PREPORODOV KALENDAR: 18. juni

– 1155. Fridrik I. Barbarossa okrunjen za cara Svetog Rimskog Carstva. Nećak Konrada III. Hohenstaufovca, po riđoj bradi zvan Barbarossa vladao je od 1152. do 1190. U Njemačkoj je sukob s feudalcima brzo riješio i tako učvrstio svoju vlast, Henriku Lavu ustupio Bavarsku, a druge je feudalce slomio silom. Kako bi ojačao vlast u Njemačkoj i osigurao prava na bogate gradove u sjevernoj Italiji, poduzeo je pet pohoda na Italiju (1154–78). Na prvome je u Rimu 1155. okrunjen za rimsko-njemačkog cara. Fridrik I. sudjelovao je u Trećem križarskom ratu i, nakon pobjede kod Ikoniona (danas Konya), utopio se u rijeci Salefu.

– 1178. Pet kanterberijskih monaha vidjeli vjerovatno formiranje kratera Giordano Bruno na Mjesecu. Jack Hartung je 1976. godine iznio mišljenje da je njihov izvještaj opisao stvaranje kratera Giordano Bruno te da su redovnici vidjeli Prijelazni Mjesečev fenomen. Moderne teorije pretpostavljaju da je maleni asteroid ili komet pao na Mjesec te uzrokovao malenu eksploziju i krater. Drugi pak osporavaju tu tezu i navode da je krater širok 22 km te da bi meteor takvom silinom uzrokovao dovoljno krhotina koje bi dovele do sedmice dana duge meteorske oluje nad Zemljom, ali to nitko nije zabilježio u 12. vijeku.

– 1812. Kongres SAD-a usvojio deklaraciju o objavi rata Velikoj Britaniji.

– 1815. Udružene vojske Velike Britanije i Holandije, pod zapovjedništvom vojvode A. W. od Wellingtona (oko 68 000 ljudi), i Pruske, pod zapovjedništvom feldmaršala G. L. von Blüchera (oko 45 000 ljudi), udružene u Sedmu protunapoleonsku koaliciju, razbile su vojsku Napoleona I. Bonapartea (oko 72 000 ljudi). Kako se središte francuske vojske nalazio kraj majura Belle Alliance, događaj se katkada vezuje i uz to ime. Premda kratkotrajna, bitka je rezultirala golemim ljudskim gubicima: na francuskoj strani stradalo je 40 000, na britanskoj strani 17 000, a na pruskoj strani oko 8000 vojnika.

– 1868. Rođen madžarski admiral Mikloš Horthy Nagybányai. Kao zapovjednik krstarice Novara sudjelovao u gušenju ustanka mornara u Boki kotorskoj 1918, potkraj I. svjetskog rata zapovjednik austrougarske flote. Nakon revolucije u Madžarskoj (1919) stao na čelo kontrarevolucionarnih snaga segedinske vlade, preuzeo vlast i bio regent Madžarske (1920–44). Bio je jedan od nositelja revizionističke politike prema susjednim zemljama Male antante. Podupro u dva navrata pokušaje cara Karla IV. da obnovi Habsburšku Monarhiju. Povezao se s Mussolinijem i Hitlerom; pomagao protujugoslavenske skupine (ustaška baza na Janka-pusti). U aprilu 1941. pridružio se napadaju Hitlera i Mussolinija na Jugoslaviju. Nadiranje Crvene armije prisililo ga je da traži (15. 10. 1944) primirje sa SSSR-om. Nijemci su ga svrgnuli i zatočili u Njemačkoj. Odgovoran za teške zločine madžarske vlasti nad narodima u okupiranim područjima susjednih zemalja. Neko se vrijeme skrivao i onda našao utočište u Portugalu.

– 1928. Umro Roald Amundsen, norveški istraživač. Jedan od najistaknutijih istraživača u novijoj historiji geografskih otkrića. Od 1903. do 1906. na malom brodu Gjøa (s posadom od šest ljudi) prvi je prošao Sjeverozapadnim prolazom kroz Američko-arktički arhipelag, približno je odredio položaj sjevernoga magnetskoga pola (1904, poluotok Boothia). Vodio ekspediciju na Antarktiku (brod Fram), pristao na obalu Rossova mora i u prosincu 1911. prvi stigao do Južnoga pola (pet sedmica prije engleskog istraživača Roberta Falcona Scotta). Duž euroazijske obale plovio na brodu Maud (1918–21). Godine 1926. zračnim brodom (dirižablom) Norge preletio je (zajedno s Umbertom Nobileom i Lincolnom Ellsworthom) Sjeverni pol, od Spitsbergena do Aljaske. Poginuo je tragajući za nastradalim italijanskim zrakoplovom Italia i članovima ekspedicije pod vodstvom U. Nobilea.

– 1936. Umro Maksim Gorki, ruski književnik. Potječe iz osiromašene obrtničke obitelji. Radio kao šegrt, nosač, pisar, pekarski radnik, ikonopisac, statist putujućeg pozorišta, tvoreći mit skitnice i samouka. Godine 1921. prema Lenjinovu naputku otišao na liječenje u inozemstvo, najprije u Berlin, 1924. u Sorrento, da bi Rusiju posjetio 1928, u doba jačanja utjecaja proleterskih književnika. Vratio se 1931. i stavio se na raspolaganje Staljinu oko izrade platforme socijalističkoga realizma 1932. i Kongresa sovjetskih pisaca u Moskvi 1934, kada je održao i temeljni referat. Roman ”Mati” (1907), pisan u Americi kao utuk na poraz ruskih revolucionara 1905, kritiziran u “marksističkome” tisku kao tekst iz kojega “viri stranački program”, ali pragmatički odobren kao propagandistički u Lenjinovu iskazu, postao je paradigmom socijalističkoga realizma. Umro pod nejasnim okolnostima.

