Komparativnim metodom poslužili smo se pri određivanju staroslavenskih tragova u praksi bosansko-hercegovačkih muslimana. Svaki običaj ili sujevjerje koje smo pronašli među bosansko-hercegovačkim muslimanima uporedili smo sa običajima drugih slavenskih naroda. Tek nakon što bi smo pronašli sličan običaj kod drugih slavenskih naroda, određeni običaj smatrali smo staroslavenskimPročitaj više
Safvet-beg Bašagić ga ponosno naziva najpopularnijim Bošnjakom među turskim piscima, ali i najboljim i najvećim komentatorom perzijskih klasika, koji je u toj struci stekao stepen takav da mu nema premca u turskoj literaturi svih vijekova. Džemal Ćehajić smatra Sudija jednim od najvećih poznavalaca perzijske književnosti jer je svojim komentarima doprinio boljem razumijevanju ovih tekstova, čime je dao svoj doprinos i osmanskoj nauci i književnosti.Pročitaj više
Sve veze sa velikim prethodnicima nisu omele Žeticu u traženju i pronalaženju vlastitog pjesničkog puta i ljudske istine po kojoj bivanje postaje moranje, gdje čovjek možda ima dva života (...) ali jednom umire; on je u stanju mijenjati kišobran za sjenu, bilo čiju, u njegovom svijetu čudo se uvijek dešavalo. Ironijski odnos spram ljubavi i uobičajenog pjesničkog stava prema toj temi navodi Žeticu da ispiše stihove u kojima ljubav nije moguće ostvariti jer ponedjeljkom u predsezoni autoprevoz ne vozi za Makarsku, u vremenu u kome se ljubav može besplatno dostaviti Pročitaj više
Bošnjačka jezička zajednica u proteklu deceniju i po dovršila je svoju standardizaciju i vernakularizaciju mada je njen jezik još uvijek osporavan. Istovremeno je bosanski jezik ipak priznat kao samostalni jezik u zajednici svjetskih jezika, dakle, on nije “nepriznati” jezik, čime se nalazi na sredini između krajnosti potpune izraslosti i nepriznatosti. Premda je potpuno politiziran, tj. mada je jezik slobodnog naroda koji ga slobodno definira i koristi u svom javnom prostoru, bosanski jezik se još u očima mnogih pojedinaca iz srodnih jezičkih zajednica očituje samo kao varijacija nekog drugog jezika, u pravilu srpskog Pročitaj više
Uvodnik Antologiji muslimanske književnosti "Biserje" priređivača Alije Isakovića.Pročitaj više
Bošnjačka će književnost od svojih početaka u vidu usmenopoetskog lirskog, epskog i baladesknog izraza, te usmenoproznog izraza u obliku pripovijetke ili predaje, pa preko bosanskih srednjovjekovnih tekstova, poglavito natpisa na stećcima i kasnije nišanima, preko pisama bosanskih krajišnika, pučke književnosti (alhamijado) na bosanskom jeziku a arapskim pismom, preko književnosti na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, te u konačnici do književnosti druge polovine 19, cijelog 20. i prvih decenija 21. stoljeća, kao centralno mjesto svoga zanimanja prepoznavati BosnuPročitaj više
Sada nenamjerno otkrivamo i razlog mnogih nečistih polemičkih prijepora na književnoj sceni između onih koji, zapravo, svojim djelima vrše teror nad čitateljstvom. Mogli bi ustvrditi da čim netko nekoga bezrezervno proglasi „najvećim“ mi posumnjamo u njegovu veličinu, a zagledamo se u njegovu malenkostPročitaj više
U doba neimaštine, Bošnjaci grade ružne kuće, skladaju i slušaju ogavnu novokomponiranu muziku koju zovu narodnom, a gradovi su im sve zapušteniji i prljaviji. Dok mnogi od njih nijemo promatraju urušavanje sistema javnog zdravlja i škola i ostalih usluga kao i, vlastitim smećem, zagušene obale rijeka, truhlih zubiju ponosno stoje kraj svojih betonija – poluzavršenih staništa koje griju na drva i u čijim se neuređenim dvorištima ustobočio poneki velik jeep, terenac, Mercedes ili BMW. Grade oni i velike, betonizirane džamije, jednu ružniju od druge, jednu Pročitaj više
Instrumentalni kompozitor traži poeziju, a pjesnik je u stalnoj potrazi za muzičkom ljepotom u svojoj poeziji, ne bi li izbjegao izričajnu suhoću. Muzika i poezija zaista jesu kaleidoskop blagih prijelaza i oštrih kontrasta koji nas iznenađuju emanacijom stvaralačkog duha. Nešto slično događa se i u plesnoj umjetnosti koja će zadobiti na svojoj poetičnosti tek kada je tijelo uštimano kao instrument i tada začaranost proizlazi iz dubljeg razumijevanja plesnog jezika – kao tonska, govorna i gestualna euritmija.Pročitaj više
Objavljena prvi put u knjizi Put po Dalmaciji (Viaggio in Dalmazia) talijanskog prirodoslovca opata Alberta Fortisa 1774. godine, Hasanaginica se u ovom kontekstu posmatra prvenstveno s obzirom na njezin položaj i ulogu u povijesti ideje, statusa i identiteta bošnjačke književnosti - kao poseban trenutak u historijatu bilježenja bošnjačke usmene književnosti, odnosno kao početak međunarodne afirmacije bošnjačkog književnog stvaranja uopće, ali i kao početak relativiziranja bošnjačke književnosti kao takve i osporavanja njezine književne vlastitosti, što će svoj vrhunac imati u vremenu nacionalnog romantizma Pročitaj više
© 2019 - 2022. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.
