Estradno recitativan, iskričava duha, dakle, duhovit i zaigran, Mustafa Zvizdić jest i pjesnik koji višeslojno zadire u čovjekovu nevolju, njegovu sudbinu, koja, naravno, nije uvijek i raspjevana kao ni svijet u kojemu opstoji i koji sustavno korozira u ratnim nevoljama (pjesma: “Dom”). Jedno je sigurno, Zvizdić nije izbjeglica ni prognanik iz svoje pjesme, iz svoga stvarnog zavičaja, on je dobrodošao muhadžir koji skuplja zrnca pameti i koji beznađe pretvara u nadu, stalno se pitajući – Zašto? (F.M. Begović)Pročitaj više
Jugonostalgija, koja je ovih dana itekako aktuelna na području Bosne i Hercegovine na kojem živi probosanska populacija, je poprimila formu koju je imala prije 1992.Pročitaj više
Uz glasove hinjene, namještene i cijele od jednog trenutka, glasove koje kao usputnost nosi svako vrijeme da bi onemuštili već u prvom narednom momentu, glas Gordane Muzaferije morat će trajati i zato što je dolazio iz sasvim iskrene, danas sve rjeđe i pomalo romantične vjere u smisao pisanja, koji Gordana Muzaferija nikad nije suprotstavila smislu življenja, niti ga razdvojila od njega, pa čak ni onda kad joj naruku nisu išle književne mode i – kako je osjećala – agresivni trendovi konačnog poništenja humanističkog ideala.Pročitaj više
U sjećanje na rahmetli akademika Muhameda Filipovića (Banja Luka, 1929. - Sarajevo, 2020) objavljujemo njegov esej „Bosanski duh u književnosti – šta je to? (Pokušaj istraživanja povodom zbirke poezije M. Dizdara 'Kameni spavač')“, Život, XV, 3, Sarajevo, 1967. Prof. dr. Šaćir Filandra je o ovom Filipovićevom eseju rekao da otkriva Bosnu kao nešto osobito, da je ona prije svega svoja, da ima svoje prabiće, da ne pripada ni Istoku ni Zapadu. Filandra ovu Filipovićevu ideju vidi kao slijed ranijih promišljanja književnika Ahmeda Muradbegovića. „Filipović se oštro suprotstavlja nasilnom nacionalizmu i historicizmu Pročitaj više
Admiral Mahić je rođen 1948. godine u Banja Luci. Nakon završene Tehničke škole upisuje vandredne studije iz komparativne književnosti i filozofije u Sarajevu – ali poslije tri godine studiranja prekida studije i odlazi na Island gdje počinje raditi nekoliko godina kao ribar. Po povratku u Sarajevo radio je kao poštar. Mahić je bio urednik periodičnog časopisa Republika poezija i voditelj Međunarodnog karavana pjesnika, kantautor Neretvanske vedrine, jedan od osnivača PEN centra Bosne i Hercegovine, član Društva pisaca Bosne i Hercegovine koji je iza sebe ostavio petnaest zbirki poezije. Umro je 19. septembra 2015. godine Pročitaj više
Na osnovu Odluke broj: 03-135 od 18.2.2000. godine Matični odbor Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” objavljuje 18. po redu godišnji KONKURS za najbolje literarne i likovne radove polaznika predškolskih ustanova i učenika osnovnih škola o temiPročitaj više
Sjedim tako sa suprugom u sarajevskoj kafani. Promatra me kao što šakal gleda nevino mladunče savanske antilope. Znam da sam nešto kriv, a ne mogu se sjetiti šta tačno. Nešto od jučer, meni nevažno, a njoj vrlo, vrlo bitno. Na to će u kafanu ući Kinez. Zapravo, nisam ni sam siguran je li bio Kinez. Imao je kose oči. Dosta da se u meni pokrene čitav kosmos onoga što bi me moglo ubiti, iznenada, bez oklijevanja, jednim kašljem.Pročitaj više
U Bošnjačkom institutu u Sarajevu je 22. 2. 2020. održana Svečana akademija povodom Dana BZK „Preporod“ i početka Godine „Preporoda“. U nastavku donosimo snimku događaja Televizije Sarajevo. Pročitaj više
Spektakularna apokalipsa jednog naroda i jezika, smirena u metafizičkom beskraju, istovremeno je povezana s Hasanaginicom, kao tekstom sudbine jednog naroda, ali i čovječanstva. U lik Hasanaginice nije utkana samo srebrenička majka, već sve majke svijeta, što ovu pjesmu obremenjuje čudesnom melanholijom i sviješću o prolaznosti kojoj jezik, ipak, izmiče. Biti spašen znači biti spašen u jeziku – kao da poručuje Abdulah Sidran. (Hamza Ridžal)Pročitaj više
Hasan Kikić je kao domobranski satnik bio prebačen u Sanski Most. U Zagrebu su mu ostali supruga i sin. S vremena na vrijeme Hasan je dolazio kući. Rekao sam mu da sam odlučio da idem u šumu. Pričao mi je da će mi nabaviti propusnicu do Sanskog Mosta preko jednog svog prijatelja tamo, tajnika kotarskog predstojnika, od koga saznaje sve ustaške i talijanske namjere i obavještava o njima partizane, a taj nam čovjek i inače čini mnoge dragocjene usluge.Pročitaj više