Sve veze sa velikim prethodnicima nisu omele Žeticu u traženju i pronalaženju vlastitog pjesničkog puta i ljudske istine po kojoj bivanje postaje moranje, gdje čovjek možda ima dva života (...) ali jednom umire; on je u stanju mijenjati kišobran za sjenu, bilo čiju, u njegovom svijetu čudo se uvijek dešavalo. Ironijski odnos spram ljubavi i uobičajenog pjesničkog stava prema toj temi navodi Žeticu da ispiše stihove u kojima ljubav nije moguće ostvariti jer ponedjeljkom u predsezoni autoprevoz ne vozi za Makarsku, u vremenu u kome se ljubav može besplatno dostaviti Pročitaj više
Mali Jeruzalem, evropski Istambul, Muzej pod otvorenim nebom, samo su neki od epiteta koji su Travniku dodijelili pisci, pjesnici, putopisci, ali obični ljudi.Pročitaj više
Bošnjačka zajednica kulture "Preporod" je uz sedmični list "Stav" i izdavačku kuću "Dobra knjiga" suorganizator projekta nagrade “25. novembar” za mlade pisce. Raspisani javni konkurs za najbolje neobjavljeno književno djelo (poezija, proza, drama) na bosanskom jeziku traje do 15. februara 2020. Pročitaj više
Nekada najljepša Sarajka, u pjesmi opjevana ljepotica, kao 80-godišnjakinja za Jugoslavenski list, 21. januara 1940, priča o sebi i starom šeheru. Pročitaj više
Mehmed Meša Pargan rođen je 1971. godine u Zvorniku. Završio je Bosanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Tuzli. Kao ratni reporter radio je u listu „Tribina“, potom je bio urednik Radija „Kameleon“ u Tuzli, urednik lista „Dijaspora“ u St. Louisu, a kao novinar se etablirao u političkom magazinu „Slobodna Bosna“ radeći od 1995. do 2010. godine. Objavio je dvije knjige poezije: „U potrazi za beskonačnim“ (Glas Drine, 1998.) i „Na tragu svjetlosti“ (IK Sedam Sarajevo, 2000.), zatim knjigu drama „U ime naroda“ (Bosanska riječ, Tuzla 2007.), knjigu dokumentaristike „Srebrenica-dokumenti o genocidu“ (KUD Srednje Podrinje, 2004.), te knjigu „Stari Pročitaj više
Josip Sever (1938. - 1989.) slavistiku je studirao u Zagrebu, a sinologiju u Pekingu. Objavio je kultne zbirke pjesama Diktator (1969) i Anarhokor (1977) koje su utjecale na mnoge mlađe pjesnike krajem sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća. Osnove njegove poetike, kojom pokušava preosmisliti iskustva ruskog avangardnoga pjesništva sažete su u maksimi »zvuk diktira smisao«.Pročitaj više
Sa jedne strane nalazio se Dursun Fakih, kompetentan za islamski fikh, dok se na drugoj strani nalazio šejh-Edebali sa svojim tesavvufskim odgojem. Država je bila postavljena na ova dva stuba. Osmanlije od svog nastanka pa do pada ne pogriješiše u iskazivanju poštovanja prema šerijatu i tesavvufuPročitaj više
Kemal Mahmutefendić rodio se u Sarajevu 8. aprila 1942. godine. Osnovnu školu započeo je u Sarajevu a nastavio u Konjicu, gdje završava i gimnaziju, a potom odlazi na studij svjetske književnosti i teorije književnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Radio je kao nastavnik, akviziter, novinar, bibliotekar, čak i kuhar. Pored poezije piše novele, romane za djecu, putopise, eseje, aforizme i basne. Živi u Zenici.Pročitaj više
Antun Branko Šimić, bosanskohercegovački i hrvatski pjesnik, rođen u Drinovcima 1898. godine, umro u Zagrebu 1925. godine. Tri razreda franjevačke klasične gimnazije završio u Širokom Brijegu. Nakon Širokoga Brijega kratko vrijeme boravio u Mostaru, zatim upisao četvrti razred gimnazije u Vinkovcima, a školovanje nastavio u zagrebačkoj donjogradskoj gimnaziji. Šimić je jedan od najistaknutijih pjesnika modernizma na našim prostorima.Pročitaj više
Često sam misao o Zmaju od Bosne gonio sve dotle dok samu sebe ne bi gotovo potpuno isplakala. Tada bih dozivao bosanska brda i bregove, ali bi mi pod perom vazda iskrsavalo – more. Ja zovem bregove, a izlazi – more! Sada znam da je Bosna m o r e, a ja tako sitan da i po vodi mogu hodati.Pročitaj više