Veliki dio svog života proveo je uz hadži hafiza Halid-efendiju Hadžimulića, sarajevskog mesnevihana i hatiba Careve džamije. Pored hadži hafiza Hadžimulića, družio se i s drugim bošnjačkim duhovnim kolosima druge polovine 20. stoljeća, kakav je zasigurno bio i šejh Halid ef. Salihagić. Ta su druženja s velikim ljudima, prije svega s hadži hafizom Hadžimulićem, ostavila snažnog traga na njega i njegovu poeziju, a napisao je neke od najljepših ilahija i kasida na bosanskom jeziku. Među njima su "Kad procvatu behari", "Pročitaj više
Gradski vijećnici danas su donijeli Odluku o utvrđivanju nacionalnih kulturnih društava bošnjačkog, hrvatskog, srpskog, jevrejskog naroda od posebnog značaja za Grad Sarajevo.Pročitaj više
Gradsko vijeće Grada Sarajeva, na prijedlog gradonačelnika gosp. Abdulaha Skake, na svojoj 40. sjednici održanoj danas, 30. 7. 2020, s 21 glasom za, bez glasova protiv i bez suzdržanih, usvojilo je Prijedlog Odluke o uvtrđivanju nacionalnih kulturnih društava od posebnog značaja za Grad Sarajevo. Ovom se Odlukom, koju je obrazložio dogradonačelnik gosp. Ivica Šarić, kulturne organizacije BZK “Preporod”, HKD “Napredak”, SPKD “Prosvjeta” i JKPHD “La Benevolencija” proglašavaju društvima od posebnog značaja za Grad Sarajevo. Više o ovim kulturnim organizacijama pročitajte u nastavku:Pročitaj više
Dvadeset peta godišnjica genocida u Srebrenici ove godine je obilježena kako širom Bosne i Hercegovine tako i širom svijeta kroz aktivnosti u našim ambasadama i konzulatima, džematima, bošnjačkim udruženjima i među prijateljima Bosne i Hercegovine.Pročitaj više
Cjelina djela Maka Dizdara i dalje je, zapravo, nedovoljno poznata, i to ne samo široj čitalačkoj publici već i književnim proučavaocima. Izuzev Kamenog spavača i pojedinačnih izbora iz ostatka pjesnikova književnog stvaranja, najveći broj Dizdarevih tekstova i knjiga u njihovu cjelovitom obliku objavljen je samo jednom, u svojim prvim, izvornim izdanjima i nikad više, dakle u rasponu i do 80 godina prije. Uz razumljive književnoestetske preferencije, to je jedan od ključnih razloga zašto se u mnogim slučajevima Dizdarev književni rad svodi prvenstveno na pojavu Kamenog spavača, dok Pročitaj više
Ajla Terzić (1980.) Riječ je o pjesnikinji koja zaista zna upjesničiti suvremene tren¬dove života, dovesti u vezu neznatno s fascinantnim i potom to očudotvoriti kao pjesmovnu cjelinu. Ritam svakodnevice, potpo¬mognut citatnošću iz svih područja kulture (rocka, stripa, književ¬nosti, filma, kazališta, likovnosti), ali i političkih referenci, film¬skim se kadriranjem stapa u jednu monolitnu sliku u oku moćnog lirskog subjekta. Ajla Terzić kao da svakodnevnoj događajnoj sve¬čanosti ili stratumu pristupa kroz osvježavajuću inovaciju i renovaciju jezične komunikacije. Svaki je njen pjesmovni uradak odlična tekstualno konkretna (Pročitaj više
Muslimani u Srebrenici, to jest u Bosni, bili su žrtve mržnje i laži jedne fašističke politike i ideologije koja i u današnje doba ima svoje glasnike i zagovarače. Mogli bi neki reći: ”Baš se Nijemac našao da nekoga proziva fašistima!“ Da! Ja to mogu, u ovom i u drugim sličnim slučajevima, baš ja. Mogu da zovem fašistima one ljude koji su taj genocid lično učinili ili dali naredbu za to. Ja to mogu jer se u njemačkim školama otvoreno govori o zločinima Nijemaca u Pročitaj više
Stijepo Mijović Kočan, hrvatski književnik (Đurinići, Konavle, 14. IV. 1940). Studij književnosti završio na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao tezom o pjesništvu J. Pupačića. Radio kao srednjoškolski profesor, potom kao urednik i novinar. Objavio više pjesničkih zbirki, pretežito zavičajne tematike (Ispovjedaonica, 1969; Ja odozdo, 1970; Ta riječ, 1974; Izravno u stroj, 1976; Vijenac soneta, 1982; Triptih o glavi, 1988; Konavoski vez, 1988; Iznove starih majstora, 1995; Prevlaka, ćaćina tamburica, 1996; Sred zavičajnih nebesa, 2001; Ulovljen u jeziku, 2005; Ode himne ne, 2012. i dr.). Piše i putopise (Sic transit: u Kini i drugdje, 2002), eseje i Pročitaj više
Husein Bašić (1938 – 2007), književnik, hroničar, istraživač i sakupljač narodnog stvaralaštva Bošnjaka. Jedan je od istaknutih bošnjačkih i sandžačkih književnih stvaralaca. Nakon završetka Filozofskog fakulteta duže vrijeme radio je kao profesor u gimnaziji, a onda u Ministarstvu za obrazovanje, nauku i kulturu Crne Gore. Pisao je poeziju i prozu i bavio se prikupljanjem, istraživanjem, proučavanjem, objavljivanjem i prezentacijom usmene književnosti sandžačkih Bošnjaka. Osnivač je Udruženja „Almanah” i pokretač i prvi urednik istoimenog časopisa za proučavanje, zaštitu i prezentaciju kulturno-historijske bašPročitaj više
Iako napravljena u povodu desete godišnjice srebreničke tragedije, ova izložba nije ni tematska, ni sa tezom, niti služi bilo kakvom sticanju informacija o tragičnoj sudbini ovoga grada, poput onih dostupnih putem fotografija. Ova izložba je plod društvene osvještenosti i osjećaja moralne obaveze devetorice umjetnika koji izlažu u svoje vlastito ime. Svi pripadaju zreloj generaciji, koja čini jedan segment naše današnje umjetnosti, uglavnom onaj segment u kojem se zadržala autonomnost forme i vitalnost stvaralačkog. Oni nastupaju bez velike naracije i herojskih tema, oni insistiraju na izrazitosti likovnog Pročitaj više