1. Naslovna
  2. Književnost

Kategorija : Književnost

Htio bih da pišem još manje. I još bolje…
NUHANOVIĆ: Sve što sam napisao se zaista i dogodilo
Književnost Sjećanja

NUHANOVIĆ: Sve što sam napisao se zaista i dogodilo

10. Jula 2020.

Ovu knjigu nisam pisao da bih ispričao priču o sebi. Nisam je napisao ni da bih ispričao priču o mojim roditeljima i bratu čija tijela su sahranjena na mezarju žrtava genocida u Potočarima. Ovu knjigu sam napisao iz potrebe da pokušam dočarati u kakvoj situciji se 1992. godine našlo preko stotinu hiljada Bošnjaka na području Srebrenice, Vlasenice, odnosno Cerske, Nove Kasabe, Konjević Polja, Žepe, Han Pijeska. Masovno smaknuće preko osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka, jula 1995. godine, je bila posljednja epizoda u seriji genocidne kampanje koje Pročitaj više

SOLŽENJICIN: Da nemaš rak
Književnost

SOLŽENJICIN: Da nemaš rak

8. Jula 2020.

Aleksandar Solženjicin, ruski književnik (1918 – 2008). Najžešći kritičar boljševičke i Staljinove Rusije. Od 1941. bio je vojnik, 1945. uhićen i sve do 1953. zatočen u logorima; do 1956. bio je prognanik u srednjoj Aziji. Opća je priznanja stekao pripovijestima Jedan dan Ivana Denisoviča (Odin den’ Ivana Denisoviča, 1962) i Matrjonino domaćinstvo (Matrënin dvor, 1963). Prva je od njih pozdravljena kao autentično svjedočanstvo o životu prosječnoga Rusa u koncentracijskom logoru, oslonjeno na stilizaciju seoskoga govora. Druga je značila apoteozu žene napaćene u kolhozu – „na kojoj stoji zemlja ruska“. Obje pripovijesti Pročitaj više

SIJARIĆ: To je zemlja Hercegovina
Književnost

SIJARIĆ: To je zemlja Hercegovina

10. Juna 2020.

Ovdje se najprije stvorio kamen. Pa se kraj kamena zac­rvio čovjek. Malo dolinice, malo živice. I eto mu kuće i ku­ćišta, i eto mu roda i ognjišta! Na jugu mu malo ljutih br­da – pa more mirno, na sjeveru mu malo ljutih planina, pa zemlja zelena... Gore dobro nebo, dolje dragi kamen.Pročitaj više

IBRIŠIMOVIĆ: Nakaza i vila
Aktuelno Književnost

IBRIŠIMOVIĆ: Nakaza i vila

6. Juna 2020.

Često je u sarajevskim književnim krugovima bivala izvrgavana podsmijehu moja nedokaziva tvrdnja da Bosna nije rodila darovitijeg umjetnika od književnika Nedžada Ibrišimovića. Takvo je moje uvjerenje vjerovatno značajno podupirala višestrukost njegove darovitosti: pisac koji neprekidno istražuje i biva majstor u najrazličitijim književnim formama, od kratke priče, eksperimentalne radijske drame i novele, do klasične pripovijesti i modernog romana. Uz to, slikar-crtač, i kipar, tvorac krajnje neobičnih konstrukcija i formi u najrazličitijim materijalima: drvo, kamen, poliester, žica, bronza... I na kraju, a nimalo nevažno: umjetnik neobičnog Pročitaj više

Ekremovih hljeba i aforizama u izdanju BZK “Preporod”
Književnost

Ekremovih hljeba i aforizama u izdanju BZK “Preporod”

5. Juna 2020.

Povodom 20 godina književnog rada Ekrema Macića, u okviru "Konjičkog kulturnog ljeta 2020." Bošnjačka zajednica kulture "Preporod" Konjic, u saradnji s Narodnim univerzitetom, organizirat će u ponedjeljak, 8. juna, promociju knjige "Hljeba.ba". Promocija će biti upriličena na terasi Gradske biblioteke u 19 sati, a riječ je o izboru aforistike iz opusa 12 naslova konjičkog književnika, saopćili su organizatori. Macićevi aforizmi prevođeni su na 11 jezika, a dobitnik je preko 20 nagrada za satiru. Pored aforistike, Macić je objavio tri zbirke poezije i knjigu pripovijetki. Zastupljen je u mnogobrojnim antologijama, Pročitaj više

