Ovaj studijski program, za razliku od klasičnih studija kulturologije ili klasičnih studija bosanskog jezika i književnosti, fokusira se na lingvistiku i nauku o književnosti kao forme kulture i propituje njihovo mjesto u globalnim kretanjima. Težište studijskog programa je u multidisciplinarnosti, pa će studenti stjecati znanja i iz oblasti etnologije, sociologije kulture i umjetnosti, komunikologije, stranih jezika, kulturalnih teorija, manjinskih kultura.Pročitaj više
Donedavno nisam imao nikakvu dilemu o tome gdje bih završio 1941. godine. Znao sam da bih otišao u šumu, da se borim protiv okupatora, ustaša, četnika. Ali da li bih s ovom pameću ipak '41. završio u partizanima, da, ako preživim, budem '45. u streljačkom vodu koji će ubiti nevinog FadilaPročitaj više
Grad Frankfurt dodijelio je Goetheovu nagradu 2020. bosanskohercegovačkom piscu Dževadu Karahasanu koji živi u Sarajevu i Gracu, objavili su austrijski mediji.Pročitaj više
Sead Emrić često nalazi svoju inspiraciju u povijesti Bosne, gradeći apoteoze svome Serhatu, i uvodeći u svoje slike duhovne tekovine predaka – stećke i preplete motiva na njihovim licima da bi pokazao moćni rast civilizacijskih tekovina na ovom tlu. Radi u ciklusima, od kojih je jedan posvećen i Ajvatovici. Svoju inspiraciju nalazi i u tragici Srebrenice. On prepoznaje govor zla, ali, začudo, omekšava svoju intonaciju, govori duhom plemenitosti. I upravo ta plemenitost u nama odzvanja još potresnije. Govoriti toplinom o zlu i sa rječnikom zla – to je veličina ovog umjetnika koja fascinira. Pročitaj više
Na današnji dan navršava se ravno 150 godina od rođenja dr. Safvet-bega Bašagića, rođenog 6. maja 1870. godine u Nevesinju. Bašagić je jedna od temeljnih figura u cjelokupnoj novijoj povijesti Bošnjaka i Bosne i Hercegovine. Bio je znameniti bošnjački pisac te snažno angažirani kulturni, naučni i društveni poslenik, odnosno jedan od začetnika novije bošnjačke književnosti, prvi bošnjački doktor nauka i začetnik bošnjačke književne, kulturne i društvene historiografije, a bio je i potpredsjednik te predsjednik Bosanskog sabora. Povodom ove Pročitaj više
„Proslov“ Safveta-bega Bašagića iz dramskog spjeva Pod Ozijom ili Krvava nagrada govoren je na prvoj islamskoj zabavi u Sarajevu 17. aprila 1905. godine, da bi gotovo stotinu godina kasnije bio ovjenčan uvrštavanjem u Ediciju „Bošnjačka književnost u 100 knjiga“ Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, najveći književni izdavački poduhvat u historiji Bosne i Hercegovine. S tradicijom dužom od jednog stoljeća, „Preporod“, kao ideja i kao institucija, živi i danas, a 2020. godine naučnim skupom i nizom manifestacija obilježit će 150 godina od rođenja dr. Safveta Bašagića. Naš veliki Pročitaj više
Kenan Alikadić, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo održao je danas sastanak sa predstavnicima Zemaljskog muzeja BiH, Kinoteke BiH, Historijskog muzeja, Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti, Biblioteke za slijepa i slabovidna lica BiH i Umjetničke galerije BiH, odnosno ustanova koje nemaju riješen pravni status i čije finansiranje nije sistemski riješeno, prenosi Anadolu Agency (AA).Pročitaj više
Titovu ulicu u Sarajevu, ne tako davno, pune četiri godine artiljerijskim đuladima zasipali su Titovi najbolji i najperspektivniji oficiri, demonstrirajući pred građanima glavnog grada znanja stečena na Titovim vojnim akademijama. Neshvatljivo je da, pored na hiljade poginulih, o toliko očiglednoj činjenici niko ne razmišlja. Za zdrav razum nepojmljivo je koliko se ljudi, besplatno se školujući na partizanskim, socijalističkim, samoupravnim, nesvrstanim i marksističkim načelima, uz beneficije o kojima su drugi mogli samo sanjati, preko noći pretvorilo u četnike ili ustaše, svejedno. Pročitaj više
Rad se bavi ulogom Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka u procesu utemeljenja ne samo moderne kulture Bošnjaka i novije bošnjačke književnosti već i moderne bošnjačke književnohistoriografske svijesti i moderne bošnjačke književne historiografije krajem 19. st. i početkom 20. st. S ovim u vezi, otkriva se mogućnost da se elementarni počeci moderne bošnjačke književne historiografije prepoznaju već u djelu upravo Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, rodonačelnika novije bošnjačke književnosti te u ovom kontekstu preteče dr. Safvet-bega Bašagića, prvog stvarnog modernog Pročitaj više
Na osnovu narodnih priča, može se sa sigurnošću reći da su u kulturi Bošnjaka postojale “munadije”, osobe koje su budile na sehur, a da je pucanj iz topa rijetko označavao početak, a češće kraj posta. Skoro da nema pjesme i priče u bošnjačkoj književnosti koja govori o iftaru, a u kojoj se ne spominje iftarski top kao jedna od njegovih specifičnosti. Ratnični eho topa pobjedonosno poručuje postaču da je taj dan dobio bitku, onu najtežu, protiv samog sebe. Mističnu atmosferu iftara, taj Pročitaj više
© 2019 - 2022. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.
