Ograničeni obim članka ne daje mogućnost da se proprate svi aspekti života muslimana u Bugarskoj, ali ono što je opisano daje makar delimičnu predstavu o njihovom istorijskom razvoju i njihovom sadašnjem položaju. Antagonizam između hrišćana i muslimana je istorijski oblikovan, ali u Bugarskoj, kao i na Balkanu predodređeni smo da živimo zajedno prevazilazeći razlike.Pročitaj više
Teško je utvrditi je li doista simbol islama - mladi mjesec sa zvijezdom u sredini - nastao za vrijeme noćnih radova na njivama kraj pustinje, koje su danju izložene vrućinama. Sijači i žeteoci gledali su zvjezdano nebo i mjesečeve mijene. Vjerovalo se od davnina da žito brže raste noću. Poslanik nije odredio spomenuti znak, koji je stariji od islamske vjere. Na prvim zastavama vijorio se šehadet, koji u nekim muslimanskim zemljama i danas služi kao grb, ispisan na zelenoj podlozi drevnom arapskom kaligrafijom: La ilahe illallah Muhammedun resulullahPročitaj više
Suhraverdijevo djelo „Avarifu’l Me’arif” (Znanje duhovno naprednih), ostavilo je jak pečat na sufijsku mudrost. U njemu on navodi mnoge vrste znanja: Znanje hala - stanja i mekama - postaje; znanje o mislima koje ulaze u srce; znanje vjere i iskrenosti; znanje o nefsu - duši, njegovoj prirodi i sklonostima koje je i najbolje znanje sufija; znanje o raznim vrstama svjetovnog života i želja, pogotovo onih suptilne prirode, bilo da su dobre ili loše; znanje o onome što je neophodno i kako dušu načiniti zadovoljnom minimumom govora, djelovanja, hrane i pića, odjeće Pročitaj više
Danas u evropskim zemljama žive muslimani koji su došli tokom kolonijalnog ili postkolonijalnog vremena; kao gostujući radnici; kao izbjeglice; oni koji su došli radi spajanja porodica i oni koji su došli kao studenti ili znanstvenici. Države, kakve su Velika Britanija, Francuska i Holandija, imale su imigraciju iz razdoblja kolonijalizma ili postkolonijalnog razdoblja. Useljenici su dolazili iz zemalja-kolonija pojedinih evropskih država. Ukupan broj muslimana u Evropi, ne uključujući Tursku i Rusiju, procjenjuje se na oko 25 miliona. Pročitaj više
Sa jedne strane nalazio se Dursun Fakih, kompetentan za islamski fikh, dok se na drugoj strani nalazio šejh-Edebali sa svojim tesavvufskim odgojem. Država je bila postavljena na ova dva stuba. Osmanlije od svog nastanka pa do pada ne pogriješiše u iskazivanju poštovanja prema šerijatu i tesavvufuPročitaj više
Riječ je o radu koji analizira neke pravce razmišljanja o odnosu islama i Europe. Tekst želi prikazati domete, dobre i loše strane, te ishodišta pristupa koji ili unose svjetlo u odnos islama i Europe ili pomažu daljnjem razvijanju nesporazuma. Ishodište teksta je kritičko i filozofijsko. Utoliko tekst pokušava raskrinkati neke neprihvatljive tendencije u nekim pristupima, te sugerirati moguće putanje pristupa koji bi mogao donijeti dobre rezultate. Ti dobri rezultati su svijest o mogućnosti europskog prihvaćanja (dobrih strana) islama kao i svijest o potrebi razumijevanja Europe sa svim njenim povijesnim traumama, Pročitaj više
Osim izuzetne osebujnosti i precizne izvedbe dekoracija, na prvi se pogled može primjetiti da su većina zaglavlja – tri od ukupno četiri veća i sva manja – urađena posve u duhu islamske tradicije ukrašavanja knjiga. Bogato ukrašena zaglavlja na početku evanđelja po Mateju, Marku i Luki sadrže dvije skladno integrirane cjeline: u donjem dijelu je kvadratno zaglavlje s portretom evanđeliste, a u gornjem, užem dekorativnom polju, nalaze se karakteristični cvjetni motivi koji se često pojavljuju u ilumiranim primjercima Kur'anaPročitaj više
Marija je u islamskoj duhovnoj tradiciji postala simbolom ljudske duše, duše koja je milošću Božjom uzmogla poroditi najveću mudrost. Pročitaj više
Piše: Hamza Ridžal Proteklo je više od četiri stotine godina od smrti jednog od najvećih bošnjačkih pisaca i mislilaca u oblasti tradicionalnih islamskih nauka i disciplina – Hasana Kafije Pruščaka. Kafijino djelo zabilježio je Ata’i neposredno nakon njegove smrti, a nešto kasnije, 1660. godine, i znameniti putopisac Evlija Čelebija tokom boravka u Pruscu. Čelebija je […]Pročitaj više
Nema sumnje da je obilježavanje godišnjice preseljenja na ahiret duhovnog velikana Mevlane Dželaludina Rumija, poznato kao “Šebi-arus” ili “Nevjestina noć”, jedan veoma važan vjersko-kulturni datum bosanskih muslimana, koji uz mevlud privlači najviše posjetilaca. Islamska zajednica BiH, na uporno traženje rahmetli hadži hafiza Smaila ef. Fazlića, 1985. godine uvrstila ga je u kalendarski dio Takvima s […]Pročitaj više
© 2019 - 2022. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.
