Prof. dr. Alija Pirić: Alija Isaković je doprinio da njegov narod postane kulturni i politički subjekt u BiH
Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ u petak 18. marta 2022. godine u Šarića kući u Stocu organizira program Sjećanje na književnika Aliju Isakovića povodom 90 godina od rođenja (1932), 25 godina od smrti (1997), 50 godina od prvog izdanja antologije muslimanske (bošnjačke) književnosti Biserje (1972) i 30 godina od prvog izdanja Rječnika karakteristične leksike bosanskog jezika (1992).
Član Inicijativnog odbora programa Sjećanje na Aliju Isakovića prof. dr. Alija Pirić govoreći o ovom događaju kazao je da se rijetko dogodi ovakav kuriozum da se poklope četiri godišnjice jednom vrsnom književniku i klasiku kakav je bio Alija Isaković. Tako da će se tim povodom u njegovom rodnom Stocu okupiti nekoliko ljudi koji su se sa Alijom Isakovićem i njegovim djelom družili ili prijateljovali, pa zbog toga imaju šta reći. Isti dan u Mostaru će biti održano književna večer u Centru za kulturu, a književne tekstove čitat će glumci Teatra mladih iz Mostar.
U sjećanjima na Aliju Isakovića prof. dr. Pirić je kazao da je on pisac univerzalnog duha kako bi to za njega kazao Tvrtko Kulenović. Reklo bi se čak autor renesansne agende, koja zbraja širok spektar kulturoloških i književnih oblasti kojim se bavio u jednom velikom, polifonijskom književnom opusu.
– Za Aliju Isakovića bi se moglo reći da žanrovskom raznolikošću književnih tekstova pokriva skoro sva epohalna razdoblja naše književnosti od romantizma preko realizma, moderne i konačno do postmoderne. Drugi razlog zašto treba njegovati kulturu sjećanja na ovog velikana bošnjačke, bosanskohercegovačke i južnoslavenske književne scene jeste njegova prevratnička uloga pisca, u smislu da u svojim dramama, pričama, romanima, pogotovo putopisima, pomiče granice književnoestetske poetičke doktrine, djelujući subverzivno na tradicijske metode pisanja i osvajajući puteve i modele koji prave odmak od klasičnog bosanskog pričanja – podvukao je prof. dr. Pirić.
Također je naglasio da razlog oživljavanja sjećanja na Aliju Isakovića jeste njegov intelektualni i društveni angažman za emacipaciju jezika, književnosti i uopće jedne zanemarene kulture bošnjačkog naroda. On je autor prve antologije bošnjačke književnosti, svojevrsne prolegomene za njezinu historiju, prvog rječnika karakteristične leksike, prve antologije bosanskohercegovačke televizijske drame, bibliografije bošnjačke književnosti, antologije eseja i antologije putopisa.
– Isaković je na taj način bio potpuno involviran u jedan svojevrsni pokret bosanskohercegovačkog i bošnjačkog samoprepoznavanja i samoopisivanja autentičnih vrijednosti vlastite kulture. Na taj način Alija Isaković je svojim djelovanjem i nemjerljivom energijom i kulturnom logistikom, pored drugih naših pregalaca, doprinio da njegov narod postane kulturni i politički subjekt u Bosni i Hercegovini. Ogroman doprinos tome novom društvenom statusu Bošnjaka dao je Isaković svojim književnim i društvenim angažmanom. I, konačno, treba istaći jednu od njegovih možda najvrijednijih intelektualnih osobina, a to je posjedovanje autentične kritičke svijesti kojom je Isaković, ne samo bivao korektiv društvene zbilje, nego i dobrohotni i dobronamjerni kritičar koji ima namjeru da konstruktivno popravi stvari. Znao je često reći da narod koji nema kritičku svijest spram sebe i općenito stvarnosne zbilje nema budućnosti. Nije se libio da na ratnom bošnjačkom kongresu izgovori najradikalniju kritiku pojedincima, ali i vlastitom nacionalnom kolektivu. Isto tako, znao je kritički progovoriti o cijeloj jednoj generaciji preporodnih bošnjačkih pisaca, koji su pripadnošću jednoj klasi zanemarili stanje i probleme svoga naroda kao cjeline – kazao je prof. dr. Pirić.
On ističe da je Alija Isaković ukupnim djelovanjem doprinio formiranju jedne realnije slike svijeta kod svojih sunarodnjaka, a koji su, tu sliku, temeljili na emociji i čulnom, harmoničnom osjećanju svijeta, a ne na evropskom racionalnom i fragmentiranom pogledu na stvari.
IZVOR: FENA
