BAŠESKIJA Jutros je, usred ljeta, snijeg pao, težak i mokar. Plaču zaprepaštene bašte. Bilježim to i šutim, jer svikao sam na čuda. Vidim, kroz okna dućanska, zabrinuta prolaze lica, i nijema. Kamo će stići, Bože, Koji sve znaš? Ne hulim, samoću sam ovu primio kо dar, ne kaznu, ко premoć, […]Pročitaj više
Čarna goro, puna ti si hlada, srce moje još punije jada! Jad jadujem, nikom ne kazujem: majke nemam da joj jade kažem, ni sestrice da joj se potužim. Imam dragog, al’ je na daleko: dokle dođe, pola noći prođe, dok probudi, p'jevci zapjevaju, dok poljubi, sabah-zora dođe, sabah-zora – ode dragi doma! Preuzeto iz: 101 […]Pročitaj više
Almir Zalihić (Mostar, 1960.) spada u uzak krug suvremenih bošnjačkih pjesnika koji u duhovno-poetičkom smislu dosljedno razvijaju koncept poezije-kritike - što znači da se u bespoštednoj refleksiji sučeljava i razračunava s “epohom opitne kataklizme” u kojoj smo se našli okovani voljom i načinom jednog “visokosofisticiranog barbarizma”: njegova poezija izrasta iz žestine i oporosti neprihvatanja tragične sudbine čovjeka i naroda ovoga podneblja te, također, i iz iskonske potrebe za očuvanjem kontinuiteta Bića što se, poput raspršenog žara, našlo zapretano pod pepelom okrutne historijske stvarnosti. Prva je odlika Pročitaj više
Poetska kaligrafija Amira Brke posebna je dragocjenost i navodi nas na pomisao da nad svakom riječju pjesnik zastaje, važe i odlučuje se za onu najprikladniju, mada poema teče kao da je pisana u dahu, najednom, u danu – kaže o poeziji ovog značajnog pjesnika književni kritičar Almir Zalihić i dodaje da Brka ima sposobnost da riječi ozvuči i oslika pa se stječe dojam da neke strofe svijetle iznutra nekim magičnim odbljeskom gospodstvenosti i suspregnute zavatrenosti. Za čitatelje magazina „Biserje“ pripremili smo izbor iz poezije Amira Brke, ograničivši Pročitaj više
Arapski pjesnik Adonis (Adūnīs), pravim imenom Ali Ahmad Said Asbar, rođen je 1930. u Kassabinu, planinskom selu blizu Latakije, u zapadnoj Siriji. U Damasku je završio studij filozofije i počeo objavljivati pjesme u sirijskim književnim časopisima. Godine 1956. sa suprugom Halidom, kojoj je posvećena jedna pjesma iz ovog izbora, odlazi u Bejrut. Ondje pokreće avangardni časopis Ši’r (Poezija) kojim potiče razvoj arapskog modernističkog pjesništva. Pomiče granice slobodnog stiha, piše pjesme u prozi i odbacuje arhaični jezik stare književnosti. Djela francuskih simbolista i nadrealista, i arapski sufijski Pročitaj više
U avliji Šarića kuće u Stocu, 18. septembra, održana je manifestacija „Stolac u pjesmi i pjesme o Stocu“. O ovoj temi su govorili prof.dr. Fahrudin Rizvanbegović, prof.dr. Alija Pirić, mr. Nusret Omerika i predsjednik BZK „Preporod“ Stolac mr. Zlatko Hadžiomerović. Voditelj programa bila je prof. Esma Džiho, a muzičku pratnju je osigurao Adnan Pajević. Predavači su govorili o pjesmama koje su putopisci i pjesnici skupljali u Stocu u vremenskom rasponu od 16.do 20.stoljeća te su analizirali tekstove pjesama. BZK „Preporod“ Stolac je na promociji najavio da će se pjesame iz Hercegovine, Pročitaj više
Ismet Bekrić (Banjaluka, 1943), pjesnik, pripovjedač, dramatik, prevodilac, jedan je od najznačajnijih pisaca za djecu u BiH, koji od februara 1993. godine živi sa porodicom u Sloveniji, u Ilirskoj Bistrici. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (grupa književnosti). Radio kao novinar, urednik i glavni urednik u listu i izdavačkoj djelatnosti »Glasa« u Banjaluci (do 1992. godine, kad je kao i većina njegovih sugrađana morao napustiti rodno mjesto). Objavio je više od 30 knjiga...Pročitaj više
Veliki dio svog života proveo je uz hadži hafiza Halid-efendiju Hadžimulića, sarajevskog mesnevihana i hatiba Careve džamije. Pored hadži hafiza Hadžimulića, družio se i s drugim bošnjačkim duhovnim kolosima druge polovine 20. stoljeća, kakav je zasigurno bio i šejh Halid ef. Salihagić. Ta su druženja s velikim ljudima, prije svega s hadži hafizom Hadžimulićem, ostavila snažnog traga na njega i njegovu poeziju, a napisao je neke od najljepših ilahija i kasida na bosanskom jeziku. Među njima su "Kad procvatu behari", "Pročitaj više
Ajla Terzić (1980.) Riječ je o pjesnikinji koja zaista zna upjesničiti suvremene tren¬dove života, dovesti u vezu neznatno s fascinantnim i potom to očudotvoriti kao pjesmovnu cjelinu. Ritam svakodnevice, potpo¬mognut citatnošću iz svih područja kulture (rocka, stripa, književ¬nosti, filma, kazališta, likovnosti), ali i političkih referenci, film¬skim se kadriranjem stapa u jednu monolitnu sliku u oku moćnog lirskog subjekta. Ajla Terzić kao da svakodnevnoj događajnoj sve¬čanosti ili stratumu pristupa kroz osvježavajuću inovaciju i renovaciju jezične komunikacije. Svaki je njen pjesmovni uradak odlična tekstualno konkretna (Pročitaj više
Stijepo Mijović Kočan, hrvatski književnik (Đurinići, Konavle, 14. IV. 1940). Studij književnosti završio na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao tezom o pjesništvu J. Pupačića. Radio kao srednjoškolski profesor, potom kao urednik i novinar. Objavio više pjesničkih zbirki, pretežito zavičajne tematike (Ispovjedaonica, 1969; Ja odozdo, 1970; Ta riječ, 1974; Izravno u stroj, 1976; Vijenac soneta, 1982; Triptih o glavi, 1988; Konavoski vez, 1988; Iznove starih majstora, 1995; Prevlaka, ćaćina tamburica, 1996; Sred zavičajnih nebesa, 2001; Ulovljen u jeziku, 2005; Ode himne ne, 2012. i dr.). Piše i putopise (Sic transit: u Kini i drugdje, 2002), eseje i Pročitaj više
© 2019 - 2022. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.
