1. Naslovna
  2. Književnost

Kategorija : Književnost

Htio bih da pišem još manje. I još bolje…
ZALIHIĆ: Narodu je tijesno kao dimu u muštikli
Književnost

ZALIHIĆ: Narodu je tijesno kao dimu u muštikli

23. Oktobra 2020.

Almir Zalihić (Mostar, 1960.) spada u uzak krug suvremenih bošnjačkih pjesnika koji u duhovno-poetičkom smislu dosljedno razvijaju koncept poezije-kritike - što znači da se u bespoštednoj refleksiji sučeljava i razračunava s “epohom opitne kataklizme” u kojoj smo se našli okovani voljom i načinom jednog “visokosofisticiranog barbarizma”: njegova poezija izrasta iz žestine i oporosti neprihvatanja tragične sudbine čovjeka i naroda ovoga podneblja te, također, i iz iskonske potrebe za očuvanjem kontinuiteta Bića što se, poput raspršenog žara, našlo zapretano pod pepelom okrutne historijske stvarnosti. Prva je odlika Pročitaj više

BRKA: Poezija se ne da pjesmi
Književnost

BRKA: Poezija se ne da pjesmi

22. Oktobra 2020.

Poetska kaligrafija Amira Brke posebna je dragocjenost i navodi nas na pomisao da nad svakom riječju pjesnik zastaje, važe i odlučuje se za onu najprikladniju, mada poema teče kao da je pisana u dahu, najednom, u danu – kaže o poeziji ovog značajnog pjesnika književni kritičar Almir Zalihić i dodaje da Brka ima sposobnost da riječi ozvuči i oslika pa se stječe dojam da neke strofe svijetle iznutra nekim magičnim odbljeskom gospodstvenosti i suspregnute zavatrenosti. Za čitatelje magazina „Biserje“ pripremili smo izbor iz poezije Amira Brke, ograničivši Pročitaj više

ADONIS: Istok i Zapad sad grob su jedan
Književnost

ADONIS: Istok i Zapad sad grob su jedan

21. Oktobra 2020.

Arapski pjesnik Adonis (Adūnīs), pravim imenom Ali Ahmad Said Asbar, rođen je 1930. u Kassabinu, planinskom selu blizu Latakije, u zapadnoj Siriji. U Damasku je završio studij filozofije i počeo objavljivati pjesme u sirijskim književnim časopisima. Godine 1956. sa suprugom Halidom, kojoj je posvećena jedna pjesma iz ovog izbora, odlazi u Bejrut. Ondje pokreće avangardni časopis Ši’r (Poezija) kojim potiče razvoj arapskog modernističkog pjesništva. Pomiče granice slobodnog stiha, piše pjesme u prozi i odbacuje arhaični jezik stare književnosti. Djela francuskih simbolista i nadrealista, i arapski sufijski Pročitaj više

PREPORODOVA MANIFESTACIJA: Stolac u pjesmi i pjesme o Stocu
Književnost

PREPORODOVA MANIFESTACIJA: Stolac u pjesmi i pjesme o Stocu

20. Septembra 2020.

U avliji Šarića kuće u Stocu, 18. septembra, održana je manifestacija „Stolac u pjesmi i pjesme o Stocu“. O ovoj temi su govorili prof.dr. Fahrudin Rizvanbegović, prof.dr. Alija Pirić, mr. Nusret Omerika i predsjednik BZK „Preporod“ Stolac mr. Zlatko Hadžiomerović. Voditelj programa bila je prof. Esma Džiho, a muzičku pratnju je osigurao Adnan Pajević. Predavači su govorili o pjesmama koje su putopisci i pjesnici skupljali u Stocu u vremenskom rasponu od 16.do 20.stoljeća te su analizirali tekstove pjesama. BZK „Preporod“ Stolac je na promociji najavio da će se pjesame iz Hercegovine, Pročitaj više

ISMET BEKRIĆ: Već je jezik, da svijetliš…
Književnost

ISMET BEKRIĆ: Već je jezik, da svijetliš…

29. Augusta 2020.

Ismet Bekrić (Banjaluka, 1943), pjesnik, pripovjedač, dramatik, prevodilac, jedan je od najznačajnijih pisaca za djecu u BiH, koji od februara 1993. godine živi sa porodicom u Sloveniji, u Ilirskoj Bistrici. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (grupa književnosti). Radio kao novinar, urednik i glavni urednik u listu i izdavačkoj djelatnosti »Glasa« u Banjaluci (do 1992. godine, kad je kao i većina njegovih sugrađana morao napustiti rodno mjesto). Objavio je više od 30 knjiga...Pročitaj više

