Voli crveno. Kada ustane ujutro, obuče se i vidi neki od crvenih detalja, kojih je uistinu mnogo u njenom stanu, osjeća se bolje. To joj, objašnjava, daje snagu i sigurnost. Stoga ju je u javnosti bilo gotovo nemoguće vidjeti bez nekog crvenog detalja – naušnica ili šala. Uz smijeh objašnjava da i to možda ima veze s tjelesnim – malokrvna je. I taj smijeh, snaga i ozbiljnost – sve je to Bisera Alikadić (Livno, 1939.), žena u zrelim godinama čije su riječi snažne, oštre, ogoljene i nose poruke koje ne prihvataju ravnodušnost kao Pročitaj više
Husein Hasković jedan je od najvećih majstora jezika savremenog bošnjačkog i bosanskohercegovačkog pjesništva. Rođen je 1955. godine u Šadićima, nadomak Foče. Za sebe kaže da je dovoljno da se o čovjeku zna kad je rođen, kad je umro, i 'nako ime – ono što na kamen stati možePročitaj više
U narodu je list dobro primljen. Pretplata je počela odmah stizati, a s njom priznanja i zahtjevi čitalaca da list izlazi jednom sedmično, a ne jednom u petnaest dana – što je bila i ostala praksa Behara. Rizvić navodi nekoliko reagiranja čitateljica, što pokazuje da je Behar čitan i među ženskom populacijom. Stari su se žalili što u Beharu nema pjesama posvećenih sultanu, a konzervativci da je “suviše sitan onaj turski behar gore u naslovnoj slici, u onom mušepku”. Čak i takvi prigovori bili su pokazatelj da je Behar pokrenuo šire čitalačke mase i Pročitaj više
Književnica Nadija Rebronja doktorirala je književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, usavršavala se na Univerzitetu u Beču i Univerzitetu u Granadi. Predaje književnost kao univerzitetski docent. Njena poezija je prevođena na desetak svjetskih jezika. Po poeziji iz njene knjige „Ples morima“ u prijevodu na italijanski, 2016. godine napravljeno je osam kompozicija na konzervatorijumu Niccolo Piccini u Bariju, koje su predstavljene na nekoliko koncerata u Italiji, Danskoj i SAD. Objavljene knjige: „Ples morima“, poezija, 2008; „Derviš ili čovek, život i smrt. Religijski podtekst romana Derviš i smrt Meše Selimovića“, naučna studija, 2010; „Flamenko utopija“, Pročitaj više
Sead Emrić često nalazi svoju inspiraciju u povijesti Bosne, gradeći apoteoze svome Serhatu, i uvodeći u svoje slike duhovne tekovine predaka – stećke i preplete motiva na njihovim licima da bi pokazao moćni rast civilizacijskih tekovina na ovom tlu. Radi u ciklusima, od kojih je jedan posvećen i Ajvatovici. Svoju inspiraciju nalazi i u tragici Srebrenice. On prepoznaje govor zla, ali, začudo, omekšava svoju intonaciju, govori duhom plemenitosti. I upravo ta plemenitost u nama odzvanja još potresnije. Govoriti toplinom o zlu i sa rječnikom zla – to je veličina ovog umjetnika koja fascinira. Pročitaj više
„Proslov“ Safveta-bega Bašagića iz dramskog spjeva Pod Ozijom ili Krvava nagrada govoren je na prvoj islamskoj zabavi u Sarajevu 17. aprila 1905. godine, da bi gotovo stotinu godina kasnije bio ovjenčan uvrštavanjem u Ediciju „Bošnjačka književnost u 100 knjiga“ Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, najveći književni izdavački poduhvat u historiji Bosne i Hercegovine. S tradicijom dužom od jednog stoljeća, „Preporod“, kao ideja i kao institucija, živi i danas, a 2020. godine naučnim skupom i nizom manifestacija obilježit će 150 godina od rođenja dr. Safveta Bašagića. Naš veliki Pročitaj više
Rad se bavi ulogom Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka u procesu utemeljenja ne samo moderne kulture Bošnjaka i novije bošnjačke književnosti već i moderne bošnjačke književnohistoriografske svijesti i moderne bošnjačke književne historiografije krajem 19. st. i početkom 20. st. S ovim u vezi, otkriva se mogućnost da se elementarni počeci moderne bošnjačke književne historiografije prepoznaju već u djelu upravo Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, rodonačelnika novije bošnjačke književnosti te u ovom kontekstu preteče dr. Safvet-bega Bašagića, prvog stvarnog modernog Pročitaj više
Pitanje “ženskog glasa”, a naročito glasa žene muslimanke, posebno će se aktualizirati u društvenom diskursu između dva svjetska rata. Žensko pitanje u javnom i društvenom polju, nažalost, prve ne otvaraju žene već muškarci koji su imali progresivnu i za ono vrijeme modernu misao. U jednoj takvoj kulturnoj klimi, uz brojne književnike i književnice, i Džemila Hanumica Zekić se, kao učenica gimnazije, intelektualno oblikovala. U tim godinama objavljivala je prve književne tekstove u skoro svim ondašnjim bosanskohercegovačkim časopisima. Njene pjesme krasile su stranice časopisa “Islamski svijet”, “Novi Behar”, “Pročitaj više
Dok neobična svjetlost ramazana ispunjava vjerničku dušu, čin posta izuzetno je naporan za tijelo. To se posebno odnosi na one postače koji rade teške fizičke poslove, naročito ljeti, kad upekne sunce i žega postane nesnošljiva. Ipak, vjernici nastoje postiti u tim vrelim danima, vjerujući da će pretrpljena žega odagnati onu džehennemsku, na drugom svijetu. Tako je bilo. Tako je i danas u selima širom Bosne. Jednu od najboljih priča na tu temu napisao je Ahmed Muradbegović. Bez veličanja ramazana i njegovih mirisa, bez patetičnih hvalospjeva dragom gostu, Pročitaj više
Delila Numanagić ima 23 godine. Živi u Visokom, a trenutno studira na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Završila je Osnovnu muzičku školu u Visokom.Pročitaj više