Dana 2. 4. 2014. godine navršilo se 5 godina od smrti Hakije Lemeša, fotoreportera zeničkog lista Naša riječ. Za 35 godina njegovog bavljenja fotografijom nastao je veliki broj dokumentarnih snimaka, koji su pratili razvoj Zenice iz radničkog naselja uz Željezaru u urbanu sredinu kakva je ona danas. Naporima Muzeja grada Zenice, a uz susretljivost porodice […]Pročitaj više
Na današnji dan, prije 94 godine, rođen je pozorišni, filmski, televizijski i radijski glumac i televizijski scenarista Reihan Demirdžić. Rođen je u Sarajevu 2. januara 1927. godine. Ulogom Bernarda u Shakespearovom djelu Hamlet 1942. godine šesnaestogodišnji Reihan Demirdžić prvi put je stao na scenu Narodnog pozorišta u Sarajevu. Bogatstvom scenske transformacije skreće pažnju publike i kolega. Prefinjeni glumački […]Pročitaj više
Dževad Hozo bio je tvorac prepoznatljivog loga Bošnjačke zajednice kulture Preporod i aktivni učesnik i suradnik u radu organa BZK Preporod. U rascvjetaloj formi koja ispisuje početno slovo Bošnjačke zajednice kulture i nastavlja se u čaški ljiljanovog cvijeta, Hozo je izvanredno sublimirao dinamičan historijski kontekst djelovanja Zajednice, ali i hrabro i odlučno rascvjetao njenu budućnosnu […]Pročitaj više
U skladu sa novom naredbom Kriznog štaba Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo prema kojoj nije dozvoljeno okupljanje više od 30 osoba u zatvorenom prostoru, u sarajevskoj Vijećnici su morali otkazati prijem gostiju na Akademiju u povodu obilježavanja 17. godišnjice smrti Alije Izetbegovića. U cilju očuvanja sjećanja na prvog predsjednika nezavisne Republike Bosne i Hercegovine, u Vijećnici je predstavljena izložba koja obuhvata fotografije, eksponate i dokumente iz privatnog i političkog života Alije Izetbegovića. JU Muzej "Alija Izetbegović" izložbu organizuje u saradnji sa Fondacijom "Alija Izetbegović". Direktorica Javne ustanove Pročitaj više
Prof. dr. Munib Maglajlić svoj rad nije ograničavao samo na proučavanje usmenoknjiževne baštine, kako to svjedoči i njegov vrlo opsežan priređivački rad, unutar kojeg posebno mjesto zauzima npr. glasoviti antologijski izbor 101 sevdalinka (1977, 2010), ali isto pokazuje i nemali broj pojedinačnih studija o starijoj te novijoj bošnjačkoj i bosanskohercegovačkoj književnosti, kao i o pitanjima bosanskog jezika te historije Bosne i Bošnjaka. No, i kad je zalazio u ovaj širi bosnistički okvir, a zalazio je uvijek utemeljeno i s punim pravom, prof. Maglajlić uvijek je to činio iz Pročitaj više
Pripadnik humanističke inteligencije, kulturni djelatnik nadaren za ironijski diskurs, neuhvatljiv za politikantske niskosti palanačkog duha, nesvodiv na prozaične slike žurnalističkog cinizma, odgovoran za svoje iskaze, ustrajan u radu za bošnjački narod, nesalomljivi dobrovoljac, antifašista i slobodar, identitetno definiran i u tome stamen, dostojanstven i hrabar, aristokratski odmjeren i oduhovljen, profesor Munib Maglajlić bio je signum neustrašive ustrajnosti u misiji bošnjačkog kulturnog uzdizanja. Bio je prvoborac bošnjačkog buđenja u drugoj polovini 20. stoljeća i jedan od stubova bošnjačkih kulturnih pregnuća od 1990-ih godina do trenutka Pročitaj više
Bio je istraživač bošnjačke usmene baštine, esejist, pjesnik, dramatičar, pozorišni kritičar, urednik, publicist... 2020. godine se navršilo 100 godina od njegovog rođenja, a tim povodom u njegovoj rodnoj Zenici bit će organiziran naučni skup. Pročitaj više
Ja sam imao stotinu prilika da se naljutim na Zagreb jer me je moja radoznala priroda odvela u razne pustolovine. Pokretao sam listove, kazališta, imao brojne premijere vlastitih komedija i filmova, bilo me je svuda, pa kad vas novine za nešto pohvale uvijek se nađe i onih dokonih suvremenika koji, onako kavanski brzo iz voleja, pljunu po vama.Pročitaj više
Ostvarenje bosanskohercegovačke državne neovisnosti, kroz krvavi rat koji smo prošli, u sinonimnu je ravan dovelo pojmove “bošnjačkog” i “bosanskog” i iz ove jednadžbe, krajnje određujuće za sve nas, trebamo odmjeravati šta je “Preporod” za proteklo vrijeme uradio ili nije uradio, odnosno šta i kako u budućnosti treba da radi.Pročitaj više
Prvi važan doprinos “Preporoda” proteklih godina djelovanja jeste u čuvanju pluralnih formi u kulturi bošnjačkog naroda. O tome svjedoče knjige i časopisi, znanstveni radovi i naučni skupovi, odnosno književni, leksikografski, znanstveno-istraživački, umjetnički, scenski, organizacijski, orijentirajuće-predviđajući i drugi doprinosi na koje s ponosom ukazujemo... Druga bitna uloga “Preporoda” jeste kulturna borba protiv izolacionizma, getoizacije ili isključenosti te razvijanje kulture konvergencije. U “Preporodu” je iskazana svijest da je sadržaj bošnjačke kulture nemoguće poimati i misliti bez odnosa prema drugim kulturnim tvorevinama. Ono na što još Pročitaj više
© 2019 - 2022. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.
