Nakon nešto više od deset godina Institut za bošnjačke studije – BZK „Preporod“ ponovo je počeo izdavati i objavljivati Bosanske studije – časopis za istraživanje bosanske misli i kulture (Bosnian studies – journal for research of Bosnian thought and culture) na engleskom jeziku.Pročitaj više
Bio je istraživač bošnjačke usmene baštine, esejist, pjesnik, dramatičar, pozorišni kritičar, urednik, publicist... 2020. godine se navršilo 100 godina od njegovog rođenja, a tim povodom u njegovoj rodnoj Zenici bit će organiziran naučni skup. Pročitaj više
O stanovnicima Šehera Tin će se izjasniti sebi svojstvenim darom opažanja: Sarajlije su ljudi koji izuzetno cijene merak, pa mezete proverbijalnom polaganošću parče sira uz piće, ali samo umaču zrno kukuruza nad staklo koje pokriva sir. Kažu da je u ženskoj kopreni igrala ulogu ljubomora, ali na pravim turskim kućama ima drveni prozor sa rešetkama iza kojih djevojke ašikuju. Zakon je, čini se, zabranio vino, ali nije pivo i rakiju, a ko je okusio jednoga ili drugoga, ne mora već da vidi vino — kao vino. Takvo je, dakle, bilo Ujevićevo Pročitaj više
Emisija „Bošnjaci – stanje i perspektive“ snimana je u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari povodom Dana Bošnjaka, u saradnji televizije „Hayat“ i Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“. Gosti su bili članovi Upravnog odbora BZK „Preporod“ prof.dr. Fahrudin Rizvanbegović, prof.dr. Alen Kalajdžija, prof. dr. Sead Šemsović i zajednički kandidat probosanskih političkih stranaka za načelnika Srebrenice Alija Tabaković. Voditelj i urednik emisije je generalni projekt menadžer BZK „Preporod“ Filip Mursel Begović.Pročitaj više
Često je u sarajevskim književnim krugovima bivala izvrgavana podsmijehu moja nedokaziva tvrdnja da Bosna nije rodila darovitijeg umjetnika od književnika Nedžada Ibrišimovića. Takvo je moje uvjerenje vjerovatno značajno podupirala višestrukost njegove darovitosti: pisac koji neprekidno istražuje i biva majstor u najrazličitijim književnim formama, od kratke priče, eksperimentalne radijske drame i novele, do klasične pripovijesti i modernog romana. Uz to, slikar-crtač, i kipar, tvorac krajnje neobičnih konstrukcija i formi u najrazličitijim materijalima: drvo, kamen, poliester, žica, bronza... I na kraju, a nimalo nevažno: umjetnik neobičnog Pročitaj više
Munadžat (molitvu znamenitog šejha Sirri-babe Sikirića sa Oglavka kod Fojnice) nalazimo u rukopisima u većini džonkova bosanskih derviša iz 19. i 20. stoljeća. Vokalno se interpretira na melodiju džud bi lutfik i bila je jako popularna. Molitva se odnosi na veličajnog šejha Gaibiju za kojega je šejh Fejzulah Hažibajrić kaže da se rodio negdje u Kliškom Sandžaku, živio u 17. stoljeću, turbe mu je bilo u Staroj Gradiški, a u narodu je poznat kao začudan derviš i evlija. Safvet-beg Bašagić piše da je rodom iz hljevanjske Pročitaj više
Politički pluralizam i parlamentarni demokratski sistem vlasti u Bosni i Hercegovini, koji su obnovljeni 1990. godine, nisu uspjeli spriječiti rat i stradanje tokom Agresije od 1992. do 1995. godine. Realne analize pokazuju da, s obzirom na prethodno stvorene odnose izvanbosanskih političkih faktora i opći historijski kontekst, to nije bilo ni mogućePročitaj više
Isakovićev zapis o zemlji je zapis o Bosni i njenim gradovima, njihovoj historiji i ljepoti, ali i tvrdim putevima kojima se hodi. Zapis o Bosni je metaforiziran mnogo više nego je to uobičajeno u klasičnom putopisu; priča o Bosni pretače se u lirsku pjesmu ispunjenu brojnim vrstama semantičkih stilskih figura.Pročitaj više
Voli crveno. Kada ustane ujutro, obuče se i vidi neki od crvenih detalja, kojih je uistinu mnogo u njenom stanu, osjeća se bolje. To joj, objašnjava, daje snagu i sigurnost. Stoga ju je u javnosti bilo gotovo nemoguće vidjeti bez nekog crvenog detalja – naušnica ili šala. Uz smijeh objašnjava da i to možda ima veze s tjelesnim – malokrvna je. I taj smijeh, snaga i ozbiljnost – sve je to Bisera Alikadić (Livno, 1939.), žena u zrelim godinama čije su riječi snažne, oštre, ogoljene i nose poruke koje ne prihvataju ravnodušnost kao Pročitaj više
Husein Hasković jedan je od najvećih majstora jezika savremenog bošnjačkog i bosanskohercegovačkog pjesništva. Rođen je 1955. godine u Šadićima, nadomak Foče. Za sebe kaže da je dovoljno da se o čovjeku zna kad je rođen, kad je umro, i 'nako ime – ono što na kamen stati možePročitaj više
© 2019 - 2022. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.