ŠABAN GADŽO: Kurban i moj džan
Književnost

ŠABAN GADŽO: Kurban i moj džan

30. Jula 2020.

Veliki dio svog života proveo je uz hadži hafiza Halid-efendiju Hadžimulića, sarajevskog mesnevihana i hatiba Careve džamije. Pored hadži hafiza Hadžimulića, družio se i s drugim bošnjačkim duhovnim kolosima druge polovine 20. stoljeća, kakav je zasigurno bio i šejh Halid ef. Salihagić. Ta su druženja s velikim ljudima, prije svega s hadži hafizom Hadžimulićem, ostavila snažnog traga na njega i njegovu poeziju, a napisao je neke od najljepših ilahija i kasida na bosanskom jeziku. Među njima su "Kad procvatu behari", "Pročitaj više

TERZIĆ: Potočari, Bosna
Književnost

TERZIĆ: Potočari, Bosna

11. Jula 2020.

Ajla Terzić (1980.) Riječ je o pjesnikinji koja zaista zna upjesničiti suvremene tren¬dove života, dovesti u vezu neznatno s fascinantnim i potom to očudotvoriti kao pjesmovnu cjelinu. Ritam svakodnevice, potpo¬mognut citatnošću iz svih područja kulture (rocka, stripa, književ¬nosti, filma, kazališta, likovnosti), ali i političkih referenci, film¬skim se kadriranjem stapa u jednu monolitnu sliku u oku moćnog lirskog subjekta. Ajla Terzić kao da svakodnevnoj događajnoj sve¬čanosti ili stratumu pristupa kroz osvježavajuću inovaciju i renovaciju jezične komunikacije. Svaki je njen pjesmovni uradak odlična tekstualno konkretna (Pročitaj više

MIJOVIĆ KOČAN: Je li moguće stihovati o Srebrenici
Književnost

MIJOVIĆ KOČAN: Je li moguće stihovati o Srebrenici

11. Jula 2020.

Stijepo Mijović Kočan, hrvatski književnik (Đurinići, Konavle, 14. IV. 1940). Studij književnosti završio na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao tezom o pjesništvu J. Pupačića. Radio kao srednjoškolski profesor, potom kao urednik i novinar. Objavio više pjesničkih zbirki, pretežito zavičajne tematike (Ispovjedaonica, 1969; Ja odozdo, 1970; Ta riječ, 1974; Izravno u stroj, 1976; Vijenac soneta, 1982; Triptih o glavi, 1988; Konavoski vez, 1988; Iznove starih majstora, 1995; Prevlaka, ćaćina tamburica, 1996; Sred zavičajnih nebesa, 2001; Ulovljen u jeziku, 2005; Ode himne ne, 2012. i dr.). Piše i putopise (Sic transit: u Kini i drugdje, 2002), eseje i Pročitaj više

HUSEIN BAŠIĆ: Riječi poslije Srebrenice
Književnost

HUSEIN BAŠIĆ: Riječi poslije Srebrenice

11. Jula 2020.

Husein Bašić (1938 – 2007), književnik, hroničar, istraživač i sakupljač narodnog stvaralaštva Bošnjaka. Jedan je od istaknutih bošnjačkih i sandžačkih književnih stvaralaca. Nakon završetka Filozofskog fakulteta duže vrijeme radio je kao profesor u gimnaziji, a onda u Ministarstvu za obrazovanje, nauku i kulturu Crne Gore. Pisao je poeziju i prozu i bavio se prikupljanjem, istraživanjem, proučavanjem, objavljivanjem i prezentacijom usmene književnosti sandžačkih Bošnjaka. Osnivač je Udruženja „Almanah” i pokretač i prvi urednik istoimenog časopisa za proučavanje, zaštitu i prezentaciju kulturno-historijske bašPročitaj više

SULJAGIĆ: E, moj stari…
Književnost Sjećanja

SULJAGIĆ: E, moj stari…

10. Jula 2020.

Pišem ovu ispovijest jer želim da iza mene ostane sačuvan moj život onako kako sam ga ja doživio, viđen mojim očima, njegovo jedino pravo, moje lice. Napisao sam je zato što nikad nije bila izrečena pred bilo kakvim sudom, nikad nije postala dio nekog zapisnika i u toj mjeri nikada nije morala niti da se desi. A desila se; i ja sam vapio za pravdom za sva zla koja su mi nanesena.Pročitaj više

© 2019 - 2022. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.