RIJEČ ALIJE ISAKOVIĆA NA OTVARANJU PRVOG BOŠNJAČKOG SABORA 27. 9. 1993. GODINE Poštovani Sabore, dame i gospodo, dragi bošnjački muslimanski narode! Ne osjećam potrebu da sebi ili vama objašnjavam naše tradicionalno ime Bošnjak, ime našeg jezika bosanskog i ime naše zemlje Bosne i Hercegovine. Ja ga samo promoviram kao prirodno pravo na tradiciju. Ovaj […]Pročitaj više
Piše: Prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK „Preporod“ „Ali šta će onda tom narodu tijelo bez duše?“ (Afirmiranje bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti i bosanskog jezika u radu Alije Isakovića) 1. Bošnjačka i bosanskohercegovačka književnost te bosanski jezik desetljećima su bile nepriznavane i negirane književne, odnosno jezičke realnosti. S bosanskim jezikom to je naročito […]Pročitaj više
Alija Isaković jedan je od najznačajnijih bošnjačkih i bosanskohercegovačkih pisaca 20. st., kao i jedna od ključno važnih figura u savremenoj borbi za zvanično društveno priznanje Bošnjaka kao naroda i njihovog kulturnog identiteta, posebno bosanskog jezika i bošnjačke književnosti. Rođen je 15. 1. 1932. godine u Bitunji kod Stoca, gdje je završio osnovu školu, nakon […]Pročitaj više
Prof. dr. Alija Pirić piše o ličnosti i djelu Alije Isakovića povodom postavljanja spomen-ploče na piščevu rodnu kuću u Bitunji kod Stoca 28. decembra 2020. godine. Svaki govor o ličnosti i djelu Alije Isakovića, u ovakvim ograničenim prilikama kao što su manifestacije ili godišnjice, nužno mora biti manjkav i reduciran na nekoliko suvislih rečenica koje […]Pročitaj više
Prije 27 godine u Sarajevu je pod opsadom održan Prvi bošnjački sabor, na kojem je odlučeno da se dotadašnje nacionalno ime Musliman zamijeni povijesnim imenom Bošnjak. Na otvaranju Sabora prisutnima se obratio književnik Alija Isaković. Iako će se nekima učiniti da je Isakovićev tekst koji ovdje objavljujemo novijeg datuma, jer je mnogo od onoga što je tada izgovoreno aktuelno i danas, napominjemo da je pročitan 27. septembra 1993. godine.Pročitaj više
Isakovićev zapis o zemlji je zapis o Bosni i njenim gradovima, njihovoj historiji i ljepoti, ali i tvrdim putevima kojima se hodi. Zapis o Bosni je metaforiziran mnogo više nego je to uobičajeno u klasičnom putopisu; priča o Bosni pretače se u lirsku pjesmu ispunjenu brojnim vrstama semantičkih stilskih figura.Pročitaj više
Uvodnik Antologiji muslimanske književnosti "Biserje" priređivača Alije Isakovića.Pročitaj više
Mi nismo još izišli iz pseudoliberalne matrice onih koji su bili kritičari socijalizma. Ti sada kritizeri svega postojećega, kako se to tada govorilo, su zaista doprinijeli da se liberalizira jugoslavenski prostor 80-tih godina. Ali oni su ostali u toj matrici i ne mogu izići iz nje. Ja bih bio nesretan čovjek kada bih imao samo jedan identitet, bilo nacionalni, bilo etnički, bilo kakav samo jedan. Ja imam sto identiteta kao i svako drugi, ali, kada je fenomen etničke pripadnosti bošnjačkom identitetu u pitanju, ne vidim razloga da iko ima sumnje. Svako bi Pročitaj više
Bosanski jezik, prema književnom hrvatskom i srpskom jeziku, ima najmanje razlika između narodnog i književnog jezika, između dijalekatskog i književnog i ima – za južnoslovenske prilike – izvanredan kontinuitet, jezičku ustaljenost i homogenost na cijelom prostoru, bez diskontinuiteta koji su imali srpski i hrvatski književni jezik do početka Vukovih i Gajevih reforma sredinom prošlog vijekaPročitaj više
© 2019 - 2022. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.
