Književnost Sjećanja

SULJAGIĆ: E, moj stari…

Pišem ovu ispovijest jer želim da iza mene ostane sačuvan moj život onako kako sam ga ja doživio, viđen mojim očima, njegovo jedino pravo, moje lice. Napisao sam je zato što nikad nije bila izrečena pred bilo kakvim sudom, nikad nije postala dio nekog zapisnika i u toj mjeri nikada nije morala niti da se desi. A desila se; i ja sam vapio za pravdom za sva zla koja su mi nanesena.Pročitaj više

Književnost Sjećanja

NUHANOVIĆ: Sve što sam napisao se zaista i dogodilo

Ovu knjigu nisam pisao da bih ispričao priču o sebi. Nisam je napisao ni da bih ispričao priču o mojim roditeljima i bratu čija tijela su sahranjena na mezarju žrtava genocida u Potočarima. Ovu knjigu sam napisao iz potrebe da pokušam dočarati u kakvoj situciji se 1992. godine našlo preko stotinu hiljada Bošnjaka na području Srebrenice, Vlasenice, odnosno Cerske, Nove Kasabe, Konjević Polja, Žepe, Han Pijeska. Masovno smaknuće preko osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka, jula 1995. godine, je bila posljednja epizoda u seriji genocidne kampanje koje Pročitaj više

Likovnost

ZEC I SREBRENICA: Kako likovno izraziti ono što je neizrecivo?

Velika platna Safeta Zeca koja oslovljavaju zlo koje se dogodilo u Srebrenici u julu 1995. godine svoju punu mjeru dobivaju upravo dvadeset i pet godina kasnije, na mjestu egzekucije, u velikim, hladnim, mračnim halama nekadašnje Fabrike akumulatora u Potočarima, u neposrednoj blizini Memorijalnog centra, gdje su hiljade nevinih duša sa strepnjom iščekivale svoju sudbinu. Danas, dvadeset i pet godina kasnije, kroz 22 ovdje izložene slike Safeta Zeca, kao da su probuđeni zapreteni glasovi majki, djece i staraca zatočenih u ovim halama i koji se, preko čarobno zelenih livada obraćaju dušama šehida na Pročitaj više

Književnost

SOLŽENJICIN: Da nemaš rak

Aleksandar Solženjicin, ruski književnik (1918 – 2008). Najžešći kritičar boljševičke i Staljinove Rusije. Od 1941. bio je vojnik, 1945. uhićen i sve do 1953. zatočen u logorima; do 1956. bio je prognanik u srednjoj Aziji. Opća je priznanja stekao pripovijestima Jedan dan Ivana Denisoviča (Odin den’ Ivana Denisoviča, 1962) i Matrjonino domaćinstvo (Matrënin dvor, 1963). Prva je od njih pozdravljena kao autentično svjedočanstvo o životu prosječnoga Rusa u koncentracijskom logoru, oslonjeno na stilizaciju seoskoga govora. Druga je značila apoteozu žene napaćene u kolhozu – „na kojoj stoji zemlja ruska“. Obje pripovijesti Pročitaj više

Likovnost

In memoriam: Seid Hasanefendić Trabzon (1935-2020)

Koliko je nišan bio usađen u Hasanefendićevo doživljavanje bosanskog pejzaža svjedoče i kompozicije u kojima se nišani isprepliću sa imaginarnim stablima, preuzimajući snagu i tektoničnost njihova vertikaliteta (Reminiscencije iz 1985. godine). Slikarstvo Seida Hasanefendića nije bilo slikarstvo straha od smrti. To je bilo ozbiljno, misaono, predskazujuće slikarstvo Pročitaj više

Studije i eseji

Sarajevski atentat i njegovi odjeci u književnom djelu Ive Andrića

Sarajevski atentat od 28. 6. 1914. godine, uključujući i ono što mu prethodi te ono što nakon njega slijedi, višestruko je tekstualiziran i memoriran i u književnom djelu nobelovca Ive Andrića (1892–1975), pisca čiji je književni rad dominantno vezan za temu prošlosti Bosne, ali i pisca koji i sam ima stvarnu mladobosansku prošlost. Uz glasoviti roman Na Drini ćuprija (1945), koji je pripovijedan iz perspektive vezane za upravo 1914. godinu, ono što je predstavljao Sarajevski atentat manje ili više eksplicitno tekstualizirano je i memorirano i u drugim književnim radovima ovog autora. Ovakvo što nije samo važPročitaj više