Alija Nametak je zabilježio i opisao jedan običaj u Mostaru po kome su se u ramazanskim večerima, između iftara i teravije, okupljala djeca i u grupama hodajući po mahalama naglas učila ovu brojalicu.Pročitaj više
Knjiga "Život i običaji muslimana u Bosni i Hercegovini" Antuna Hangija prvi je pokušaj sintetskog prikaza života i kulture Bošnjaka. Vlastita istraživanja života i običaja ovog etnosa i sakupljanja bošnjačke usmene tradicije Hangi je 1900. godine sabrao u knjigu od prvorazrednog etnografskog i kulturno-historijskog značaja za razumijevanje Bošnjaka kao zasebne vjerske i kulturne zajednice na tlu Balkana, njihovog složenog identiteta oblikovanog simbiozom orijentalno-islamskih i slavenskih elemenata. Hangijevo djelo, promatrano na dijahronoj ravni historije, predstavlja prvu “studiju” u kojoj se zrcali kolektivni lik Bošnjaka, njihova kultura, tradicija i običPročitaj više
Husein Hasković jedan je od najvećih majstora jezika savremenog bošnjačkog i bosanskohercegovačkog pjesništva. Rođen je 1955. godine u Šadićima, nadomak Foče. Za sebe kaže da je dovoljno da se o čovjeku zna kad je rođen, kad je umro, i 'nako ime – ono što na kamen stati možePročitaj više
Tog kobnog 17. maja 1992. usljed granatiranja navođenom granatom sa agresorskih položaja uništen je cjelokupni fond i i arhivske zbirke Orijentalnog instituta (sa oko 7156 dokumenata iz zbirke Monumenta Turcica koji su bili prvorazredni izvori za proučavanje povijesti ovih krajeva, te posebno vrijednom zbirkom sudijskih protokola – sidžila (66), preko 200.000 dokumenata iz kolekcije Vilajetskog arhiva, brojnih kopija i mikrofilmova i deftera iz kolekcije iz Turske, Zagreba, Dubrovnika, Skoplja, Beča, Pariza itd.) kao i biblioteke (sa oko 15.000 knjiga i periodike sa oko 10.000 svezaka). Povodom obljetnice ovog strašnog događaja Orijentalni institut priredio je online izložbu. Autorice izložbe &Pročitaj više
Najveći dio života i svoje u pogledu pisanja najplodnije godine Jelica Belović Bernadžikowska provela je u Bosni i Hercegovini. U historiji proučavanja “ženskog pitanja” na ovim prostorima ostat će upamćena kao intelektualka evropskog kulturnog kruga, koja je svojim autoritetom utjecala na shvatanja naših književnica. Prva je upotrijebila termin “žensko pismo”, tvrdeći da “drugačije žena gleda na svijet i život, drugačije muškarac, i ta osobenost je velika vrijednost od koje se ne smije odstupiti”. Ona je i prva žena pedagoški pisac u Bosni i Hercegovini s vrlo širokim dijapazonom poznavanja Pročitaj više
Kao što su stari hrvatski pisci služili se latinskim jezikom, tako se Bašeskija poslužio turskim jezikom u svome Ljetopisu. Koristio je varijantu turskog jezika kakav se govorio u Bosni, a kojeg su Turci zvali "Bošnjak-lehdže" - bosanskim dijalektom. Ali Bašeskiji je bosanski jezik bio materinski, i on je u svojim kronikama zapisao da je bosanski jezik bogatiji od turskog, arapskog i perzijskog jezika. A to je ilustrirao na primjeru glagola ići, koji u arapskom ima tri slična oblika, "Zehebe - raha - meša", dok u turskom jeziku Pročitaj više
Kad bi vakat, baklava dođe. Nije začudna: baklava ko stara baklava. Djeca pitaju amidže: – Beg-efendija! Je l ovo ona baklava štonom je je hiljadu majstora spremalo? Pročitaj više
U narodu je list dobro primljen. Pretplata je počela odmah stizati, a s njom priznanja i zahtjevi čitalaca da list izlazi jednom sedmično, a ne jednom u petnaest dana – što je bila i ostala praksa Behara. Rizvić navodi nekoliko reagiranja čitateljica, što pokazuje da je Behar čitan i među ženskom populacijom. Stari su se žalili što u Beharu nema pjesama posvećenih sultanu, a konzervativci da je “suviše sitan onaj turski behar gore u naslovnoj slici, u onom mušepku”. Čak i takvi prigovori bili su pokazatelj da je Behar pokrenuo šire čitalačke mase i Pročitaj više
Sarajevo je večeras, u godini kada svijet obilježava 75. godišnjicu pobjede nad fašizmom, odalo počast svim nevinim žrtvama holokausta, genocida i ratnih zločina.Pročitaj više
Milena Mrazović-Preindlsberger prva je žena novinar u BiH i prvi novinar profesionalac u BiH uopće, prva žena urednik i prva žena izdavač u BiH. Osim toga, godine 1889. postala je prvi ženski član antropološkog društva Habsburške monarhije u Beču. Milena Mrazović svoje je ime trajno upisala u hronike Bosne I Hercegovine jer je 1881. godine muzicirala na koncertu klasične muzike koji je označen kao prvi koncert u Bosni i Hercegovini. Dakle, za žensku kulturnu historiju BiH i žensko pitanje Milena Mrazović-Preindlsberger izuzetno je važna. Njenu priču “Ramazanska uspomena” iz davne 1884, objavljenu Pročitaj više
