Tog kobnog 17. maja 1992. usljed granatiranja navođenom granatom sa agresorskih položaja uništen je cjelokupni fond i i arhivske zbirke Orijentalnog instituta (sa oko 7156 dokumenata iz zbirke Monumenta Turcica koji su bili prvorazredni izvori za proučavanje povijesti ovih krajeva, te posebno vrijednom zbirkom sudijskih protokola – sidžila (66), preko 200.000 dokumenata iz kolekcije Vilajetskog arhiva, brojnih kopija i mikrofilmova i deftera iz kolekcije iz Turske, Zagreba, Dubrovnika, Skoplja, Beča, Pariza itd.) kao i biblioteke (sa oko 15.000 knjiga i periodike sa oko 10.000 svezaka). Povodom obljetnice ovog strašnog događaja Orijentalni institut priredio je online izložbu. Autorice izložbe &Pročitaj više
Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu je povodom ramazana organizirala online izložbu pod naslovom "Mukabela i rukopisni džuzevi Kur'ana". Izložba je zasnovana na bogatoj rukopisnoj i arhivskoj građi koja se čuva u fondovima Biblioteke, a može se pogledati na linku :Pročitaj više
Ziju Dizdarevića kao prozaistu zanimaju socijalne refleksije ramazana i njegov utjecaj na kulturu Bošnjaka, običaji vezani uz ramazanske noći. U priči Ramazanska noć Dizdarević pravi portret uspavanog Sadikovog hana, u kojem se vrijeme provodi uz junačke narodne pjesme, a prisutni se kao u nekom fantastičkom snu predaju bezvremenosti. (Hamza Ridžal)Pročitaj više
Kako Islam postaje druga vjera u SAD-u važno se prisjetiti da su u Americi Ramazan prvi postili oni robovi koji su sa sobom iz Zapadne Afrike donijeli svoju vjeru i tradiciju.Pročitaj više
Šejh Abdurrahman Sirri (Tajanstveni) rođen je u Fojnici 1775. a na bolji svijet preselio na Oglavku kod Fojnice 1847. “Ocu mu je bilo ime Mehmed, a djedu Fadlullah. Obojica su bili fojničke kadije. Veli se da je u Fadlullahovo doba preneseno sjedište kadiluka iz Kreševa u Fojnicu. U mladosti je učio u fojničkoj medresi, ali je više nauke slušao od šejha Husejna Zukića, koji je tada bio šejh tekije u Živčićima, dva sahata hoda na istok od Fojnice. Dolazeći češće u Fojnicu, prijateljevao je šejh sa tadanjim kadijom koji Pročitaj više
Nedžm Razijev Mirsad al-’Ibad bio je omiljeno štivo sljedbenika sufijskog učenja na prostorima Irana, i zasigurno se može dokazati da je ovo djelo ostavilo utjecaja i na velikane perzijske sufijske književnosti poput Mevlana Rumija i Hafiza. Do danas je sačuvano više rukopisnih primjeraka djela koji se nalaze u bibliotekama širom svjeta, od Teherana i Burse do orijentalističkih centara u Evropi. Donosimo prijevod Muamera Kodrića iz dva poglavlja treće tematske cijeline Dajeovog djela Mirsad al – ’Ibad“.Pročitaj više
Zahvaljujući tome što imamo oko sebe drveće, ptice i krave, razumijevamo da smo ljudi. Zahvaljujući tome što nasuprot nas imamo žene, razumijemo da smo muškarci. I obrnuto. Zahvaljujući tome što preko puta sebe imamo katolike, osvješćujemo svoj muslimanski ili pravoslavni ili koji već identitet.Pročitaj više
U selu Vukeljićima, u predjelu Živčića, kojih dva sata hoda sjeverno od Fojnice i danas postoji tekija koja od svoga osnutka njeguje nakšibendijski usul. Na ovom mjestu je još sredinom dvanaestog/osamnaestog stoljeća tekiju podigao šejh Husein-baba Bosnevi (Zukić) koji se školovao najprije u Fojnici i Sarajevu u Gazi Husrev-begovoj medresi i konačno u Istanbulu gdje je posjećivao i čuvenu tekiju Muradiju, pa ga je njezin šejh uveo u nakšibendijski tarikat. Husein-baba je obišao poznate tekije Male Azije, zatim Buhare i Semerkanda i potom se vratio u svoj zavičaj i Pročitaj više
Ibn Arebi nadaleko je poznat kao Šejh ul-Ekber ili najveći od šejhova; zatim Muhjiddin – onaj koji vjeru oživljava. Iz njegovih djela saznajemo da se rodio 27. Ramazana 560. H. ili 7. avgusta 1165. godine u Mursiji, Jugoistočna Španija. Od svoje rane mladosti bio je u kontaktu sa sufijama i učio od njih. Mnogo je putovao; pored duhovnih centara islamskog Magriba – Španije, Maroka, Egipta... obišao je i sve najvažnije duhovne centre islama - Mekku, Medinu, Jerusalim, Bagdad i Damask u kojem je preselio na bolji svijet 28. Rebiul evvela 638. H. ili 16. novembra 1240. godine. Ostavio je iza sebe brojna djela. U Pročitaj više
Hadži Hafiz Halid ef. Hadžimulić dnevnički je bilježio, po riječima Šabana Gadže, i o sebi i o ljudima oko sebe, o bh. muslimanima, o svojim roditeljima i prijateljima, o svojim učiteljima i učenicima; o nauci, ilumu, vjeri, ratu i politici; o životu i smrti, o dunjaluku i ahiretu... Bilježio je anegdote o našim velikanima, susrete i razgovore s njima. Pisao je o sarajevskim ramazanima, iftarima i mukabelama,o sarajevskim džamijama, o hodžama i dervišima– tzv. Šeherska hronika. Tu su još Razgovori kod Hadži Mujage, Dnevnik Gazijine Pročitaj više