1. Naslovna
  2. Author Blogs
Bosanski književni jezik (prvi razvojni period od 9. do 15. stoljeća)
Bosanski jezik Studije i eseji

Bosanski književni jezik (prvi razvojni period od 9. do 15.

20. Februara 2020.

U ovome radu prezentiran je sintetski pregled vlastitih jezičnih izvorišta i podrobno je osvijetljena jezična historija bosansko-humske (hercegovačke) pisane riječi od iskona do 15. stoljeća. Istraživanje je pokazalo da se bosanski književni jezik (prvi razvojni period od 9. do 15. st.) dijeli na pismenost od 9. do 12. st. kad u bosansko-humskoj kulturi supostoje i razvijaju se tri pisma – latinica, glagoljica i bosanska ćirilica koja dobiva prve obrise pisma naročitoga tipa – bosančice, - i tri književna jezika – latinski, staroslavenski i starobosanski i pismenost od 12. do 15. stoljeća iz koje bosanski književni jezik bašPročitaj više

Započela Godina “Preporoda”
Vijesti

Započela Godina “Preporoda”

20. Februara 2020.

Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” prof. dr. Sanjin Kodrić sa saradnicima je na današnjoj konferenciji za medije predstavio program obilježavanja Dana BZK “Preporod” te pregled aktivnosti u okvirima manifestacije Godina “Preporoda”. Pročitaj više

MOSTAR: Predavanje povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika
Bosanski jezik Vijesti

MOSTAR: Predavanje povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika

20. Februara 2020.

Povodom Dana Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” i Međunarodnog dana maternjeg jezika, BZK “Preporod” – Gradsko društvo Mostar i Fakultet humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru u petak, 21. februara 2020. godine u 19:30 sati u Studentskom hotelu Mostar organiziraju javno predavanje. U programu će učestvovati članovi BZK “Preporod” te profesori i studenti Odsjeka za bosanski jezik i književnost Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru.Pročitaj više

Životna filozofija Šahina Šišića
Aktuelno Sjećanja

Životna filozofija Šahina Šišića

18. Februara 2020.

Umjetničkog fotografa, filmskog režisera i snimatelja Šahina Šišića (rođen 1961. godine u Međeđi kod Višegrada) u bosanskohercegovačkom glavnom gradu najčešće možemo vidjeti za vrijeme Sarajevo Film Festivala. Trenutno živi u Holandiji, koja mu je tek baza za njegova mnogobrojna putovanja na koja ga tjera neiscrpna energija i kreativna znatiželja. Proputovao je čitav svijet autostopom, a o tom podvigu priprema svoje životno djelo, koje je snimljeno i čeka na montažu. No, prije toga, ovaj bh. režiser želi završiti igrani film o Srebrenici koji priprema po potresnoj žPročitaj više

IBN AREBI: Svjetlosni salavat
Islam

IBN AREBI: Svjetlosni salavat

18. Februara 2020.

Ibn Arebi nadaleko je poznat kao Šejh ul-Ekber ili najveći od šejhova; zatim Muhjiddin – onaj koji vjeru oživljava. Iz njegovih djela saznajemo da se rodio 27. Ramazana 560. H. ili 7. avgusta 1165. godine u Mursiji, Jugoistočna Španija. Od svoje rane mladosti bio je u kontaktu sa sufijama i učio od njih. Mnogo je putovao; pored duhovnih centara islamskog Magriba – Španije, Maroka, Egipta... obišao je i sve najvažnije duhovne centre islama - Mekku, Medinu, Jerusalim, Bagdad i Damask u kojem je preselio na bolji svijet 28. Rebiul evvela 638. H. ili 16. novembra 1240. godine. Ostavio je iza sebe brojna djela. U Pročitaj više

REBRONJA: Bol na Bosni. Bosnu smori.
Književnost

REBRONJA: Bol na Bosni. Bosnu smori.

