Odlaskom Osmanskog carstva i dolaskom Austro-Ugarske monarhije nije promijenjena samo politička paradigma u kojoj je Bosna opstojala više od 400 godina već je i orijentalno-islamski kulturni krug ustupio mjesto zapadnoevropskom. Taj je događaj od presudne važnosti za procese koji će oblikovati bošnjačku političku, društvenu i kulturnu scenu krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Jedna od velikih tema bošnjačke književnosti prve polovine 20. stoljeća jeste i raspad tradicionalne bošnjačke porodice i dezintegracija tradicijskih vrijednosti. Različito je pisano o toj temi: od čisto deskriptivnih pasaža, koji tek bilježPročitaj više
Znameniti divanski pjesnik Alaudin Sabit Užičanin, autor čuvene Miradžije, napisao je i dvije kaside ramazanije. Prva ramazanija jedna je od uvodnih kasida u njegovom Divanu, odmah iza Miradžije i Munadžata. Pisana je, kako primjećuje dr. Adnan Kadrić, u ranoj fazi Sabitova života i nalazi se i u onim rukopisima Sabitova Divana koji su prepisivani još za Sabitova života. Druga ramazanija posvećena je velikom veziru Baltadži Mehmed-paši, a većina književnih kritičara smatra da je ta ramazanija jedna od najčitanijih i najpopularnijih pjesama o mjesecu ramazanu u divanskoj poeziji Pročitaj više
Dok neobična svjetlost ramazana ispunjava vjerničku dušu, čin posta izuzetno je naporan za tijelo. To se posebno odnosi na one postače koji rade teške fizičke poslove, naročito ljeti, kad upekne sunce i žega postane nesnošljiva. Ipak, vjernici nastoje postiti u tim vrelim danima, vjerujući da će pretrpljena žega odagnati onu džehennemsku, na drugom svijetu. Tako je bilo. Tako je i danas u selima širom Bosne. Jednu od najboljih priča na tu temu napisao je Ahmed Muradbegović. Bez veličanja ramazana i njegovih mirisa, bez patetičnih hvalospjeva dragom gostu, Pročitaj više
Romanopisac, pjesnik, pripovjedač i dramatičar Hamza Humo rođen je 1895. godine u Mostaru. U svojim djelima nikada nije krio ljubav prema kontinentalnom, mediteranskom podneblju iz kojega je potekao i kojega je sa svojstvenom mu čeznutljivošću opjevavao u mnogim pjesmama i pričama. Humo je umro u Sarajevu 1970. istrajavši na književnom poprištu pedesetak godina kao gorući zagovornik ljubavi. Svojom autentičnom snagom evoluirao je književni izraz i postavio ga u vlastitu vertikalu gdje i u naše doba svjedoči njegov fascinantni hercegovački i bošnjački duh.Pročitaj više
U narodnoj pjesmi Bosne i Hercegovine kuga je ostavila vidan trag, ona je vrlo često subjekt lirske pjesme, ona se često spominje i u epici. Pojam kuge, onakav kakav se je usjekao u narodnu dušu, najbolje se očituje baš u narodnoj pjesmi sva tri naroda u Bosni i Hercegovini. Pjesnički opisi kuge u Bosni i Hercegovini su, razumije se, kao historijski dokumenat, radi anahronizama i pleonazama, slabe vrijednosti, ali unatoč tomu pružaju prilično jasnu sliku o pomorima kao i o načinu na koji je svijet psihološki prema ovim pomorima reagirao. U jeku epidemije Pročitaj više
Attila İlhan (1925-2005), pjesnik, esejist, romanopisac, novinar i kritičar koji je dao značajan doprinos razvoju turske pisane riječi dvadesetog stoljeća. Kada je kao srednjoškolac jednoj djevojci poslao stihove Nazima Hikmeta, biva uhapšen, i gubi pravo na školovanje (1941), da bi 1944. bio pomilovan, 1946. maturirao i upisao prava, te 1948, priključivši se pokretu za oslobađanje Nazima Hikmeta, otišao u Pariz. Po povratku u Tursku više puta je pritvaran, mučen i zlostavljan zbog svojih napisa i ideja. Pedesetih godina živi na potezu Izmir-Istanbul-Pariz, uči francuski, proširuje vidike u oblasti marksističkog Pročitaj više
Šetam ja čaršijom, a čaršija k`o čaršija. Puna novinara. Inače, ovo je čaršija sa najviše novinara, a najmanje novina, i s najvećom informativnom blokadom. A šta ćeš? Čaršija k'o čaršija. I tako ja šetam i koga ću sresti - nego novinara? A novinar k'o novinar: odmah na šerbe i kahvu i započesmo eglen.Pročitaj više
Refik Ličina rođen je 1956. godine (Radmanci, C. Gora). Do 1992. živio je i radio kao bibliotekar u Novom Pazaru, a od 1994. živi u Lundu, Švedska. Piše poeziju i prozu. Objavio, između ostalog, knjige poezije: „Poznavanje prirode“ (1970), „Pčele“ (1983), „Ex Solio“ (2001), „Prigodne prisile“ - izbor iz poezije (2009), „Knjigovezačka ulica“ (2009.) Objavio je knjige kratke proze „Staklenici“ (2004), „Dani u Valhali“ (2008), “Strah od behara” (2013), “Ulični budilnici” (2017), “Dalge” (2018.) kao i knjigu za djecu „Priče iz daljine“ (2003). Na švedskom mu je 2009. godine objavljen izbor poezije pod naslovom „Predikan för Eyrudike“ (Pridika za Euridiku). Bavi se prevođenjem sa švedskog, Pročitaj više
Među bošnjačkim divanskim pjesnicima osmanlijskog perioda posebno mjesto zauzima veliki šahir (tur. pjesnik) Derviš Ahmed Gurbi. Istraživanja velikog broja osmanologa svjedoče da je riječ o književniku iz XVIII. vijeka, koji je poznat po svom pjesničkom imenu Gurbi ili Derviš Ahmed ili Šejh Ahmed El-Gurbi Baba rodom iz Novog Pazara. Precizniji podatak o njegovoj biografiji nalazimo u njegovom „Divanu“, u kome tvrdi da je njegovo pisanje otpočeo ,,u Bosni" 1135. godine po Hidžri (1722), kada je imao 25 godina starosti, što navodi na siguran podatak da je rođen u Novom Pazaru 1698/99. godine. Poznato Pročitaj više
Estradno recitativan, iskričava duha, dakle, duhovit i zaigran, Mustafa Zvizdić jest i pjesnik koji višeslojno zadire u čovjekovu nevolju, njegovu sudbinu, koja, naravno, nije uvijek i raspjevana kao ni svijet u kojemu opstoji i koji sustavno korozira u ratnim nevoljama (pjesma: “Dom”). Jedno je sigurno, Zvizdić nije izbjeglica ni prognanik iz svoje pjesme, iz svoga stvarnog zavičaja, on je dobrodošao muhadžir koji skuplja zrnca pameti i koji beznađe pretvara u nadu, stalno se pitajući – Zašto? (F.M. Begović)Pročitaj više