SIRRI: Milostivi, Gaibijin mezar spasi iz ruku ćafira
Aktuelno Književnost

SIRRI: Milostivi, Gaibijin mezar spasi iz ruku ćafira

4. Juna 2020.

Munadžat (molitvu znamenitog šejha Sirri-babe Sikirića sa Oglavka kod Fojnice) nalazimo u rukopisima u većini džonkova bosanskih derviša iz 19. i 20. stoljeća. Vokalno se interpretira na melodiju džud bi lutfik i bila je jako popularna. Molitva se odnosi na veličajnog šejha Gaibiju za kojega je šejh Fejzulah Hažibajrić kaže da se rodio negdje u Kliškom Sandžaku, živio u 17. stoljeću, turbe mu je bilo u Staroj Gradiški, a u narodu je poznat kao začudan derviš i evlija. Safvet-beg Bašagić piše da je rodom iz hljevanjske Pročitaj više

HANAN AL-ŠAJH: Metem sunce s krovova
Književnost

HANAN AL-ŠAJH: Metem sunce s krovova

3. Juna 2020.

Hanan al-Šajh je nesumnjivo jedna od najvažnijih arapskih spisateljica na početku 21. vijeka. Rođena je 12. 11. 1945. u Bejrutu, a od 1984. živi u Londonu. Unatoč dugogodišnjem boravku u Britaniji svoja djela piše isključivo na arapskom jeziku. Zbirka pripovjedaka “Metem sunce s krovova” je bila u konkurenciji za Independent Foreign Fiction Prize.Pročitaj više

DUBOČANIN: Riječi krilate putuju
Književnost

DUBOČANIN: Riječi krilate putuju

1. Juna 2020.

Alija H. Dubočanin RIJEČI (iz lektire za osnovnu školu) Krilate, putuju čujne, tihe, jake. Od cvijeća slađe mirišu zvuci. Od paperja toplog gušće, paperjaste. Snažne kao stegnuta ruka u ruci. Donose smijeh, i snijeg, i lastu… S korijenjem u srce na usnama rastu.   O AUTORU: Alija Hasagić-Dubočanin (1949-2019) pisao je romane, pripovijetke, kratke priče, […]Pročitaj više

AKMADŽIĆ: Odavno sam ništa, osim običan cinik
Književnost

AKMADŽIĆ: Odavno sam ništa, osim običan cinik

31. Maja 2020.

Književni opus Hazima Akmadžića, barem do sada, ni približno nije istražen na način kako to to svojim kvalitetom zaslužuje. Za ovakav odnos književne kritike prema njegovom djelu poštoji više razloga. Među najvažnije svakako bih ubrojio jedan razlog koji po mom mišljenju zaslužuje dublju analizu i objašnjenja. Akmadžić je, naime, pisac izvan svakog generacijskog određenja, jedan od rjeđih pisaca sa ovih proštora koji nije podlijegao pomodnim trendovima, niti dozvoljavao da njegova poezija ostane na razini pukog efektiranja. Činjenica je da se 1973. godine Pročitaj više

KIŠEVIĆ: A što ti je pjesnik, ako nije dijete
Književnost

KIŠEVIĆ: A što ti je pjesnik, ako nije dijete

30. Maja 2020.

Iako se o pjesniku i dramskom piscu Enesu Kiševiću zaista mnogo pisalo te ga se također i obilno kao pjesnika za djecu i odrasle nagrađivalo, zatim prevodilo (na dvadeset jezika) i potom antologiziralo, nije primijećeno da je kao autor obrađen u zadnjim povijestima hrvatske književnosti Slobodana Prospera Novaka i akademika Dubravka Jelčića. To zaista začuđuje jer je riječ o književnim povjesničarima koji dokazano poštuju dvosmjerni književni put i angažman na relaciji Zagreb – Sarajevo. Shvatit ćemo to kao određeni nemar i nepravdu spram pjesnika Pročitaj više

© 2019 - 2022. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.