18. Februara 2020.

Ismet Rebronja (1942–2006) je imao, slaže se književna kritika, povišeni smisao za aktualno, specifično poimanje historijske svijesti bez patetičnog lamentiranja. Dapače, koristio je paradoksalnu i ironičnu distancu – smatrao je da historija balkanskog tla ima neke zakonitosti koje se odnose i na historiju bošnjačkog naroda. Vrijeme prošlo i vrijeme sadašnje on je naprosto stopio u jedno. Smatrao je da su mitovi prelazili s jedne ličnosti na drugu, ali se ishod historije kretao u jednom pravcu koji se mogao predvidjeti, ali je istom bio i nepredvidljiv, kao što su to, uostalom, Pročitaj više

SIDRAN: Uz kahvu ispratim avione na Srbiju
Književnost

SIDRAN: Uz kahvu ispratim avione na Srbiju

18. Februara 2020.

Abdulah Sidran spada u red ponajvažnijih bošnjačkih i bosanskohercegovačkih živućih pjesnika. Rođen je 2. oktobra 1944. godine, a svoje prve pjesme i proze publicirao je šezdesetih godina prošlog stoljeća. Do sada je objavio 38 knjiga, te je uvršten u brojne antologije. Pjesma Savršeni krug pisana je aprila 1999. godine, u vrijeme NATO bombardiranja vojnih ciljeva u Srbiji.Pročitaj više

PROHIĆ: Krletka prostora
Studije i eseji

PROHIĆ: Krletka prostora

16. Februara 2020.

Kasim Prohić (1937-1984) je, nesumnjivo, jedan od najznačajnijih mislilaca, pisaca i kulturnih djelatnika, koje je Bosna i Hercegovina dala. U svom kratkom, ali duhovno i stvaralački intenzivnom životu, on je i kao filozof, estetičar, pisac, kritičar, pedagog, editor, i, nadasve, djelatni intelektualac u svom vremenu, iscrtao tako dubok trag da se on, ma koliko ga vrijeme potkopavalo i nagrizalo, ne može prebrisati, niti zamesti. Pročitaj više

ĆATIĆ: Prođite se “srpstva”
Aktuelno Sjećanja

ĆATIĆ: Prođite se “srpstva”

16. Februara 2020.

U turobnom vremenu kallayevskih pokušaja nacionalne unifikacije i naporednih srpsko-hrvatskih nadmetanja u “nacionalizaciji muslimana”, koja će u 20. stoljeću nerijetko imati karakter potpunog poricanja bilo kakvog oblika bošnjačke kulturne samobitnosti i prava na samoodređenje, začinje se drama neprestanih basanja i traganja za pouzdanijim oblicima kolektivne samoidentifikacije na surovim raskršćima balkanske povijesti. A neizvjesnost i nepouzdanost kolektivne sudbine i opstanka uvjetovala je onda i nepouzdanost i promjenljivost nacionalnih “opredjeljenja”, i možda se ta drama ponajbolje vidi na primjeru Muse Ćazima Ćatića. (Prof. dr. Enes Duraković)Pročitaj više

Nedeljna tišina, dva mačka i Hadži Hafiz sam u čošku
Islam

Nedeljna tišina, dva mačka i Hadži Hafiz sam u čošku

16. Februara 2020.

Hadži Hafiz Halid ef. Hadžimulić dnevnički je bilježio, po riječima Šabana Gadže, i o sebi i o ljudima oko sebe, o bh. muslimanima, o svojim roditeljima i prijateljima, o svojim učiteljima i učenicima; o nauci, ilumu, vjeri, ratu i politici; o životu i smrti, o dunjaluku i ahiretu... Bilježio je anegdote o našim velikanima, susrete i razgovore s njima. Pisao je o sarajevskim ramazanima, iftarima i mukabelama,o sarajevskim džamijama, o hodžama i dervišima– tzv. Šeherska hronika. Tu su još Razgovori kod Hadži Mujage, Dnevnik Gazijine Pročitaj više

© 2019 - 2022. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.