Književnost

ŠABAN GADŽO: Kurban i moj džan

Veliki dio svog života proveo je uz hadži hafiza Halid-efendiju Hadžimulića, sarajevskog mesnevihana i hatiba Careve džamije. Pored hadži hafiza Hadžimulića, družio se i s drugim bošnjačkim duhovnim kolosima druge polovine 20. stoljeća, kakav je zasigurno bio i šejh Halid ef. Salihagić. Ta su druženja s velikim ljudima, prije svega s hadži hafizom Hadžimulićem, ostavila snažnog traga na njega i njegovu poeziju, a napisao je neke od najljepših ilahija i kasida na bosanskom jeziku. Među njima su "Kad procvatu behari", "Pročitaj više

Vijesti

HISTORIJSKA ODLUKA: Nacionalna društva od posebnog značaja za Grad Sarajevo

Gradsko vijeće Grada Sarajeva, na prijedlog gradonačelnika gosp. Abdulaha Skake, na svojoj 40. sjednici održanoj danas, 30. 7. 2020, s 21 glasom za, bez glasova protiv i bez suzdržanih, usvojilo je Prijedlog Odluke o uvtrđivanju nacionalnih kulturnih društava od posebnog značaja za Grad Sarajevo. Ovom se Odlukom, koju je obrazložio dogradonačelnik gosp. Ivica Šarić, kulturne organizacije BZK “Preporod”, HKD “Napredak”, SPKD “Prosvjeta” i JKPHD “La Benevolencija” proglašavaju društvima od posebnog značaja za Grad Sarajevo. Više o ovim kulturnim organizacijama pročitajte u nastavku:Pročitaj više

Studije i eseji

Rukopisna ostavština i Kameni spavač Maka Dizdara

Cjelina djela Maka Dizdara i dalje je, zapravo, nedovoljno poznata, i to ne samo široj čitalačkoj publici već i književnim proučavaocima. Izuzev Kamenog spavača i pojedinačnih izbora iz ostatka pjesnikova književnog stvaranja, najveći broj Dizdarevih tekstova i knjiga u njihovu cjelovitom obliku objavljen je samo jednom, u svojim prvim, izvornim izdanjima i nikad više, dakle u rasponu i do 80 godina prije. Uz razumljive književnoestetske preferencije, to je jedan od ključnih razloga zašto se u mnogim slučajevima Dizdarev književni rad svodi prvenstveno na pojavu Kamenog spavača, dok Pročitaj više

Književnost

TERZIĆ: Potočari, Bosna

Ajla Terzić (1980.) Riječ je o pjesnikinji koja zaista zna upjesničiti suvremene tren¬dove života, dovesti u vezu neznatno s fascinantnim i potom to očudotvoriti kao pjesmovnu cjelinu. Ritam svakodnevice, potpo¬mognut citatnošću iz svih područja kulture (rocka, stripa, književ¬nosti, filma, kazališta, likovnosti), ali i političkih referenci, film¬skim se kadriranjem stapa u jednu monolitnu sliku u oku moćnog lirskog subjekta. Ajla Terzić kao da svakodnevnoj događajnoj sve¬čanosti ili stratumu pristupa kroz osvježavajuću inovaciju i renovaciju jezične komunikacije. Svaki je njen pjesmovni uradak odlična tekstualno konkretna (Pročitaj više

Sjećanja

Šta Srebrenica znači meni, rođenom Nijemcu

Muslimani u Srebrenici, to jest u Bosni, bili su žrtve mržnje i laži jedne fašističke politike i ideologije koja i u današnje doba ima svoje glasnike i zagovarače. Mogli bi neki reći: ”Baš se Nijemac našao da nekoga proziva fašistima!“ Da! Ja to mogu, u ovom i u drugim sličnim slučajevima, baš ja. Mogu da zovem fašistima one ljude koji su taj genocid lično učinili ili dali naredbu za to. Ja to mogu jer se u njemačkim školama otvoreno govori o zločinima Nijemaca u Pročitaj više

Književnost

MIJOVIĆ KOČAN: Je li moguće stihovati o Srebrenici

Stijepo Mijović Kočan, hrvatski književnik (Đurinići, Konavle, 14. IV. 1940). Studij književnosti završio na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao tezom o pjesništvu J. Pupačića. Radio kao srednjoškolski profesor, potom kao urednik i novinar. Objavio više pjesničkih zbirki, pretežito zavičajne tematike (Ispovjedaonica, 1969; Ja odozdo, 1970; Ta riječ, 1974; Izravno u stroj, 1976; Vijenac soneta, 1982; Triptih o glavi, 1988; Konavoski vez, 1988; Iznove starih majstora, 1995; Prevlaka, ćaćina tamburica, 1996; Sred zavičajnih nebesa, 2001; Ulovljen u jeziku, 2005; Ode himne ne, 2012. i dr.). Piše i putopise (Sic transit: u Kini i drugdje, 2002), eseje i Pročitaj više

Književnost

HUSEIN BAŠIĆ: Riječi poslije Srebrenice

Husein Bašić (1938 – 2007), književnik, hroničar, istraživač i sakupljač narodnog stvaralaštva Bošnjaka. Jedan je od istaknutih bošnjačkih i sandžačkih književnih stvaralaca. Nakon završetka Filozofskog fakulteta duže vrijeme radio je kao profesor u gimnaziji, a onda u Ministarstvu za obrazovanje, nauku i kulturu Crne Gore. Pisao je poeziju i prozu i bavio se prikupljanjem, istraživanjem, proučavanjem, objavljivanjem i prezentacijom usmene književnosti sandžačkih Bošnjaka. Osnivač je Udruženja „Almanah” i pokretač i prvi urednik istoimenog časopisa za proučavanje, zaštitu i prezentaciju kulturno-historijske bašPročitaj više

Likovnost

SREBRENICA: Preporodova online izložba

Iako napravljena u povodu desete godišnjice srebreničke tragedije, ova izložba nije ni tematska, ni sa tezom, niti služi bilo kakvom sticanju informacija o tragičnoj sudbini ovoga grada, poput onih dostupnih putem fotografija. Ova izložba je plod društvene osvještenosti i osjećaja moralne obaveze devetorice umjetnika koji izlažu u svoje vlastito ime. Svi pripadaju zreloj generaciji, koja čini jedan segment naše današnje umjetnosti, uglavnom onaj segment u kojem se zadržala autonomnost forme i vitalnost stvaralačkog. Oni nastupaju bez velike naracije i herojskih tema, oni insistiraju na izrazitosti likovnog Pročitaj više