Ovu knjigu nisam pisao da bih ispričao priču o sebi. Nisam je napisao ni da bih ispričao priču o mojim roditeljima i bratu čija tijela su sahranjena na mezarju žrtava genocida u Potočarima. Ovu knjigu sam napisao iz potrebe da pokušam dočarati u kakvoj situciji se 1992. godine našlo preko stotinu hiljada Bošnjaka na području Srebrenice, Vlasenice, odnosno Cerske, Nove Kasabe, Konjević Polja, Žepe, Han Pijeska. Masovno smaknuće preko osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka, jula 1995. godine, je bila posljednja epizoda u seriji genocidne kampanje koje Pročitaj više
Iako je tokom pandemije koronavirusa taj muzejski kompleks bio zatvoren, ipak su uposlenici to vrijeme dobro iskoristili da poboljšaju infrastrukturu, muzejske postavke. Moguće je i da će u upotrebi biti pušteno dodatnih 100 metara tunela.Pročitaj više
Poznata švedska pjesnikinja Karin Boye bila je u posjeti Sarajevu u ljeto 1930. godine. Karin Boye s mužem Leifom Björkom putovala u našu zemlju prije 82 godina, tačnije u ljeto 1930-te godine. U Sarajevo je došla iz Beograda, ostala tu nekoliko dana, a onda produžila u Dubrovnik, gdje je ostala cijeli mjesec. I nije samo to. Poznata pjesnikinja je bilježila svoje utiske s putovanja i ostavila ih u obliku priče – putopisa, pod naslovom „Lutanja po Sarajevu“ (Strövtåg i Sarajevo), a koja je objavljena posthumno u zbirci pripovijedaka „Proricanja“ 1941. godine u izdanju poznate Pročitaj više
Tog su 31. maja 1992. godine srpske vlasti u Prijedoru naredile nesrpskom stanovništvu da svoje domove označe bijelim zastavama ili čaršafima, a da tokom kretanja na javnim mjestima oko ruke nose bijele trake – da budu obilježeni. To je mjesec kada je za mene kao sedmogodišnju djevojčicu rat zvanično počeo. Bijela traka za mene predstavlja hrabrost jednog djeteta kojem su je vezali oko glave kako bi bila vidljiva s obzirom da su joj ruke bile tako sitne. Nosim bijelu traku jer me je ta traka zajedno s mojom familijom odvela u logor. Ona mi je Pročitaj više
U Domu kulture u Brčkom danas je upriličena komemoracija koju su povodom smrti Bekima Sejranovića organizirali BZK Preporod u Bosni i Hercegovini i BZK Preporod Brčko distrikta BiH. Tim povodom prenosimo govor predsjednika BZK „Preporod“ prof. dr. Sanjina Kodrića.Pročitaj više
Nakon kratke i teške bolesti u 48. godini života preminuo je istaknuti bosanskohercegovački književnik i književni prevodilac Bekim Sejranović. Rođen je u Brčkom 1972. godine. Studirao je na riječkom Pomorskom fakultetu, no odustaje od sna da postane pomorac, te na tamošnjem Filozofskom fakultetu počinje da studira kroatistiku i komparativnu književnost. Godine 1993. seli se u Oslo, na čijem je Historijsko-filozofskom fakultetu magistrirao južnoslovenske književnosti. Na istom fakultetu od 2001. do 2006. godine radi kao lektor i predaje južnoslovenske književnosti, jezike i prevođenje. Istovremeno, od 2000. godine pa sve do smrti radio Pročitaj više
Džemil je bio veseo i u čudu se pitao: je li i onda, kroz toliko godina, je li i onda on bio on, ramazan bio ramazan, vino bilo vino? Čemu sada ova razlika? Ili pravije: zašto on i onda nije ovako osjećao, ovako mislio? Pa ipak, osjećaj potrebe kajanja nastupio je u jačoj mjeri opet, uz ramazan. Ne prije i ne u drugo vrijeme. Zašto? On je pljunuo na onu stranu, gdje je bila krčma, izustivši neku kletvuPročitaj više
Najveći dio života i svoje u pogledu pisanja najplodnije godine Jelica Belović Bernadžikowska provela je u Bosni i Hercegovini. U historiji proučavanja “ženskog pitanja” na ovim prostorima ostat će upamćena kao intelektualka evropskog kulturnog kruga, koja je svojim autoritetom utjecala na shvatanja naših književnica. Prva je upotrijebila termin “žensko pismo”, tvrdeći da “drugačije žena gleda na svijet i život, drugačije muškarac, i ta osobenost je velika vrijednost od koje se ne smije odstupiti”. Ona je i prva žena pedagoški pisac u Bosni i Hercegovini s vrlo širokim dijapazonom poznavanja Pročitaj više
Kad bi vakat, baklava dođe. Nije začudna: baklava ko stara baklava. Djeca pitaju amidže: – Beg-efendija! Je l ovo ona baklava štonom je je hiljadu majstora spremalo? Pročitaj više
Milena Mrazović-Preindlsberger prva je žena novinar u BiH i prvi novinar profesionalac u BiH uopće, prva žena urednik i prva žena izdavač u BiH. Osim toga, godine 1889. postala je prvi ženski član antropološkog društva Habsburške monarhije u Beču. Milena Mrazović svoje je ime trajno upisala u hronike Bosne I Hercegovine jer je 1881. godine muzicirala na koncertu klasične muzike koji je označen kao prvi koncert u Bosni i Hercegovini. Dakle, za žensku kulturnu historiju BiH i žensko pitanje Milena Mrazović-Preindlsberger izuzetno je važna. Njenu priču “Ramazanska uspomena” iz davne 1884, objavljenu Pročitaj više