Ahmed Muradbegović, bošnjački i bosanskohercegovački pjesnik, novelist, dramski pisac, reditelj i esejist, rođen je 3. 3. 1898. u Gradačcu. Otac Ahmeda Muradbegovića, Hilmi-beg, po ženskoj liniji potječe iz poznate porodice Gradaščevića, a po muškoj od tuzlanskog Ahmed-kapetana Muradbegović, dok mu je majka, Alema, rođ. Ibreljić, iz sela Mionice kraj Gradačca. Prema porodičnom predanju, Muradbegovići su […]Pročitaj više
Piše: Prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK „Preporod“ „Ali šta će onda tom narodu tijelo bez duše?“ (Afirmiranje bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti i bosanskog jezika u radu Alije Isakovića) 1. Bošnjačka i bosanskohercegovačka književnost te bosanski jezik desetljećima su bile nepriznavane i negirane književne, odnosno jezičke realnosti. S bosanskim jezikom to je naročito […]Pročitaj više
Rad predstavlja početni dio šire studije o književnohistorijskom djelu Muhsina Rizvića i njegovu prilogu teoriji historije književnosti, uključujući i ulogu u konstituiranju savremene književne i kulturalne bosnistike. U ovom dijelu, rad se bavi nekim od Rizvićevih principijelno-teorijskih razumijevanja bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti te njihovih međusobnih odnosa i veza, posebno u kontekstu njegova rada Teze za pristup izučavanju bosanskohercegovačke književnosti i neki primjeri koji ih učvršćuju. S ovim u vezi u radu se naglašava bliskost, odnosno kompatibilnost Rizvićevih shvatanja u područPročitaj više
Tvrtko Kulenović (1935 - 2019) , teorijski osviješten, zauzima poziciju između teorije i prakse, poziciju izuzetno važnu u okviru postmodernističke poetike. On postmodernistički ukida razliku između visoke i niske umjetnosti, povezujući sve sa svačim. Time njegovi romani bez filtera pokušavaju tekstualno prikazati stvarnost kakva jeste, a ne kakvu je mi vidimo ili kakvu bismo je željeli vidjeti. Tako se, recimo, njegov roman Istorija bolesti sastoji od niza tekstova koji onda zajedno čine jednu formu fragmentiziranog, hibridnog romana. Pročitaj više
Josip Osti, pjesnik, pripovjedač, esejist, književni kritičar, antologičar i prevoditelj, rođen je 19. ožujka 1945. godine u Sarajevu, gdje je diplomirao na Filozofskom fakultetu. Bio je urednik kulture studentskog lista Naši dani, urednik u izdavačkoj kući Veselin Masleša, sekretar Podružnice književnika grada Sarajeva i direktor Međunarodne književne manifestacije Sarajevski dani poezije, sekretar Udruženja književnika BiH, predsjednik Udruženja književniih prevodilaca BiH, te lektor/korektor u izdavačkoj kući Svjetlost. Autor je i niza antologija. Knjige su mu prevođene na na slovenski, talijanski, češki, Pročitaj više
Moglo bi se reći da je bosanska kuća poput glavice crvenog luka, niz slojeva koji, jedan nakon drugoga, vode prema nekoj unutrašnjosti, koju se ne može vidjeti ni opipati, ali je se itekako može udahnuti, omirisati, upiti kožom, jer ona je doduše nevidljiva, ali sasvim realna. Kod glavice luka je najdublja unutrašnjost, ono „prazno“ mjesto iz kojeg glavica počinje klijati, kod bosanske kuće je najdublja unutrašnjost već spomenuta duša kuće, koja sigurno ima mnogo veze sa duhovnim životom žene što vodi kuću i s njezinim osjećPročitaj više
"Jedino što me još zanima, to je - riječ. Ovo ostalo, sve se to srušilo... Pola vijeka je sasvim dovoljno da, što se kaže, ni kamen na kamenu ne ostane."Pročitaj više
Knjiga Studia o literaturze Bośni i Hercegowiny: Globalne w lokalnym prof. dr. Sanjina Kodrića, predsjednika BZK „Preporod“ i redovnog profesora na Odsjeku za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prva je knjiga jednog bosanskohercegovačkog naučnika iz oblasti bosnistike ikad objavljena na poljskom jeziku i vrlo važan doprinos međunarodnoj afirmaciji bošnjačke i […]Pročitaj više
© 2019 - 2022. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.
