Bosanski historičari na osmanskom jeziku sve do osamnaestog stoljeća bavili su se isključivo svjetskom historijom. Tek od tog stoljeća, koje je ostalo dosta zatamnjeno, javlja se određen broj istraživača, koji se osvrću na događaje u Bosni toga vremena. Koliko se dosada znade, prvi od njih bio je Omer Novljanin, poznat kao Omer-efendija iz Novog, koji je napisao hroniku događaja u Bosni 1736.–1739. godine. Njegov ugao zanimanja je posebno Boj pod Banja Lukom 1737. godine, našim svekolikim nemarom skrajnut, iako je imao neprocjenjiv značaj za Bosnu. I pored toga što su Pročitaj više
Šejh Abdurrahman Sirri (Tajanstveni) rođen je u Fojnici 1775. a na bolji svijet preselio na Oglavku kod Fojnice 1847. “Ocu mu je bilo ime Mehmed, a djedu Fadlullah. Obojica su bili fojničke kadije. Veli se da je u Fadlullahovo doba preneseno sjedište kadiluka iz Kreševa u Fojnicu. U mladosti je učio u fojničkoj medresi, ali je više nauke slušao od šejha Husejna Zukića, koji je tada bio šejh tekije u Živčićima, dva sahata hoda na istok od Fojnice. Dolazeći češće u Fojnicu, prijateljevao je šejh sa tadanjim kadijom koji Pročitaj više
Mula Mustafa Bašeskija, pjesnički pseudonim Ševki (Svijetli), rođen je u Sarajevu god. 1731./32. u Mimar Sinanovoj mahali. Umro u Sarajevu 1809. Već u mektebu se ističe i postaje kalfa, zatim izučava kazaski zanat, ali produžava školovanje u medresi i 1757. postaje sibjan-mualim u mektebu kod Ferhadije džamije. Godine 1756, dakle, u svojoj 25. godini života, počinje voditi Ljetopis i bilježiti događaje, uglavnom sarajevske, do 1804/05. godine. Taj ljetopisac izuzetnog šarma daje 58-godišnju sliku Sarajeva i njegovih ljudi takvom živošću i vještinom da bi mnoge ljude “po Bašeskijinom opisu mogao slikar prenijeti na Pročitaj više
U narodnoj pjesmi Bosne i Hercegovine kuga je ostavila vidan trag, ona je vrlo često subjekt lirske pjesme, ona se često spominje i u epici. Pojam kuge, onakav kakav se je usjekao u narodnu dušu, najbolje se očituje baš u narodnoj pjesmi sva tri naroda u Bosni i Hercegovini. Pjesnički opisi kuge u Bosni i Hercegovini su, razumije se, kao historijski dokumenat, radi anahronizama i pleonazama, slabe vrijednosti, ali unatoč tomu pružaju prilično jasnu sliku o pomorima kao i o načinu na koji je svijet psihološki prema ovim pomorima reagirao. U jeku epidemije Pročitaj više
Promatranja s ovolike udaljenosti od svoga doma tiho mi sugeriraju da nisam pošao tražiti pouke nego samo svjetlosti u refleksijama velikih smrti i velikih ukopišta. Na ovom dugom putu mnogi umnici su mi kazivali da oni što se često prisjećaju smrti moralniji su i bolje vode svoj život. Samo što ne kličem: nismo li dijelovi jednog kozmosa, jedne iste majčice zemlje, jedne iste vode što vječno putuje u nama i oko nas, oplođuje nas i hrani, daje nam smisao kretanja, i nismo li dijelovi jednog istog ognja, jednog istog kamena... Pokojnici različPročitaj više
Nedžm Razijev Mirsad al-’Ibad bio je omiljeno štivo sljedbenika sufijskog učenja na prostorima Irana, i zasigurno se može dokazati da je ovo djelo ostavilo utjecaja i na velikane perzijske sufijske književnosti poput Mevlana Rumija i Hafiza. Do danas je sačuvano više rukopisnih primjeraka djela koji se nalaze u bibliotekama širom svjeta, od Teherana i Burse do orijentalističkih centara u Evropi. Donosimo prijevod Muamera Kodrića iz dva poglavlja treće tematske cijeline Dajeovog djela Mirsad al – ’Ibad“.Pročitaj više
Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu (UNSA) danas je svečano otvorena savremena fono-laboratorija namijenjena izvođenju nastave iz lingvistike, uključujući i arapski jezik i književnost. Projekt opremanja kabineta fono-laboratorijom na toj visokoškolskoj instituciji sa 120.000 KM finansirao je Međunarodni centar za arapski jezik iz Rijada. Na svečanosti otvorenja ambasador Kraljevine Saudijske Arabije u Bosni i Hercegovini […]Pročitaj više
Attila İlhan (1925-2005), pjesnik, esejist, romanopisac, novinar i kritičar koji je dao značajan doprinos razvoju turske pisane riječi dvadesetog stoljeća. Kada je kao srednjoškolac jednoj djevojci poslao stihove Nazima Hikmeta, biva uhapšen, i gubi pravo na školovanje (1941), da bi 1944. bio pomilovan, 1946. maturirao i upisao prava, te 1948, priključivši se pokretu za oslobađanje Nazima Hikmeta, otišao u Pariz. Po povratku u Tursku više puta je pritvaran, mučen i zlostavljan zbog svojih napisa i ideja. Pedesetih godina živi na potezu Izmir-Istanbul-Pariz, uči francuski, proširuje vidike u oblasti marksističkog Pročitaj više
Šetam ja čaršijom, a čaršija k`o čaršija. Puna novinara. Inače, ovo je čaršija sa najviše novinara, a najmanje novina, i s najvećom informativnom blokadom. A šta ćeš? Čaršija k'o čaršija. I tako ja šetam i koga ću sresti - nego novinara? A novinar k'o novinar: odmah na šerbe i kahvu i započesmo eglen.Pročitaj više
U okviru manifestacije obilježavanja 20. godišnjice Brčko Distrikta BiH, u Umjetničkoj galeriji u tom gradu otvorena je izložba radova Mevludina Ekmečića, jednog od najstarijih bosanskohercegovačkih akademskih slikara koji ovom retrospektivom slavi 90 godina života i 72. godinu umjetničkog rada. Pročitaj više