Prof. dr. Munib Maglajlić dvadeset pet godina se bavio promicanjem kulturnih i nacionalnih bošnjačkih pitanja pri Bošnjačkoj zajednici kulture “Preporod”. Bio je jedan od bliskih prijatelja i saradnika prof. dr. Muhsina Rizvića, te su zajedno podnijeli teret obnavljanja tadašnjeg Kulturnog društva Muslimana “Preporod“ 1990. godine. Najprije je obavljao dužnost direktora tadašnjeg Centra za bosansko-muslimanske studije (danas Institut za bošnjačke studije), u okviru kojeg su započeti važni istraživački projekti: Bošnjaci: enciklopedijski presjek i Bošnjački biografski leksikon, a kasnije je šest godina obavljao dužnost Pročitaj više
Prije 27 godine u Sarajevu je pod opsadom održan Prvi bošnjački sabor, na kojem je odlučeno da se dotadašnje nacionalno ime Musliman zamijeni povijesnim imenom Bošnjak. Na otvaranju Sabora prisutnima se obratio književnik Alija Isaković. Iako će se nekima učiniti da je Isakovićev tekst koji ovdje objavljujemo novijeg datuma, jer je mnogo od onoga što je tada izgovoreno aktuelno i danas, napominjemo da je pročitan 27. septembra 1993. godine.Pročitaj više
U Žepču je obilježena deveta godišnjica smrti Nedžada Ibrišimovića, jednog od najvećih bosanskohercegovačkih i bošnjačkih književnika. “Sjećanje na književnika Nedžada Ibrišimovića” održano je 15. septembra u dvorištu kuće djetinjstva Nedžada Ibrišimovića u Gornjoj Mahali u Žepču, mjestu u kojem je on proveo svoju mladost i dio radnog vijeka. Na književnoj večeri govorili su doc. dr. Dženan Kos, Filip Mursel Begović, generalni projekt-menadžer BZK “Preporod” u Bosni i Hercegovini, Rašid Zorlak, general Armije Republike Pročitaj više
Žepče je i ove godine centralno mjesto obilježavanja godišnjice smrti Nedžada Ibrišimovića, istaknutog bosanskohercegovačkog pisca i umjetnika. Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” Žepče u povodu devete godišnjice smrti upriličit će u utorak 15. septembra 2020. godine s početkom u 18.00 sati književnu večer “Sjećanje na književnika Nedžada Ibrišimovića”.Pročitaj više
Muslimani u Srebrenici, to jest u Bosni, bili su žrtve mržnje i laži jedne fašističke politike i ideologije koja i u današnje doba ima svoje glasnike i zagovarače. Mogli bi neki reći: ”Baš se Nijemac našao da nekoga proziva fašistima!“ Da! Ja to mogu, u ovom i u drugim sličnim slučajevima, baš ja. Mogu da zovem fašistima one ljude koji su taj genocid lično učinili ili dali naredbu za to. Ja to mogu jer se u njemačkim školama otvoreno govori o zločinima Nijemaca u Pročitaj više
Pišem ovu ispovijest jer želim da iza mene ostane sačuvan moj život onako kako sam ga ja doživio, viđen mojim očima, njegovo jedino pravo, moje lice. Napisao sam je zato što nikad nije bila izrečena pred bilo kakvim sudom, nikad nije postala dio nekog zapisnika i u toj mjeri nikada nije morala niti da se desi. A desila se; i ja sam vapio za pravdom za sva zla koja su mi nanesena.Pročitaj više
Ovu knjigu nisam pisao da bih ispričao priču o sebi. Nisam je napisao ni da bih ispričao priču o mojim roditeljima i bratu čija tijela su sahranjena na mezarju žrtava genocida u Potočarima. Ovu knjigu sam napisao iz potrebe da pokušam dočarati u kakvoj situciji se 1992. godine našlo preko stotinu hiljada Bošnjaka na području Srebrenice, Vlasenice, odnosno Cerske, Nove Kasabe, Konjević Polja, Žepe, Han Pijeska. Masovno smaknuće preko osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka, jula 1995. godine, je bila posljednja epizoda u seriji genocidne kampanje koje Pročitaj više
Iako je tokom pandemije koronavirusa taj muzejski kompleks bio zatvoren, ipak su uposlenici to vrijeme dobro iskoristili da poboljšaju infrastrukturu, muzejske postavke. Moguće je i da će u upotrebi biti pušteno dodatnih 100 metara tunela.Pročitaj više
Poznata švedska pjesnikinja Karin Boye bila je u posjeti Sarajevu u ljeto 1930. godine. Karin Boye s mužem Leifom Björkom putovala u našu zemlju prije 82 godina, tačnije u ljeto 1930-te godine. U Sarajevo je došla iz Beograda, ostala tu nekoliko dana, a onda produžila u Dubrovnik, gdje je ostala cijeli mjesec. I nije samo to. Poznata pjesnikinja je bilježila svoje utiske s putovanja i ostavila ih u obliku priče – putopisa, pod naslovom „Lutanja po Sarajevu“ (Strövtåg i Sarajevo), a koja je objavljena posthumno u zbirci pripovijedaka „Proricanja“ 1941. godine u izdanju poznate Pročitaj više