– 1940. Francuski general Charles de Gaulle iz Londona uputio čuvenu radioporuku Francuzima u kojoj je sebe proglasio liderom slobodne Francuske, a Francuze pozvao na otpor okupaciji nacističke Njemačke.

– 1942. U Liverpoolu rođen engleski muzičar Paul McCartney, suosnivač i basist skupine ”The Beatles” te dio najuspješnijeg i najutjecajnijega skladateljskog tandema (Lennon – McCartney) u historiji popularne glazbe. Nakon raspada ”Beatlesa” uspio je zadržati i proširiti popularnost, podjednako na samostalnim albumima kao i na ostvarenjima sa skupinom ”Wings”, osnovanom 1971. U poredbi s ostalim članovima ”Beatlesa”, McCartneyevo se stvaralaštvo nakon razlaza skupine pokazalo komercijalno najuspješnijim.

– 1975. Princ Fejsal Musaid javno pogubljen u Rijadu zbog ubistva kralja Saudijske Arabije Fejsala u martu 1975.

– 1993. Vijeće sigurnosti UN-a odobrilo slanje 7.600 pripadnika mirovnih snaga u šest gradova u BiH.

– 1995. VRS oslobodila posljednje od 372 pripadnika mirovnih snaga u BiH koje su držale kao taoce od kraja maja, posle napada aviona NATO na srpske položaje u okolini Pala.

– 1997. Lidera Crvenih Kmera Pola Pota zarobila grupa njegovih bivših sljedbenika. Kasnije osuđen na doživotnu robiju. Smatra se da je Pol Pot odgovoran za smrt više od dva miliona kambodžanskih civila.

– 1998. Bivši komandant ustaškog koncentracionog logora Jasenovac i ratni zločinac Dinko Šakić stigao iz Argentine na zagrebački aerodrom, gdje su ga hrvatski pravosudni organi službeno uhapsili i sproveli u istražni zatvor. Osuđen na 20 godina zatvora. Umro 20. jula 2008. u Zagrebu.

– 2000. Eritreja i Etiopija potpisale u Alžiru sporazum o prekidu vatre kojim je okončan dvogodišnji pogranični rat te dvije zemlje.

– 2001. U Sarajevu nakon kraće bolesti u 55. godini umro frontmen grupe “Indexi” Davorin Popović. Nastupao s bendom “Pauci”, a krajem 1964. godine pridružuje se “Indexima”. Par mjeseci nakon toga osipa se prva postava “Indexa”. Iz benda odlaze Misaljević, Akšamija i Uzelac, a dolazi gitaristi Slobodan Kovačević i basist Fadil Redžić. Prvi veći uspjeh benda u novom sastavu desio se 1967. godine na prvom sarajevskom festivalu “Vaš šlager sezone”. “Indexi” su izveli Kovačičevu pesmu “Oko malih stvari svađamo se mi”, koju je PGP RTB objavio na festivalskoj ploči. Na takmičenju za Pjesmu Evrovizije nastupali su s pjesmom “Pružam ruke”. Kada se bendu 1967. godine pridružio kompozitor Kornelije Kovač “Indexi” su se okrenuli stvaranju svojih pjesama. Na festivalu u Opatiji nastupili su s pjesmama “Nedjeljom ujutro” i “Neću biti sam” koje je napisao Đorđe Novković.  Tada su postali prvi Vokalno-instrumentalni sastav koji je nastupio na ovom festivalu. 1969. godina za “Indexe“ je bila prijelomna. Snimljena je pjesma “Plima” koju je komponovao Slobodan Bodo Kovačević po tekstu Kornelija Kovača i pjesma “Negdje na kraju u zatišju” koju je takođe napisao Bodo Kovačević uz stihove Želimira Altarca Čička. Iste godine bend napušta Ismet Arnautalić, a 1970. Đorđe Novković prelazi u bend “Pro Arte“, na poziciji klavijaturiste zamjenio ga je Ranko Rihtman. “Indexi“ su od momenta osnivanja do 1973. godine  doživjeli brojne personalne promjene, ali stvorili neke od najvećih hitova poput “Da sam ja netko”, “Izvor”, “Sanjam”, “Balada”. 22. februara 1975. su održali veliki koncert pod nazivom “Povratak Indexa” u sarajevskoj Skenderiji. Uslijedila je velika turneja po Jugoslaviji, a potom i nastup na festivalu u Opatiji, koji je pjesmu “Ti si mi bila naj naj” vinuo u nebesa. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu “Indexi“ su snimili pjesmu “Ulica prkosa”. Bend je prestao sa radom, a 1995. godine u izmijenjenom sastavu su ponovo počeli da sviraju. Bubnjar Peco Petej, basista Davor Črnigoj i klavijaturista Sinan Alimanovič, pridružili su se Popoviću i Kovačeviću u poslijeratnim „Indexima“. U sarajevskoj dvorani “Zetra” 1. oktobra 1999. godine održali su veliki koncert na kome su gostovali Kornelije Kovač, Milić Vukašinović, Goran Bregović, Hari Varešanović, Mladen Vojičić Tifa i drugi. Snimak koncerta je objavljen na duplom disku “01.10.1999. Zetra”. Posljednji koncert održali su u banjalučkoj dvorani “Borik” 5. maja 2001. godine. Mjesec i po dana kasnije Davorin je umro, a članovi grupe odlučili su da prestanu s radom.

– 2001. Oko 30.000 pripadnika sirijske vojske napustilo Bejrut poslije 25 godina prisustva u Libanu.

– 2005. Održan prvi međunarodni Festival pjesme i sevdaha “Rade Jovanović” u Goraždu.

– 2009. Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko stavio van snage zaključke Narodne skupštine RS.