Bista Alije Isakovića postavljena je u ponedjeljak, 8. 8. 2022. godine na novouređenom Trgu oslobođenja – Alija Izetbegović u Sarajevu, a na temelju inicijative koju su BZK “Preporod” i Društvo pisaca BiH uputili Općini Stari Grad. Obilježavajući 90. godišnjicu Isakovićeva rođenja, BZK “Preporod” za jesen ove godine planira jubilarni naučni skup i, u saradnji s […]Pročitaj više
Tags : Alija Isaković
Isakovićeva Hasanaginica, najprije televizijska a zatim pozorišna drama, umjetnički je rezultat autorovog dugog i iscrpnog bavljenja historijskim okvirom i estetskim vrijednostima istoimene bošnjačke narodne pjesme, balade, koju je prvi put objavio u glasovitom djelu Viaggio in Dalmazia (1774) italijanski etnograf i putopisac Alberto Fortis, a Isaković, povodom dvije stotine godina od objelodanjenja te čuvene balade, […]Pročitaj više
Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ u petak 18. marta 2022. godine u Šarića kući u Stocu i Centru za kulturu Mostar upriličit će jednodnevnu manifestaciju Sjećanje na književnika Aliju Isakovića u čijem radu će učestvovati poznavaci Isakovićevog djela. U programu Sjećanja na Aliju Isakovića između ostalih učestvovat će Emina Kečo Isaković, Dijana Hadžizukić, Hadžem Hajdarević, Ivan Lovrenović, Alija Pirić, […]Pročitaj više
Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ u petak 18. marta 2022. godine u Šarića kući u Stocu organizira program Sjećanje na književnika Aliju Isakovića povodom 90 godina od rođenja (1932), 25 godina od smrti (1997), 50 godina od prvog izdanja antologije muslimanske (bošnjačke) književnosti Biserje (1972) i 30 godina od prvog izdanja Rječnika karakteristične leksike bosanskog jezika (1992). Član Inicijativnog odbora […]Pročitaj više
Alija Isaković jedan je od najznačajnijih bošnjačkih i bosanskohercegovačkih pisaca 20. st., kao i jedna od ključno važnih figura u savremenoj borbi za zvanično društveno priznanje Bošnjaka kao naroda i njihovog kulturnog identiteta, posebno bosanskog jezika i bošnjačke književnosti. Rođen je 15. 1. 1932. godine u Bitunji kod Stoca, gdje je završio osnovu školu, nakon […]Pročitaj više
Godišnjica rođenja Alije Isakovića, značajnog bošnjačkog pisca i kulturnog djelatnika
Alija Isaković jedan je od najznačajnijih bošnjačkih i bosanskohercegovačkih pisaca 20. st., kao i jedna od ključno važnih figura u savremenoj borbi za zvanično društveno priznanje Bošnjaka kao naroda i njihovog kulturnog identiteta, posebno bosanskog jezika i bošnjačke književnosti. Rođen je na današnji dan 15. 1. 1932. godine u Bitunji kod Stoca, gdje je završio […]Pročitaj više
Stručni žiri za izbor najboljeg originalnog dramskog teksta na devetom bijenalnom anonimnom natječaju Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, u sastavu prof. dr. Almedina Čengić, predsjednica, prof. dr. Mirzana Pašić Kodrić, članica i prof. dr. Almir Bašović, član, donio je jednoglasnu odluku da se Nagrada “Alija Isaković” dodijeli drami Zmaj od Bosne Elvisa Ljajića. Na konkurs je prijavljeno […]Pročitaj više
Alija Isaković (Bitunja kod Stoca, 1932. – Sarajevo, 1997.), jedan od najistaknutijih bošnjačkih i bosanskohercegovačkih pisaca i kulturnih pregalaca druge polovine 20. st., istovremeno je jedan od najangažiranijih bošnjačkih intelektualaca onda kad je riječ o afirmaciji bošnjačkog nacionalnog identiteta, bosanskog jezika, bošnjačke književnosti te ukupne kulture i identiteta Bošnjaka. Uz njegov historijski govor na otvaranju […]Pročitaj više
Natječaj za dodjelu Nagrade “Alija Isaković” za najbolji originalni dramski
Na osnovu Člana 33. i 34. Statuta Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, Direkcija Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” objavljuje deveti bijenalni N A T J E Č A J za dodjelu Nagrade “Alija Isaković” za najbolji originalni dramski tekst na bosanskom jeziku Nagrada je ustanovljena 2003. godine povodom 100. godišnjice osnivanja Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, […]Pročitaj više
I kao pisac i kao istraživač dotad zanemarene i slabo poznate bošnjačke književne tradicije, Alija Isaković posebno je bio usredotočen na znamenitu bošnjačku baladu Hasanaginica, koju je među „Morlacima“ u dalmatinskom zaleđu, nekadašnjem prostoru Bosanskog vilajeta, kao ostatak usmene tradicije nekadašnjeg muslimanskog stanovništva ovog prostora otkrio i 1774. godine u svojoj knjizi Viaggio in Dalmazia […]Pročitaj više