Zbog koronavirusa nije primjetno smanjenje posjeta muzejima, kinima, pozorištima u Sarajevu, a nije primjetna ni panika kod posjetioca tih institucija.Pročitaj više
Zahvaljujući tome što imamo oko sebe drveće, ptice i krave, razumijevamo da smo ljudi. Zahvaljujući tome što nasuprot nas imamo žene, razumijemo da smo muškarci. I obrnuto. Zahvaljujući tome što preko puta sebe imamo katolike, osvješćujemo svoj muslimanski ili pravoslavni ili koji već identitet.Pročitaj više
Triptih "Apokalipsa III", kao i niz radova manjeg, galerijskog formata, među kojima i interesantne i intrigantne popratne skice i studije za ciklus "Apokalipsa", po prvi put će biti predstavljeni javnosti.Pročitaj više
U srijedu, 4. 3. 2020. godine, u prostorijama Bošnjačkog instituta u Sarajevu, predstavljena je knjiga Nihada Halilbegovića “Prof. Dr. Ibrahim Bušatlija: naučnik, humanista, patriota”. Predstavljanje je upriličio izdavač Bošnjačka zajednica kulture “Preporod”, a o knjizi su govorili Avdo Sofraždija, Kemal Mahić, Nusret Drešković i Selman Selhanović.Pročitaj više
Liznula je duga plamena zmija, koja je vitko puzala uz stupove Gazi Husrev-begove knjižnice i počela buktati… Proteklo je malo, vrlo malo vremena, kad se zmija pretvorila u plamenog zmaja, koji je smjerao proždrijeti dragocjeno blago stare Gazine knjižnice; blago nad čijim su požutjelim pergamentima tihi učenjaci provodili dane i dane. Stoljećima stara riznica puna knjižnog blaga Istoka i Zapada bila je u opasnosti… Hiljade najskupocjenijih naučnih i književnih djela te četiri stoljeća stare knjižnice (uz more vrijednih rukopisa i dragocjenih pergamena) bilo je na dohvat ognju i Pročitaj više
Međunarodni umjetnički projekt 'Tikkun olam - popravljanje svijeta' okupio je u sarajevskoj Vijećnici stručnjake raznih profila na PANEL raspravi koja je organizirana u namjeri da se pojam popravljanje svijeta promatra kroz djelovanje pojedinca. Najmodernije i najšire shvaćen pojam tikkum olam jeste popravljanje svijeta ljudskim djelovanjem.Pročitaj više
Refik Ličina rođen je 1956. godine (Radmanci, C. Gora). Do 1992. živio je i radio kao bibliotekar u Novom Pazaru, a od 1994. živi u Lundu, Švedska. Piše poeziju i prozu. Objavio, između ostalog, knjige poezije: „Poznavanje prirode“ (1970), „Pčele“ (1983), „Ex Solio“ (2001), „Prigodne prisile“ - izbor iz poezije (2009), „Knjigovezačka ulica“ (2009.) Objavio je knjige kratke proze „Staklenici“ (2004), „Dani u Valhali“ (2008), “Strah od behara” (2013), “Ulični budilnici” (2017), “Dalge” (2018.) kao i knjigu za djecu „Priče iz daljine“ (2003). Na švedskom mu je 2009. godine objavljen izbor poezije pod naslovom „Predikan för Eyrudike“ (Pridika za Euridiku). Bavi se prevođenjem sa švedskog, Pročitaj više
U selu Vukeljićima, u predjelu Živčića, kojih dva sata hoda sjeverno od Fojnice i danas postoji tekija koja od svoga osnutka njeguje nakšibendijski usul. Na ovom mjestu je još sredinom dvanaestog/osamnaestog stoljeća tekiju podigao šejh Husein-baba Bosnevi (Zukić) koji se školovao najprije u Fojnici i Sarajevu u Gazi Husrev-begovoj medresi i konačno u Istanbulu gdje je posjećivao i čuvenu tekiju Muradiju, pa ga je njezin šejh uveo u nakšibendijski tarikat. Husein-baba je obišao poznate tekije Male Azije, zatim Buhare i Semerkanda i potom se vratio u svoj zavičaj i Pročitaj više
Bošnjačka zajednica kulture "Preporod" je uz sedmični list "Stav" i izdavačku kuću "Dobra knjiga" suorganizator projekta nagrade “25. novembar” za mlade pisce. Raspisani javni konkurs za najbolje neobjavljeno književno djelo (poezija, proza, drama) na bosanskom jeziku bio je otvoren do 15. februara 2020, a stručni žiri, kojim u kategoriji mladi pisci predsjedava publicista i književni kritičar te novinar sedmičnika „Stav“ Hamza Ridžal, proglašava pobjednika danas, 1. marta, na Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ovim činom organizatori simbolički spajaju dva najvažnija datuma za državnost Pročitaj više
Među bošnjačkim divanskim pjesnicima osmanlijskog perioda posebno mjesto zauzima veliki šahir (tur. pjesnik) Derviš Ahmed Gurbi. Istraživanja velikog broja osmanologa svjedoče da je riječ o književniku iz XVIII. vijeka, koji je poznat po svom pjesničkom imenu Gurbi ili Derviš Ahmed ili Šejh Ahmed El-Gurbi Baba rodom iz Novog Pazara. Precizniji podatak o njegovoj biografiji nalazimo u njegovom „Divanu“, u kome tvrdi da je njegovo pisanje otpočeo ,,u Bosni" 1135. godine po Hidžri (1722), kada je imao 25 godina starosti, što navodi na siguran podatak da je rođen u Novom Pazaru 1698/99. godine. Poznato Pročitaj više
