Od prvih pjesnika sevdalinke, vjerovatno sa početka 16. stoljeća, kojih se – ukupno uzevši – više nalazi u ženskom nego u muškom glasu, do onih savremenih vjerodostojnih baštinika ove pjesme sa kojima je – kao u primjeru pjevača Hamdije Šahinpašića iz Pljevalja (rođen 1916, a umro u proljeće 2003.) – nepovratno nestalo onih pojedinaca koji su ujedno bili i spontani pjesnici bošnjačkog usmenog pjesništva na prostoru kojem je Bosna u središtu, decenijama i stoljećima traje pjesnička radionica bezbrojnih, uglavnom neznanih učesnika, čiji je vrhunski i neponovljivi proizvod sadržan Pročitaj više
Obavještavajući redovito mletačke vlasti o zbivanjima u tadašnjoj mletačkoj provinciji Dalmaciji, splitski knez je opisao ljubavnu zgodu između Adila i Marije. Splitski knez prvo kaže da je događaj “prekrasan i zanimiv” i drugo, da svojim pretpostavljenim nije o njemu ništa spomenuo.Pročitaj više
Promatranja s ovolike udaljenosti od svoga doma tiho mi sugeriraju da nisam pošao tražiti pouke nego samo svjetlosti u refleksijama velikih smrti i velikih ukopišta. Na ovom dugom putu mnogi umnici su mi kazivali da oni što se često prisjećaju smrti moralniji su i bolje vode svoj život. Samo što ne kličem: nismo li dijelovi jednog kozmosa, jedne iste majčice zemlje, jedne iste vode što vječno putuje u nama i oko nas, oplođuje nas i hrani, daje nam smisao kretanja, i nismo li dijelovi jednog istog ognja, jednog istog kamena... Pokojnici različPročitaj više
Jugonostalgija, koja je ovih dana itekako aktuelna na području Bosne i Hercegovine na kojem živi probosanska populacija, je poprimila formu koju je imala prije 1992.Pročitaj više
Sjedim tako sa suprugom u sarajevskoj kafani. Promatra me kao što šakal gleda nevino mladunče savanske antilope. Znam da sam nešto kriv, a ne mogu se sjetiti šta tačno. Nešto od jučer, meni nevažno, a njoj vrlo, vrlo bitno. Na to će u kafanu ući Kinez. Zapravo, nisam ni sam siguran je li bio Kinez. Imao je kose oči. Dosta da se u meni pokrene čitav kosmos onoga što bi me moglo ubiti, iznenada, bez oklijevanja, jednim kašljem.Pročitaj više
U ovome radu prezentiran je sintetski pregled vlastitih jezičnih izvorišta i podrobno je osvijetljena jezična historija bosansko-humske (hercegovačke) pisane riječi od iskona do 15. stoljeća. Istraživanje je pokazalo da se bosanski književni jezik (prvi razvojni period od 9. do 15. st.) dijeli na pismenost od 9. do 12. st. kad u bosansko-humskoj kulturi supostoje i razvijaju se tri pisma – latinica, glagoljica i bosanska ćirilica koja dobiva prve obrise pisma naročitoga tipa – bosančice, - i tri književna jezika – latinski, staroslavenski i starobosanski i pismenost od 12. do 15. stoljeća iz koje bosanski književni jezik bašPročitaj više
Kasim Prohić (1937-1984) je, nesumnjivo, jedan od najznačajnijih mislilaca, pisaca i kulturnih djelatnika, koje je Bosna i Hercegovina dala. U svom kratkom, ali duhovno i stvaralački intenzivnom životu, on je i kao filozof, estetičar, pisac, kritičar, pedagog, editor, i, nadasve, djelatni intelektualac u svom vremenu, iscrtao tako dubok trag da se on, ma koliko ga vrijeme potkopavalo i nagrizalo, ne može prebrisati, niti zamesti. Pročitaj više
Čisto lingvistički gledano, jezik bi postojao i bez lingvista, i bez političara, čak i bez svoga vlastitog imena. Ali jezik nije puka naučna činjenica, puki predmet jedne nauke. Jezik je i politička i psihološka činjenica i nerijetko se shvata kao nacionalno blago i razlog za ponos. Pročitaj više
Uvjerljivost Đurđevićevih slika i živo dočarana psihologija bošnjačkog Dede derviša s izvornim jezičnim i etničkim kompendijem asocijacija nudi nam pretpostavku, da nije samo legenda o autorovu susretu s ljepoticom u Kneževu dvoru bila dovoljnom kao poticaj za ovaj spjev, nego je vjerojatno u nastanku “Derviša” bio i jedan impresivan pokušaj ljubavnog zbližavanja lijepe Dubrovkinje i muslimanskog, možda bradatog derviša ili nekog pjesnički nadahnutog putnika namjernika, koji je Đurđeviću bio dobro došao za bizarnu fabulu i za njenu parodijsku interpretacijuPročitaj više
Nevladine organizacije trebaju predstavljati simbol borbe, simbol truda, rada žrtvovanja za one kojima treba pomoć bilo koje vrste, simbol nade u zemlji pogođenoj siromaštvom, lošom politikom na svim nivoima, zemlji koja polahko ide ka sve većem beznađu. Ali nije takoPročitaj više