Tog su 31. maja 1992. godine srpske vlasti u Prijedoru naredile nesrpskom stanovništvu da svoje domove označe bijelim zastavama ili čaršafima, a da tokom kretanja na javnim mjestima oko ruke nose bijele trake – da budu obilježeni. To je mjesec kada je za mene kao sedmogodišnju djevojčicu rat zvanično počeo. Bijela traka za mene predstavlja hrabrost jednog djeteta kojem su je vezali oko glave kako bi bila vidljiva s obzirom da su joj ruke bile tako sitne. Nosim bijelu traku jer me je ta traka zajedno s mojom familijom odvela u logor. Ona mi je Pročitaj više
U Domu kulture u Brčkom danas je upriličena komemoracija koju su povodom smrti Bekima Sejranovića organizirali BZK Preporod u Bosni i Hercegovini i BZK Preporod Brčko distrikta BiH. Tim povodom prenosimo govor predsjednika BZK „Preporod“ prof. dr. Sanjina Kodrića.Pročitaj više
Nakon kratke i teške bolesti u 48. godini života preminuo je istaknuti bosanskohercegovački književnik i književni prevodilac Bekim Sejranović. Rođen je u Brčkom 1972. godine. Studirao je na riječkom Pomorskom fakultetu, no odustaje od sna da postane pomorac, te na tamošnjem Filozofskom fakultetu počinje da studira kroatistiku i komparativnu književnost. Godine 1993. seli se u Oslo, na čijem je Historijsko-filozofskom fakultetu magistrirao južnoslovenske književnosti. Na istom fakultetu od 2001. do 2006. godine radi kao lektor i predaje južnoslovenske književnosti, jezike i prevođenje. Istovremeno, od 2000. godine pa sve do smrti radio Pročitaj više
Džemil je bio veseo i u čudu se pitao: je li i onda, kroz toliko godina, je li i onda on bio on, ramazan bio ramazan, vino bilo vino? Čemu sada ova razlika? Ili pravije: zašto on i onda nije ovako osjećao, ovako mislio? Pa ipak, osjećaj potrebe kajanja nastupio je u jačoj mjeri opet, uz ramazan. Ne prije i ne u drugo vrijeme. Zašto? On je pljunuo na onu stranu, gdje je bila krčma, izustivši neku kletvuPročitaj više
Najveći dio života i svoje u pogledu pisanja najplodnije godine Jelica Belović Bernadžikowska provela je u Bosni i Hercegovini. U historiji proučavanja “ženskog pitanja” na ovim prostorima ostat će upamćena kao intelektualka evropskog kulturnog kruga, koja je svojim autoritetom utjecala na shvatanja naših književnica. Prva je upotrijebila termin “žensko pismo”, tvrdeći da “drugačije žena gleda na svijet i život, drugačije muškarac, i ta osobenost je velika vrijednost od koje se ne smije odstupiti”. Ona je i prva žena pedagoški pisac u Bosni i Hercegovini s vrlo širokim dijapazonom poznavanja Pročitaj više
Kad bi vakat, baklava dođe. Nije začudna: baklava ko stara baklava. Djeca pitaju amidže: – Beg-efendija! Je l ovo ona baklava štonom je je hiljadu majstora spremalo? Pročitaj više
Milena Mrazović-Preindlsberger prva je žena novinar u BiH i prvi novinar profesionalac u BiH uopće, prva žena urednik i prva žena izdavač u BiH. Osim toga, godine 1889. postala je prvi ženski član antropološkog društva Habsburške monarhije u Beču. Milena Mrazović svoje je ime trajno upisala u hronike Bosne I Hercegovine jer je 1881. godine muzicirala na koncertu klasične muzike koji je označen kao prvi koncert u Bosni i Hercegovini. Dakle, za žensku kulturnu historiju BiH i žensko pitanje Milena Mrazović-Preindlsberger izuzetno je važna. Njenu priču “Ramazanska uspomena” iz davne 1884, objavljenu Pročitaj više
Donedavno nisam imao nikakvu dilemu o tome gdje bih završio 1941. godine. Znao sam da bih otišao u šumu, da se borim protiv okupatora, ustaša, četnika. Ali da li bih s ovom pameću ipak '41. završio u partizanima, da, ako preživim, budem '45. u streljačkom vodu koji će ubiti nevinog FadilaPročitaj više
„Proslov“ Safveta-bega Bašagića iz dramskog spjeva Pod Ozijom ili Krvava nagrada govoren je na prvoj islamskoj zabavi u Sarajevu 17. aprila 1905. godine, da bi gotovo stotinu godina kasnije bio ovjenčan uvrštavanjem u Ediciju „Bošnjačka književnost u 100 knjiga“ Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, najveći književni izdavački poduhvat u historiji Bosne i Hercegovine. S tradicijom dužom od jednog stoljeća, „Preporod“, kao ideja i kao institucija, živi i danas, a 2020. godine naučnim skupom i nizom manifestacija obilježit će 150 godina od rođenja dr. Safveta Bašagića. Naš veliki Pročitaj više
Uz glasove hinjene, namještene i cijele od jednog trenutka, glasove koje kao usputnost nosi svako vrijeme da bi onemuštili već u prvom narednom momentu, glas Gordane Muzaferije morat će trajati i zato što je dolazio iz sasvim iskrene, danas sve rjeđe i pomalo romantične vjere u smisao pisanja, koji Gordana Muzaferija nikad nije suprotstavila smislu življenja, niti ga razdvojila od njega, pa čak ni onda kad joj naruku nisu išle književne mode i – kako je osjećala – agresivni trendovi konačnog poništenja humanističkog ideala.Pročitaj više