U Historijskom muzeju BiH u Sarajevu 1. jula 2021. godine održano je predstavljanje knjige autora Od Srebrenice do svjetla na kraju tunela Azira Osmanovića. Osim autora, posjetiocima su se obratili direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić te Hajrudin Mešić i Ahmo Mehmedović. Azir Osmanović je magistar historije i kustos Memorijalnog centra Srebrenica. Društveno je aktivan […]Pročitaj više
Povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici u Sarajevu otvorena monografska izložba "Srebrenica" Mersada Berbera. Svjetska premijera 40 slika selektiranih iz Berberove monografije “Srebrenica” prethodi izložbama u Istanbulu i Washingtonu planiranim za kraj tekuće godine.Pročitaj više
Dvadeset peta godišnjica genocida u Srebrenici ove godine je obilježena kako širom Bosne i Hercegovine tako i širom svijeta kroz aktivnosti u našim ambasadama i konzulatima, džematima, bošnjačkim udruženjima i među prijateljima Bosne i Hercegovine.Pročitaj više
Ajla Terzić (1980.) Riječ je o pjesnikinji koja zaista zna upjesničiti suvremene tren¬dove života, dovesti u vezu neznatno s fascinantnim i potom to očudotvoriti kao pjesmovnu cjelinu. Ritam svakodnevice, potpo¬mognut citatnošću iz svih područja kulture (rocka, stripa, književ¬nosti, filma, kazališta, likovnosti), ali i političkih referenci, film¬skim se kadriranjem stapa u jednu monolitnu sliku u oku moćnog lirskog subjekta. Ajla Terzić kao da svakodnevnoj događajnoj sve¬čanosti ili stratumu pristupa kroz osvježavajuću inovaciju i renovaciju jezične komunikacije. Svaki je njen pjesmovni uradak odlična tekstualno konkretna (Pročitaj više
Muslimani u Srebrenici, to jest u Bosni, bili su žrtve mržnje i laži jedne fašističke politike i ideologije koja i u današnje doba ima svoje glasnike i zagovarače. Mogli bi neki reći: ”Baš se Nijemac našao da nekoga proziva fašistima!“ Da! Ja to mogu, u ovom i u drugim sličnim slučajevima, baš ja. Mogu da zovem fašistima one ljude koji su taj genocid lično učinili ili dali naredbu za to. Ja to mogu jer se u njemačkim školama otvoreno govori o zločinima Nijemaca u Pročitaj više
Stijepo Mijović Kočan, hrvatski književnik (Đurinići, Konavle, 14. IV. 1940). Studij književnosti završio na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao tezom o pjesništvu J. Pupačića. Radio kao srednjoškolski profesor, potom kao urednik i novinar. Objavio više pjesničkih zbirki, pretežito zavičajne tematike (Ispovjedaonica, 1969; Ja odozdo, 1970; Ta riječ, 1974; Izravno u stroj, 1976; Vijenac soneta, 1982; Triptih o glavi, 1988; Konavoski vez, 1988; Iznove starih majstora, 1995; Prevlaka, ćaćina tamburica, 1996; Sred zavičajnih nebesa, 2001; Ulovljen u jeziku, 2005; Ode himne ne, 2012. i dr.). Piše i putopise (Sic transit: u Kini i drugdje, 2002), eseje i Pročitaj više
Husein Bašić (1938 – 2007), književnik, hroničar, istraživač i sakupljač narodnog stvaralaštva Bošnjaka. Jedan je od istaknutih bošnjačkih i sandžačkih književnih stvaralaca. Nakon završetka Filozofskog fakulteta duže vrijeme radio je kao profesor u gimnaziji, a onda u Ministarstvu za obrazovanje, nauku i kulturu Crne Gore. Pisao je poeziju i prozu i bavio se prikupljanjem, istraživanjem, proučavanjem, objavljivanjem i prezentacijom usmene književnosti sandžačkih Bošnjaka. Osnivač je Udruženja „Almanah” i pokretač i prvi urednik istoimenog časopisa za proučavanje, zaštitu i prezentaciju kulturno-historijske bašPročitaj više
Na ovogodišnji Javni poziv za finansiranje projekata iz oblasti kulture i sporta prijavljen vidno povećan broj projekata vezanih za Srebrenicu, što po ministru Alikadiću vjerovatno proizlazi iz pomisli podnositelja takvih zahtjeva da ministarstvo neće (zbog simboličke težine Srebrenice i njegove lične naklonosti) odbiti takve zahtjeve uprkos strogim kriterijima i procedurama. No, izgleda da su se takvi itekako prevarili. Ministar Alikadić im je sa skupštinske govornice poručio da je Srebrenica simbol stradanja i naša svetinja te da se Srebrenici - svetinji daje, a od Srebrenice (čitaj: na Srebrenici) se ne uzima.Pročitaj više
Nekih nekropola koje je Šefik Bešlagić zabilježio u svom istraživanju sada više nema. Uglavnom su to neki manji lokaliteti koji su se nalazili u blizini naseljenih mjesta. Ljudi koji su živjeli tu koristili su stećke da grade stambene ili stajske objekte. Jedan broj nekropola nalazio se blizu rudarskih kopova. Kako su se kopovi širili, nekropole su nestajale, kaže Senad Đozić. Evidentirano je ukupno 50 nekropola s oko hiljadu stećaka, mnogima je potrebna zaštita.Pročitaj više
© 2019 - 2022. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.
