Prof. dr. Munib Maglajlić O ljubavnoj narodnoj pjesmi koja je od kraja 19. stoljeća uobičajeno označavana terminom sevdalinka postoji obimna literatura, koja je – u kakvom-takvom kontinuitetu – nastajala u vremenskom rasponu od gotovo dva stoljeća. Naime, prema dosadašnjim uvidima – ako se izuzme davnašnja vijest u izvještaju splitskog kneza mletačkom senatu iz osme decenije 16. […]Pročitaj više
Debele magle, polegle negdje pred zoru naglo su se digle i otkrile pusto poprište sinoćnje bitke. Obilna rosa po čairima natopila je vjeđe i kose mrtvih i ranjenih. Po travnatoj zaravni leže zgrčeni, opruženi, presavijeni, raskomadani ljudi onako kako i gdje je ko zateklo zrno, bajonet ili eksplozija. Planina je pusta. Poneki uzdah samrtnika šine […]Pročitaj više
Rad predstavlja početni dio šire studije o književnohistorijskom djelu Muhsina Rizvića i njegovu prilogu teoriji historije književnosti, uključujući i ulogu u konstituiranju savremene književne i kulturalne bosnistike. U ovom dijelu, rad se bavi nekim od Rizvićevih principijelno-teorijskih razumijevanja bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti te njihovih međusobnih odnosa i veza, posebno u kontekstu njegova rada Teze za pristup izučavanju bosanskohercegovačke književnosti i neki primjeri koji ih učvršćuju. S ovim u vezi u radu se naglašava bliskost, odnosno kompatibilnost Rizvićevih shvatanja u područPročitaj više
Tvrtko Kulenović (1935 - 2019) , teorijski osviješten, zauzima poziciju između teorije i prakse, poziciju izuzetno važnu u okviru postmodernističke poetike. On postmodernistički ukida razliku između visoke i niske umjetnosti, povezujući sve sa svačim. Time njegovi romani bez filtera pokušavaju tekstualno prikazati stvarnost kakva jeste, a ne kakvu je mi vidimo ili kakvu bismo je željeli vidjeti. Tako se, recimo, njegov roman Istorija bolesti sastoji od niza tekstova koji onda zajedno čine jednu formu fragmentiziranog, hibridnog romana. Pročitaj više
Kao što i svako vrijedno književno stvaralaštvo prkosi vremenu i prostoru, tako i „Krajišnička pisma“, do dan danas sačinjavaju i sadrže koncept bošnjačkog duhovnog bića u književnosti, te svojim stilskim izražajem ostavljaju dubok trag u našoj historiji. „Krajišnička pisma“ ujedno potvrđuju južnoslavensko porijeklo bošnjačkog naroda, kontinuitet političkog faktora bez kojeg se ne može odlučivati, ali i dobrosusjedsku notu i dobročinstvo.Pročitaj više
Uvjerljivost Đurđevićevih slika i živo dočarana psihologija bošnjačkog Dede derviša s izvornim jezičnim i etničkim kompendijem asocijacija nudi nam pretpostavku, da nije samo legenda o autorovu susretu s ljepoticom u Kneževu dvoru bila dovoljnom kao poticaj za ovaj spjev, nego je vjerojatno u nastanku “Derviša” bio i jedan impresivan pokušaj ljubavnog zbližavanja lijepe Dubrovkinje i muslimanskog, možda bradatog derviša ili nekog pjesnički nadahnutog putnika namjernika, koji je Đurđeviću bio dobro došao za bizarnu fabulu i za njenu parodijsku interpretacijuPročitaj više
Bošnjačka će književnost od svojih početaka u vidu usmenopoetskog lirskog, epskog i baladesknog izraza, te usmenoproznog izraza u obliku pripovijetke ili predaje, pa preko bosanskih srednjovjekovnih tekstova, poglavito natpisa na stećcima i kasnije nišanima, preko pisama bosanskih krajišnika, pučke književnosti (alhamijado) na bosanskom jeziku a arapskim pismom, preko književnosti na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, te u konačnici do književnosti druge polovine 19, cijelog 20. i prvih decenija 21. stoljeća, kao centralno mjesto svoga zanimanja prepoznavati BosnuPročitaj više
Sada nenamjerno otkrivamo i razlog mnogih nečistih polemičkih prijepora na književnoj sceni između onih koji, zapravo, svojim djelima vrše teror nad čitateljstvom. Mogli bi ustvrditi da čim netko nekoga bezrezervno proglasi „najvećim“ mi posumnjamo u njegovu veličinu, a zagledamo se u njegovu malenkostPročitaj više
Moglo bi se reći da je bosanska kuća poput glavice crvenog luka, niz slojeva koji, jedan nakon drugoga, vode prema nekoj unutrašnjosti, koju se ne može vidjeti ni opipati, ali je se itekako može udahnuti, omirisati, upiti kožom, jer ona je doduše nevidljiva, ali sasvim realna. Kod glavice luka je najdublja unutrašnjost, ono „prazno“ mjesto iz kojeg glavica počinje klijati, kod bosanske kuće je najdublja unutrašnjost već spomenuta duša kuće, koja sigurno ima mnogo veze sa duhovnim životom žene što vodi kuću i s njezinim osjećPročitaj više
"Jedino što me još zanima, to je - riječ. Ovo ostalo, sve se to srušilo... Pola vijeka je sasvim dovoljno da, što se kaže, ni kamen na kamenu ne ostane."Pročitaj više
© 2019 - 2022. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.
