pjesmu. Dakle, kao vrlo plodan pjesnik, jedan je od prvih, tada još uvijek mladih pjesničkih „junoša“, Pročitaj više
Alija Nametak je zabilježio i opisao jedan običaj u Mostaru po kome su se u ramazanskim večerima, između iftara i teravije, okupljala djeca i u grupama hodajući po mahalama naglas učila ovu brojalicu.Pročitaj više
Husein Hasković jedan je od najvećih majstora jezika savremenog bošnjačkog i bosanskohercegovačkog pjesništva. Rođen je 1955. godine u Šadićima, nadomak Foče. Za sebe kaže da je dovoljno da se o čovjeku zna kad je rođen, kad je umro, i 'nako ime – ono što na kamen stati možePročitaj više
Kao što su stari hrvatski pisci služili se latinskim jezikom, tako se Bašeskija poslužio turskim jezikom u svome Ljetopisu. Koristio je varijantu turskog jezika kakav se govorio u Bosni, a kojeg su Turci zvali "Bošnjak-lehdže" - bosanskim dijalektom. Ali Bašeskiji je bosanski jezik bio materinski, i on je u svojim kronikama zapisao da je bosanski jezik bogatiji od turskog, arapskog i perzijskog jezika. A to je ilustrirao na primjeru glagola ići, koji u arapskom ima tri slična oblika, "Zehebe - raha - meša", dok u turskom jeziku Pročitaj više
U narodu je list dobro primljen. Pretplata je počela odmah stizati, a s njom priznanja i zahtjevi čitalaca da list izlazi jednom sedmično, a ne jednom u petnaest dana – što je bila i ostala praksa Behara. Rizvić navodi nekoliko reagiranja čitateljica, što pokazuje da je Behar čitan i među ženskom populacijom. Stari su se žalili što u Beharu nema pjesama posvećenih sultanu, a konzervativci da je “suviše sitan onaj turski behar gore u naslovnoj slici, u onom mušepku”. Čak i takvi prigovori bili su pokazatelj da je Behar pokrenuo šire čitalačke mase i Pročitaj više
Čitavu prostoriju i sve prisutne zapljusnuo bi pravi džennetski miris, nadajmo se jedna od nagrada koje u boljem svijetu čekaju na pravednike, dok se u bakrenoj zdjelici, koju je momak vratio na plamen, naglo dizala pjena koja je prijetila da prekipi. Gotovo nikad nije prekipjela, uvježbani momak je znao u zadnji čas skloniti zdjelu s plamena i dosuti vrelu vodu gotovo do samog ruba zdjele, ali su mnogi uvijek iznova napeto pratili njegovo poslovanje i pitali se hoće li se pjena preliti preko ruba zdjele ili neće.Pročitaj više
Književnica Nadija Rebronja doktorirala je književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, usavršavala se na Univerzitetu u Beču i Univerzitetu u Granadi. Predaje književnost kao univerzitetski docent. Njena poezija je prevođena na desetak svjetskih jezika. Po poeziji iz njene knjige „Ples morima“ u prijevodu na italijanski, 2016. godine napravljeno je osam kompozicija na konzervatorijumu Niccolo Piccini u Bariju, koje su predstavljene na nekoliko koncerata u Italiji, Danskoj i SAD. Objavljene knjige: „Ples morima“, poezija, 2008; „Derviš ili čovek, život i smrt. Religijski podtekst romana Derviš i smrt Meše Selimovića“, naučna studija, 2010; „Flamenko utopija“, Pročitaj više
Na današnji dan navršava se ravno 150 godina od rođenja dr. Safvet-bega Bašagića, rođenog 6. maja 1870. godine u Nevesinju. Bašagić je jedna od temeljnih figura u cjelokupnoj novijoj povijesti Bošnjaka i Bosne i Hercegovine. Bio je znameniti bošnjački pisac te snažno angažirani kulturni, naučni i društveni poslenik, odnosno jedan od začetnika novije bošnjačke književnosti, prvi bošnjački doktor nauka i začetnik bošnjačke književne, kulturne i društvene historiografije, a bio je i potpredsjednik te predsjednik Bosanskog sabora. Povodom ove Pročitaj više
„Proslov“ Safveta-bega Bašagića iz dramskog spjeva Pod Ozijom ili Krvava nagrada govoren je na prvoj islamskoj zabavi u Sarajevu 17. aprila 1905. godine, da bi gotovo stotinu godina kasnije bio ovjenčan uvrštavanjem u Ediciju „Bošnjačka književnost u 100 knjiga“ Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, najveći književni izdavački poduhvat u historiji Bosne i Hercegovine. S tradicijom dužom od jednog stoljeća, „Preporod“, kao ideja i kao institucija, živi i danas, a 2020. godine naučnim skupom i nizom manifestacija obilježit će 150 godina od rođenja dr. Safveta Bašagića. Naš veliki Pročitaj više