Šejh Abdurrahman Sirri (Tajanstveni) rođen je u Fojnici 1775. a na bolji svijet preselio na Oglavku kod Fojnice 1847. “Ocu mu je bilo ime Mehmed, a djedu Fadlullah. Obojica su bili fojničke kadije. Veli se da je u Fadlullahovo doba preneseno sjedište kadiluka iz Kreševa u Fojnicu. U mladosti je učio u fojničkoj medresi, ali je više nauke slušao od šejha Husejna Zukića, koji je tada bio šejh tekije u Živčićima, dva sahata hoda na istok od Fojnice. Dolazeći češće u Fojnicu, prijateljevao je šejh sa tadanjim kadijom koji Pročitaj više
Nedžm Razijev Mirsad al-’Ibad bio je omiljeno štivo sljedbenika sufijskog učenja na prostorima Irana, i zasigurno se može dokazati da je ovo djelo ostavilo utjecaja i na velikane perzijske sufijske književnosti poput Mevlana Rumija i Hafiza. Do danas je sačuvano više rukopisnih primjeraka djela koji se nalaze u bibliotekama širom svjeta, od Teherana i Burse do orijentalističkih centara u Evropi. Donosimo prijevod Muamera Kodrića iz dva poglavlja treće tematske cijeline Dajeovog djela Mirsad al – ’Ibad“.Pročitaj više
Zahvaljujući tome što imamo oko sebe drveće, ptice i krave, razumijevamo da smo ljudi. Zahvaljujući tome što nasuprot nas imamo žene, razumijemo da smo muškarci. I obrnuto. Zahvaljujući tome što preko puta sebe imamo katolike, osvješćujemo svoj muslimanski ili pravoslavni ili koji već identitet.Pročitaj više
U selu Vukeljićima, u predjelu Živčića, kojih dva sata hoda sjeverno od Fojnice i danas postoji tekija koja od svoga osnutka njeguje nakšibendijski usul. Na ovom mjestu je još sredinom dvanaestog/osamnaestog stoljeća tekiju podigao šejh Husein-baba Bosnevi (Zukić) koji se školovao najprije u Fojnici i Sarajevu u Gazi Husrev-begovoj medresi i konačno u Istanbulu gdje je posjećivao i čuvenu tekiju Muradiju, pa ga je njezin šejh uveo u nakšibendijski tarikat. Husein-baba je obišao poznate tekije Male Azije, zatim Buhare i Semerkanda i potom se vratio u svoj zavičaj i Pročitaj više
Ibn Arebi nadaleko je poznat kao Šejh ul-Ekber ili najveći od šejhova; zatim Muhjiddin – onaj koji vjeru oživljava. Iz njegovih djela saznajemo da se rodio 27. Ramazana 560. H. ili 7. avgusta 1165. godine u Mursiji, Jugoistočna Španija. Od svoje rane mladosti bio je u kontaktu sa sufijama i učio od njih. Mnogo je putovao; pored duhovnih centara islamskog Magriba – Španije, Maroka, Egipta... obišao je i sve najvažnije duhovne centre islama - Mekku, Medinu, Jerusalim, Bagdad i Damask u kojem je preselio na bolji svijet 28. Rebiul evvela 638. H. ili 16. novembra 1240. godine. Ostavio je iza sebe brojna djela. U Pročitaj više
Hadži Hafiz Halid ef. Hadžimulić dnevnički je bilježio, po riječima Šabana Gadže, i o sebi i o ljudima oko sebe, o bh. muslimanima, o svojim roditeljima i prijateljima, o svojim učiteljima i učenicima; o nauci, ilumu, vjeri, ratu i politici; o životu i smrti, o dunjaluku i ahiretu... Bilježio je anegdote o našim velikanima, susrete i razgovore s njima. Pisao je o sarajevskim ramazanima, iftarima i mukabelama,o sarajevskim džamijama, o hodžama i dervišima– tzv. Šeherska hronika. Tu su još Razgovori kod Hadži Mujage, Dnevnik Gazijine Pročitaj više
Ograničeni obim članka ne daje mogućnost da se proprate svi aspekti života muslimana u Bugarskoj, ali ono što je opisano daje makar delimičnu predstavu o njihovom istorijskom razvoju i njihovom sadašnjem položaju. Antagonizam između hrišćana i muslimana je istorijski oblikovan, ali u Bugarskoj, kao i na Balkanu predodređeni smo da živimo zajedno prevazilazeći razlike.Pročitaj više
Teško je utvrditi je li doista simbol islama - mladi mjesec sa zvijezdom u sredini - nastao za vrijeme noćnih radova na njivama kraj pustinje, koje su danju izložene vrućinama. Sijači i žeteoci gledali su zvjezdano nebo i mjesečeve mijene. Vjerovalo se od davnina da žito brže raste noću. Poslanik nije odredio spomenuti znak, koji je stariji od islamske vjere. Na prvim zastavama vijorio se šehadet, koji u nekim muslimanskim zemljama i danas služi kao grb, ispisan na zelenoj podlozi drevnom arapskom kaligrafijom: La ilahe illallah Muhammedun resulullahPročitaj više
Suhraverdijevo djelo „Avarifu’l Me’arif” (Znanje duhovno naprednih), ostavilo je jak pečat na sufijsku mudrost. U njemu on navodi mnoge vrste znanja: Znanje hala - stanja i mekama - postaje; znanje o mislima koje ulaze u srce; znanje vjere i iskrenosti; znanje o nefsu - duši, njegovoj prirodi i sklonostima koje je i najbolje znanje sufija; znanje o raznim vrstama svjetovnog života i želja, pogotovo onih suptilne prirode, bilo da su dobre ili loše; znanje o onome što je neophodno i kako dušu načiniti zadovoljnom minimumom govora, djelovanja, hrane i pića, odjeće Pročitaj više
Danas u evropskim zemljama žive muslimani koji su došli tokom kolonijalnog ili postkolonijalnog vremena; kao gostujući radnici; kao izbjeglice; oni koji su došli radi spajanja porodica i oni koji su došli kao studenti ili znanstvenici. Države, kakve su Velika Britanija, Francuska i Holandija, imale su imigraciju iz razdoblja kolonijalizma ili postkolonijalnog razdoblja. Useljenici su dolazili iz zemalja-kolonija pojedinih evropskih država. Ukupan broj muslimana u Evropi, ne uključujući Tursku i Rusiju, procjenjuje se na oko 25 miliona. Pročitaj više