Ebu Jezid Tajfur ibn Isa ibn Adem ibn Surušan, koji se rodio 804. godine po Isau a.s. je jedan od najčuvenijih sufija. Poznat je pod nadimkom "Sultan arifa". Potiče iz stare perzijske porodice. Imao je dva brata, starijeg Adema i mlađeg Aliju. Sva trojica su bili zahidi i muttekije. Na putu ka Allahu dž.š. Ebu Jezid je ispred njih daleko odmakao. Kao i drugi veliki sufi učitelji i on je bio istovremeno cijenjen i omalovažavan. Zbog nerazumijevanja okoline bio je primoran da sedam puta napušta Bistam, svoj rodni grad. Trideset godina Pročitaj više
Važno je istaći da religija ne može opstati, ili makar ne može dalje cvasti, bez živuće intelektualne tradicije. Da bismo to dokazali (jer ovakvu postavku nipošto se ne može prihvatiti u smislu taqlida), morat ćemo potražiti odgovore na pitanja poput: Šta je značila intelektualna tradicija? Kakvu je funkciju imala u islamskom svijetu? Šta je njen cilj? Postaviti ovakva pitanja isto je kao i pitati: Zašto muslimani moraju razmišljati? Osnovni odgovor bio bi taj da muslimani moraju razmišljati zato što jesu misleća bića, te i nemaju drugog Pročitaj više
"U Hadži Sinanovoj tekiji u Sarajevu, sagrađenoj 1640. godine, pravljenje ašure je preraslo u tradiciju dugu više od 300 godina, zato baš danas objavljujemo video koji govori o imovinsko - pravnom problemu koji je nakon dugo godina riješen. Dio tekije vraćen je tamo gdje i pripada, kompleksu tekije. Hvala svima koji su bili dio ovoga projekta i dali svoj doprinos", napisao je gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka na društvenim mrežama. Hadži Sinanova tekija u Sarajevu jedan od najvažnijih bosanskohercegovačkih nacionalnih spomenika duhovne baštine, a ovih dana je riješPročitaj više
Hikaje, poučne priče iz života bogougodnika, zauzimaju osobito mjesto u sufijskoj tradiciji. Posredstvom hikaja sufijska mudrost i temeljna načela ovog duhovnog puta prenošena su na jednostavan i svima razumljiv način, i zasigurno je i to jedan od razloga činjenice da je sufizam svoje privrženike našao u svim društvenim slojevima. Pročitaj više
Lamekani — Zna se da je Bošnjak. Umro u Carigradu 1625. Pokopan u bašči Šah-Sultan džamije. Bašagić (1912.) samo ga spominje kao naučnika i pisca, navodeći godinu smrti. M. Handžić (1941.) govori o Lamekaniju iscrpno i prevodi njegove pjesme s turskog: “U rukopisnoj medžmui, koja se nalazi u mome posjedu i u kojoj je zabilježena većina pjesama ovog šejha, on se naziva poglavicom pristaša tarikata Husamudinom, poznatim pod pseudonimom Lamekani, rodom Rumi, tj. iz Pročitaj više
Traktat o duhovnim stupnjevima, spoznajama, kerametima i načinu života prvaka nakšibendijskog tarikata.Pročitaj više
Muhameda Alija većina prepoznaje kao najboljeg boksera svih vremena, no boks je bio tek dio njegove neprekidne borbe. Ali je bio borac i izvan ringa: za prava crnaca, za islam, za Ameriku, za ljude, za vlastiti život nakon što mu je dijagnosticirana teška bolest. Upravo taj drugi Muhamed Ali – musliman, crnac, otac, muž, sin – tema je autobiografije The Soul of Butterfly (Duša leptira). Knjiga je publicirana 2004. godine, a njeno drugo izdanje štampano je 2013. godine. Na dan kada je "duša leptira" preselila na Bolji svijet (3. juni 2016.) objavljujemo dio njegove autobiografije.Pročitaj više
Akšemseddin je uzeo dozvolu za iršad od svoga šejha i, došavši u Edirne, srete se sa sultanom Murad-hanom II. Izvjesno vrijeme proveo je u sohbetu sa njim. Nakon dolaska hadži Bajrama Velija u Edirne, postao je učitelj i odgajatelj sultan-Fatiha Mehmed-hana. U toku opsade Istanbula, Akšemseddin je osmanskim vojnicima bio veliki izvor morala i duhovnosti. Nakon osvajanja pokazao je keramet kojim se otkrio kabur hazreti Ebu Ejjuba el-Ensarija, r.a. Kako na polju islamskih nauka, tako i na polju medicine, Akšemseddin je imao mnogobrojna otkrića neviđena do toga vremena. Njegov Pročitaj više
Načisto sam, jer ne mogu ni posumnjati da nije Bosna prije preporoda dala turskoj lijepoj knjizi najoriginalnijeg pjesnika, a taj se pjesnik punim imenom zove Alauddin Sabit. Rodom je iz Užica, koje su, kako smo prije čuli, sve do oslobođenja Srbije, odvajkada pripadale Bosanskom vilajetu, a član je jedne plemenite bosanske porodice. O njegovim mladim danima znamo samo toliko da je učio pred muderisom Halil-efendijom u domovini, a po tome došao u Carigrad i stupio u svitu Sejjidi-zade Mehmed-paše, koji je u ona vremena slovio kao mecena pjesnika i književnika. Paša ga Pročitaj više
Hilafeti i carstva, Rumi i Hafiz Širazi, Ibn Arebi i Gazali, heliocentrizam i algebra, Ebu Hanife i Hasan Kafi Pruščak, arabeske i kaligrafija, Hasan Zijai Mostarac i Musa Ćazim Ćatić, islamska i grčka filozofija – sve bi to danas bilo nezamislivo bez jedne blagoslovljene noći, bez 27. ramazana 610. godine, kad se na grudi najodabranijeg među stvorenjima, onog zbog kojeg je sve drugo stvoreno, spustio Božiji GovorPročitaj više