U narodu je list dobro primljen. Pretplata je počela odmah stizati, a s njom priznanja i zahtjevi čitalaca da list izlazi jednom sedmično, a ne jednom u petnaest dana – što je bila i ostala praksa Behara. Rizvić navodi nekoliko reagiranja čitateljica, što pokazuje da je Behar čitan i među ženskom populacijom. Stari su se žalili što u Beharu nema pjesama posvećenih sultanu, a konzervativci da je “suviše sitan onaj turski behar gore u naslovnoj slici, u onom mušepku”. Čak i takvi prigovori bili su pokazatelj da je Behar pokrenuo šire čitalačke mase i Pročitaj više
Čitavu prostoriju i sve prisutne zapljusnuo bi pravi džennetski miris, nadajmo se jedna od nagrada koje u boljem svijetu čekaju na pravednike, dok se u bakrenoj zdjelici, koju je momak vratio na plamen, naglo dizala pjena koja je prijetila da prekipi. Gotovo nikad nije prekipjela, uvježbani momak je znao u zadnji čas skloniti zdjelu s plamena i dosuti vrelu vodu gotovo do samog ruba zdjele, ali su mnogi uvijek iznova napeto pratili njegovo poslovanje i pitali se hoće li se pjena preliti preko ruba zdjele ili neće.Pročitaj više
Književnica Nadija Rebronja doktorirala je književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, usavršavala se na Univerzitetu u Beču i Univerzitetu u Granadi. Predaje književnost kao univerzitetski docent. Njena poezija je prevođena na desetak svjetskih jezika. Po poeziji iz njene knjige „Ples morima“ u prijevodu na italijanski, 2016. godine napravljeno je osam kompozicija na konzervatorijumu Niccolo Piccini u Bariju, koje su predstavljene na nekoliko koncerata u Italiji, Danskoj i SAD. Objavljene knjige: „Ples morima“, poezija, 2008; „Derviš ili čovek, život i smrt. Religijski podtekst romana Derviš i smrt Meše Selimovića“, naučna studija, 2010; „Flamenko utopija“, Pročitaj više
Na današnji dan navršava se ravno 150 godina od rođenja dr. Safvet-bega Bašagića, rođenog 6. maja 1870. godine u Nevesinju. Bašagić je jedna od temeljnih figura u cjelokupnoj novijoj povijesti Bošnjaka i Bosne i Hercegovine. Bio je znameniti bošnjački pisac te snažno angažirani kulturni, naučni i društveni poslenik, odnosno jedan od začetnika novije bošnjačke književnosti, prvi bošnjački doktor nauka i začetnik bošnjačke književne, kulturne i društvene historiografije, a bio je i potpredsjednik te predsjednik Bosanskog sabora. Povodom ove Pročitaj više
„Proslov“ Safveta-bega Bašagića iz dramskog spjeva Pod Ozijom ili Krvava nagrada govoren je na prvoj islamskoj zabavi u Sarajevu 17. aprila 1905. godine, da bi gotovo stotinu godina kasnije bio ovjenčan uvrštavanjem u Ediciju „Bošnjačka književnost u 100 knjiga“ Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, najveći književni izdavački poduhvat u historiji Bosne i Hercegovine. S tradicijom dužom od jednog stoljeća, „Preporod“, kao ideja i kao institucija, živi i danas, a 2020. godine naučnim skupom i nizom manifestacija obilježit će 150 godina od rođenja dr. Safveta Bašagića. Naš veliki Pročitaj više
Na osnovu narodnih priča, može se sa sigurnošću reći da su u kulturi Bošnjaka postojale “munadije”, osobe koje su budile na sehur, a da je pucanj iz topa rijetko označavao početak, a češće kraj posta. Skoro da nema pjesme i priče u bošnjačkoj književnosti koja govori o iftaru, a u kojoj se ne spominje iftarski top kao jedna od njegovih specifičnosti. Ratnični eho topa pobjedonosno poručuje postaču da je taj dan dobio bitku, onu najtežu, protiv samog sebe. Mističnu atmosferu iftara, taj Pročitaj više
Ziju Dizdarevića kao prozaistu zanimaju socijalne refleksije ramazana i njegov utjecaj na kulturu Bošnjaka, običaji vezani uz ramazanske noći. U priči Ramazanska noć Dizdarević pravi portret uspavanog Sadikovog hana, u kojem se vrijeme provodi uz junačke narodne pjesme, a prisutni se kao u nekom fantastičkom snu predaju bezvremenosti. (Hamza Ridžal)Pročitaj više
Pitanje “ženskog glasa”, a naročito glasa žene muslimanke, posebno će se aktualizirati u društvenom diskursu između dva svjetska rata. Žensko pitanje u javnom i društvenom polju, nažalost, prve ne otvaraju žene već muškarci koji su imali progresivnu i za ono vrijeme modernu misao. U jednoj takvoj kulturnoj klimi, uz brojne književnike i književnice, i Džemila Hanumica Zekić se, kao učenica gimnazije, intelektualno oblikovala. U tim godinama objavljivala je prve književne tekstove u skoro svim ondašnjim bosanskohercegovačkim časopisima. Njene pjesme krasile su stranice časopisa “Islamski svijet”, “Novi Behar”, “Pročitaj više
MJESTO RADNJE: Zagrebačka džamija / LIKOVI: Hadžinica, Nena, Hanuma, FatimaPročitaj više
Odlaskom Osmanskog carstva i dolaskom Austro-Ugarske monarhije nije promijenjena samo politička paradigma u kojoj je Bosna opstojala više od 400 godina već je i orijentalno-islamski kulturni krug ustupio mjesto zapadnoevropskom. Taj je događaj od presudne važnosti za procese koji će oblikovati bošnjačku političku, društvenu i kulturnu scenu krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Jedna od velikih tema bošnjačke književnosti prve polovine 20. stoljeća jeste i raspad tradicionalne bošnjačke porodice i dezintegracija tradicijskih vrijednosti. Različito je pisano o toj temi: od čisto deskriptivnih pasaža, koji tek bilježPročitaj više