U sklopu obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici, Grad Sarajevo u saradnji sa Memorijalnim centrom (MC) Srebrenica-Potočari i Ateljeom "Safet Zec" priprema veliku izložbu radova tog slikarskog velikana.Pročitaj više
Na današnji dan navršava se 120 godina od smrti fra Ivana Franje Jukića, osnivača časopisa "Bosanski prijatelj", najstarijeg bosanskohercegovačkog časopisa za književnost i kulturu. Prvi broj je izašao 1850. godine, a objavljene su ukupno četiri sveske (1850., 1851., 1861. i 1870.). Historijski arhiv Sarajevo posjeduje u svojoj biblioteci sva četiri sveska, čije fotografije su danas predstavili javnosti na svojoj Facebook stranici.Pročitaj više
Arnel Isak, ministar prostornog uređenja, prometa i komunikacija i zaštite okoline u Vladi Zeničko-dobojskog kantona, posjetio je danas Mirzu Husetića, predsjednika Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" Zenica, kako bi se upoznao sa radom i aktivnostima "Preporoda".Pročitaj više
Hilafeti i carstva, Rumi i Hafiz Širazi, Ibn Arebi i Gazali, heliocentrizam i algebra, Ebu Hanife i Hasan Kafi Pruščak, arabeske i kaligrafija, Hasan Zijai Mostarac i Musa Ćazim Ćatić, islamska i grčka filozofija – sve bi to danas bilo nezamislivo bez jedne blagoslovljene noći, bez 27. ramazana 610. godine, kad se na grudi najodabranijeg među stvorenjima, onog zbog kojeg je sve drugo stvoreno, spustio Božiji GovorPročitaj više
Bošnjački književnik Riza-beg Kapetanović Ljubušak rođen je u Vitini kraj Ljubuškoga 25. V. 1868, a umro u Sarajevu 24. XII. 1931. Nakon austrijske okupacije BiH 1878. bio je prvi Bošnjak koji je pohađao vojnu kadetsku školu u Sarajevu. Sin je znamenitog Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka. Živio je na obiteljskim posjedima baveći se književnim radom. Riza-beg je prvi bošnjački pjesnik koji piše latinicom i prvi koji je objavio zbirku pjesama iza austrougarske okupacije (1893). Jedan je od istaknutijih predstavnika bošnjačkoga nacionalnog buđenja, surađivao je u “Bosanskoj vili”, “Bošnjaku”, “Pročitaj više
Džemil je bio veseo i u čudu se pitao: je li i onda, kroz toliko godina, je li i onda on bio on, ramazan bio ramazan, vino bilo vino? Čemu sada ova razlika? Ili pravije: zašto on i onda nije ovako osjećao, ovako mislio? Pa ipak, osjećaj potrebe kajanja nastupio je u jačoj mjeri opet, uz ramazan. Ne prije i ne u drugo vrijeme. Zašto? On je pljunuo na onu stranu, gdje je bila krčma, izustivši neku kletvuPročitaj više
Voli crveno. Kada ustane ujutro, obuče se i vidi neki od crvenih detalja, kojih je uistinu mnogo u njenom stanu, osjeća se bolje. To joj, objašnjava, daje snagu i sigurnost. Stoga ju je u javnosti bilo gotovo nemoguće vidjeti bez nekog crvenog detalja – naušnica ili šala. Uz smijeh objašnjava da i to možda ima veze s tjelesnim – malokrvna je. I taj smijeh, snaga i ozbiljnost – sve je to Bisera Alikadić (Livno, 1939.), žena u zrelim godinama čije su riječi snažne, oštre, ogoljene i nose poruke koje ne prihvataju ravnodušnost kao Pročitaj više
Muzej grada Zenice postavio je u svojim prostorijama digitalnu/virtualnu izložbenu galeriju.Pročitaj više
Muzej Hercegovine u Mostaru u ponedjeljak je ponovno otvorio svoja vrata za posjetitelje, a po riječima muzejskog savjetnika Ibrahima Dizdara, Muzej će raditi od 8 do 16 sati poštujući propisane epidemiološke mjere. Pročitaj više
Riječ je o pjesništvu koje se ostvaruje dvojakom snagom. Istodobno, Zilhad Ključanin će afirmirati takozvanu poetiku iskustva jezika, štoviše, oslobođenu, ponekad, do ruba konkretističke intervencije (nikada lingvizma), a s druge će strane prisegnuti jednostavnom, stvarnosnom jeziku sa senzibilnim i emotivnim odnosom prema zbilji, odnosno jeziku koji zahtijeva stringentnu organizaciju. On je umio svakodnevno, u razdoblju od sto dana, napisati jednu pjesmu jednakovrijedne kvalitativne razine. Pritom mu nikada pogrešna riječ i suvišan izraz neće raniti pjesmu. Dakle, kao vrlo plodan pjesnik, jedan je od prvih, tada još uvijek mladih pjesničkih „junoša“, Pročitaj više
