Bila je još na nogama ta naša stara kuća, ali se činilo da će pasti čim jači vjetrovi dunu. Ličila je na sijedog starca koji je pošao na svoj posljednji put… Nije više ispred nje pas lajao, nije se iz nje dim dizao, krov od šindre, nekad čađav, bio je ispran kišama i siv kao […]Pročitaj više
Godišnjica rođenja Muhsina Rizvića, najznačajnijeg historičara bošnjačke književnosti
Prof. dr. Muhsin Rizvić, bošnjački i bosanskohercegovački književni historičar i književni kritičar i prvi predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” nakon obnove rada 1990. godine, rođen je 14. 4. 1930. godine u alimskoj porodici u Mostaru. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. Godine 1960. diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (Odsjek za jugoslavenske […]Pročitaj više
IDE MJESEC RAMADAN Ide mjesec ramadan Blagoslovljen, odabran Taj je mjesec ummetu Muhammeda propisan. Kada dođe ramadan Sav sam sretan, radostan Za ibadet u njemu Sevab nam je uvećan. On s milošću nastupa Svakom ko je pripravan Da tu milost prihvati I njom bude darovan. Kada dođe ramadan Sav sam sretan, razdragan Smiluj nam […]Pročitaj više
PTICE NE VOLE LJUDE Uz jutarnji čaj na terasi Sa slašću degustiram i svađu Vrabaca i svraka Ubrzo me opaze Pa prhnu u zamagljeno nebo I ne vraćaju se Do sljedećeg jutra Ptice ne vole ljude Možda je bogohulno, Bože No, prava je šteta Što sam uopšte Čovjek OČEVE OČI […]Pročitaj više
Tvrtko Kulenović, bošnjački i bosanskohercegovački romanopisac, putopisac, esejist, književni teoretičar i kritičar te scenarista, rođen je 9. 4. 1935. godine u Šapcu. U Sarajevo dolazi 1946. godine, gdje maturira u Drugoj gimnaziji. Studirao je i dipomirao jugoslavensku i svjetsku književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Po završetku rata zaposlio se kao bibliotekar za stranu knjigu […]Pročitaj više
U povodu godišnjice smrti Safvet-bega Bašagića (Mirze Safveta), Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ objavljuje digitaliziranu inačicu prve Bašagićeve pjesničke knjige – zbirke Trofanda iz hercegovačke dubrave, koja je izvorno objavljena 1896. godine u Zagrebu. Safvet-beg Bašagić bio je bošnjački i bosanskohercegovački pjesnik, dramski pisac, književni historičar i kritičar, historičar, političar i javni radnik, kao i jedan […]Pročitaj više
Godišnjica smrti Safvet-bega Bašagića – barda bošnjačke književnosti i kulture
Safvet-beg Bašagić (Mirza Safvet), bošnjački i bosanskohercegovački pjesnik, dramski pisac, književni historičar i kritičar, historičar, političar i javni radnik, kao i jedan od utemeljitelja i prvi predsjednik današnje Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, preminuo je na današnji dan 9. 4. 1934. godine u Sarajevu. Bio je najznačajnije ime bošnjačke književne historiografije i kritike do Drugog svjetskog […]Pročitaj više
Učast Jovanu Divjaku (1937–2021), generalu Armije Republike Bosne i Hercegovine. POSLJEDNJI TANGO U SARAJEVU Devedeset četvrta, 8. mart. Ljubavno Sarajevo se ne predaje. Na stolu pozivnica za plesni matine u “Slozi” Naravno, idemo! Pantalone su mi prilično ofucane, a ni tvoja suknja nije za Via Veneto. Ali mi nismo u Rimu, mi smo […]Pročitaj više
LEDENA GORA – U toj gori dalekoj, u toj gori tamnoj pade snijeg. Pade i osta. A sa snijegom se zacari i led. Uvuče se svuda. U srce drveta, u kamen, u zemlju, u vodu. I tako posta planina vječnog leda i snijega. Sunce se nije ugasilo, ali njegovi topli zraci nisu stizali do […]Pročitaj više
Polovina se zvao, a bio je čovjek i pol. Bio je mujezin u džamiji koja stoji na ušču Brke u Savu, lijepa i zvučna glasa, istančana sluha da bi se i drugi a ne samo muslimani zaustavljali kad bi on okuisao. To je uostalom bilo sve što je imao, pored nešto kućice s jednom prostorijom, […]Pročitaj više