Sarajevski atentat od 28. 6. 1914. godine, uključujući i ono što mu prethodi te ono što nakon njega slijedi, višestruko je tekstualiziran i memoriran i u književnom djelu nobelovca Ive Andrića (1892–1975), pisca čiji je književni rad dominantno vezan za temu prošlosti Bosne, ali i pisca koji i sam ima stvarnu mladobosansku prošlost. Uz glasoviti roman Na Drini ćuprija (1945), koji je pripovijedan iz perspektive vezane za upravo 1914. godinu, ono što je predstavljao Sarajevski atentat manje ili više eksplicitno tekstualizirano je i memorirano i u drugim književnim radovima ovog autora. Ovakvo što nije samo važPročitaj više
BZK “Preporod” i Institut za jezik UNSA danas su u Sarajevu potpisali Memorandum o saradnji, koji podrazumijeva rad na izradi novog Pravopisa bosanskog jezika. Autorski tim predvodi akademik prof. dr. Dževad Jahić i činit će ga još četiri člana (akademkinja prof. dr. Hasnija Muratagić-Tuna, prof. dr. Sanjin Kodrić, prof. dr. Alen Kalajdžija i dr. Jasmin Hodžić), a Pravopisna komisija, ili Vijeće za normiranje bosanskog jezika, znatno je šira i još će se širiti, zavisno od potreba, a koncipirana je tako da je čine brojni lingvisti, odnosno uopće filolozi, historičari književnosti, književnici, Pročitaj više
Pošto se u “bosnističkim kružocima” odavno razgovara o potrebi izrade novog pravopisa, ustanovljena je zajednička platforma da BZK “Preporod” zajedno s Institutom za jezik Univerziteta u Sarajevu realizira projekt izrade novog Bosanskog pravopisa, zbog čega je još od novembra prošle godine održan niz sastanaka s ciljem preciznijeg definiranja principa rada kako bi se odredili najbolji modeli za normiranje bosanskog jezika u sferi ortografije.Pročitaj više
Na ovogodišnji Javni poziv za finansiranje projekata iz oblasti kulture i sporta prijavljen vidno povećan broj projekata vezanih za Srebrenicu, što po ministru Alikadiću vjerovatno proizlazi iz pomisli podnositelja takvih zahtjeva da ministarstvo neće (zbog simboličke težine Srebrenice i njegove lične naklonosti) odbiti takve zahtjeve uprkos strogim kriterijima i procedurama. No, izgleda da su se takvi itekako prevarili. Ministar Alikadić im je sa skupštinske govornice poručio da je Srebrenica simbol stradanja i naša svetinja te da se Srebrenici - svetinji daje, a od Srebrenice (čitaj: na Srebrenici) se ne uzima.Pročitaj više
U radu se polazi od pretpostavke da specifičan oblik lirskog usmenog stvaralaštva pjesme Hirvat(i) türkisi u kontekstu alhamijado književnog stvaralaštva predstavlja preteču sevdalinke, odnosno da ova, kako je do danas poznato, najstarija alhamijado pjesma sadrži određene elemente koji, upućujući na njezin lirski karakter te muzičko-versifikacijski postupak, predstavlja spomenuti konstataciju. Rezultat nastanka pjesme jeste karakterističan spoj orijentalno-slavenske ambijentalnosti, što je očit slučaj kako „klasične“ sevdalinke, tako i ove pjesme. Spomenuta hipoteza temelji se na nekoliko važnijih činjenica koje upućuju na mogućnost njezine Pročitaj više
Rad predstavlja početni dio šire studije o književnohistorijskom djelu Muhsina Rizvića i njegovu prilogu teoriji historije književnosti, uključujući i ulogu u konstituiranju savremene književne i kulturalne bosnistike. U ovom dijelu, rad se bavi nekim od Rizvićevih principijelno-teorijskih razumijevanja bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti te njihovih međusobnih odnosa i veza, posebno u kontekstu njegova rada Teze za pristup izučavanju bosanskohercegovačke književnosti i neki primjeri koji ih učvršćuju. S ovim u vezi u radu se naglašava bliskost, odnosno kompatibilnost Rizvićevih shvatanja u područPročitaj više
Na današnji dan, 3. juna, u Vlasenici je rođen Derviš Sušić, jedan od najznačajnijih bošnjačkih i bosanskohercegovačkih književnika. Bio je redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Dobitnik je svih najznačajnijih nagrada dodjeljivanih nakon Drugog svjetskog rata: Šestoaprilske i Dvadesetsedmojulske nagrade, Nagrade ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a. Umro je u Sarajevu 1990. godine i sahranjen u Aleji Velikana.Pročitaj više
Politički pluralizam i parlamentarni demokratski sistem vlasti u Bosni i Hercegovini, koji su obnovljeni 1990. godine, nisu uspjeli spriječiti rat i stradanje tokom Agresije od 1992. do 1995. godine. Realne analize pokazuju da, s obzirom na prethodno stvorene odnose izvanbosanskih političkih faktora i opći historijski kontekst, to nije bilo ni mogućePročitaj više
Moja je isključiva namjera u ovom osvrtu oteti zaboravu neke važne činjenice iz života i rada Envera Čolakovića i portretirati svog nezaboravnog oca kao čovjeka u obiteljskoj atmosferi i u kontekstu ideološko-političkih (ne)prilika zatiranja slobode kulturnog stvaralaštva u vrijeme vladavine KPJ/SKJ na prostoru bivše države. Pročitaj više
Amira Redžić kaže da je bilo potrebno dosta vremena, truda i snage da se sve privede kraju, snimi i zatim filtrira materijal koji u finalu traje približno dvadeset i šest sati. “Allah mi je podario tu snagu i istrajnost, kao i ljude koji će mi pomoći. Od početne zamisli da se to snimi i podijeli nekako svim ljudima na dar i slušanje danas imamo veoma lijepo i profesionalno pripremljen i odštampan CD Kazivanje Kur’ana Časnog na bosanskom jeziku. Izdavači su BZK “Preporod” i TV HayatPročitaj više