Milena Mrazović-Preindlsberger prva je žena novinar u BiH i prvi novinar profesionalac u BiH uopće, prva žena urednik i prva žena izdavač u BiH. Osim toga, godine 1889. postala je prvi ženski član antropološkog društva Habsburške monarhije u Beču. Milena Mrazović svoje je ime trajno upisala u hronike Bosne I Hercegovine jer je 1881. godine muzicirala na koncertu klasične muzike koji je označen kao prvi koncert u Bosni i Hercegovini. Dakle, za žensku kulturnu historiju BiH i žensko pitanje Milena Mrazović-Preindlsberger izuzetno je važna. Njenu priču “Ramazanska uspomena” iz davne 1884, objavljenu Pročitaj više
Donedavno nisam imao nikakvu dilemu o tome gdje bih završio 1941. godine. Znao sam da bih otišao u šumu, da se borim protiv okupatora, ustaša, četnika. Ali da li bih s ovom pameću ipak '41. završio u partizanima, da, ako preživim, budem '45. u streljačkom vodu koji će ubiti nevinog FadilaPročitaj više
„Proslov“ Safveta-bega Bašagića iz dramskog spjeva Pod Ozijom ili Krvava nagrada govoren je na prvoj islamskoj zabavi u Sarajevu 17. aprila 1905. godine, da bi gotovo stotinu godina kasnije bio ovjenčan uvrštavanjem u Ediciju „Bošnjačka književnost u 100 knjiga“ Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, najveći književni izdavački poduhvat u historiji Bosne i Hercegovine. S tradicijom dužom od jednog stoljeća, „Preporod“, kao ideja i kao institucija, živi i danas, a 2020. godine naučnim skupom i nizom manifestacija obilježit će 150 godina od rođenja dr. Safveta Bašagića. Naš veliki Pročitaj više
Uz glasove hinjene, namještene i cijele od jednog trenutka, glasove koje kao usputnost nosi svako vrijeme da bi onemuštili već u prvom narednom momentu, glas Gordane Muzaferije morat će trajati i zato što je dolazio iz sasvim iskrene, danas sve rjeđe i pomalo romantične vjere u smisao pisanja, koji Gordana Muzaferija nikad nije suprotstavila smislu življenja, niti ga razdvojila od njega, pa čak ni onda kad joj naruku nisu išle književne mode i – kako je osjećala – agresivni trendovi konačnog poništenja humanističkog ideala.Pročitaj više
Hasan Kikić je kao domobranski satnik bio prebačen u Sanski Most. U Zagrebu su mu ostali supruga i sin. S vremena na vrijeme Hasan je dolazio kući. Rekao sam mu da sam odlučio da idem u šumu. Pričao mi je da će mi nabaviti propusnicu do Sanskog Mosta preko jednog svog prijatelja tamo, tajnika kotarskog predstojnika, od koga saznaje sve ustaške i talijanske namjere i obavještava o njima partizane, a taj nam čovjek i inače čini mnoge dragocjene usluge.Pročitaj više
Upamti sinko: svi se molimo jednome Bogu, svaki po svom adetu, i svi ćemo, kad dođe vakat, pred njim račun polagati. Niko mene nije pit'o hoću li ja u rat, a bilo je ili ja - ili oni.Pročitaj više
Umjetničkog fotografa, filmskog režisera i snimatelja Šahina Šišića (rođen 1961. godine u Međeđi kod Višegrada) u bosanskohercegovačkom glavnom gradu najčešće možemo vidjeti za vrijeme Sarajevo Film Festivala. Trenutno živi u Holandiji, koja mu je tek baza za njegova mnogobrojna putovanja na koja ga tjera neiscrpna energija i kreativna znatiželja. Proputovao je čitav svijet autostopom, a o tom podvigu priprema svoje životno djelo, koje je snimljeno i čeka na montažu. No, prije toga, ovaj bh. režiser želi završiti igrani film o Srebrenici koji priprema po potresnoj žPročitaj više
U turobnom vremenu kallayevskih pokušaja nacionalne unifikacije i naporednih srpsko-hrvatskih nadmetanja u “nacionalizaciji muslimana”, koja će u 20. stoljeću nerijetko imati karakter potpunog poricanja bilo kakvog oblika bošnjačke kulturne samobitnosti i prava na samoodređenje, začinje se drama neprestanih basanja i traganja za pouzdanijim oblicima kolektivne samoidentifikacije na surovim raskršćima balkanske povijesti. A neizvjesnost i nepouzdanost kolektivne sudbine i opstanka uvjetovala je onda i nepouzdanost i promjenljivost nacionalnih “opredjeljenja”, i možda se ta drama ponajbolje vidi na primjeru Muse Ćazima Ćatića. (Prof. dr. Enes Duraković)Pročitaj više
"Pjesmu Sarajevu devedeset i neke" (ali Mostaru, Blagaju i Buni) bunjevački je pjevač, skladatelj i tekstopisac Zvonko Bogdan (Sombor, 1942) napisao 1995. godine. Bogdan je kolekcionar i zaljubljenik u narodnu glazbu i tradiciju, posebno vezanu uz Vojvodinu i ikavicu. Jedan je od najvećih kantautora ovih prostora, koji se tokom ratova devedesetih godina 20. stoljeća povukao u privatnost, u kojoj je vjerojatno i nastala ova pjesma.Pročitaj više
Nekada najljepša Sarajka, u pjesmi opjevana ljepotica, kao 80-godišnjakinja za Jugoslavenski list, 21. januara 1940, priča o sebi i starom šeheru. Pročitaj više