Po međunarodnom, gregorijanskom kalendaru, poslanik Muhammed, a. s., rođen je na današnji dan – 20. aprila 571. godine. Dan rođenja posljednjeg Božijeg poslanika Muhammeda, a. s., kao dan mevluda, u islamskoj tradiciji obilježava se 12. rebiul-evvela po hidžretskom (lunarnom) kalendaru, i to je jedan od najradosnijih dana za muslimane. Riječ mevlud (arap. mawlid) znači mjesto ili […]Pročitaj više
IDE MJESEC RAMADAN Ide mjesec ramadan Blagoslovljen, odabran Taj je mjesec ummetu Muhammeda propisan. Kada dođe ramadan Sav sam sretan, radostan Za ibadet u njemu Sevab nam je uvećan. On s milošću nastupa Svakom ko je pripravan Da tu milost prihvati I njom bude darovan. Kada dođe ramadan Sav sam sretan, razdragan Smiluj nam […]Pročitaj više
Hamid Šahinović Ekrem rođen je 1879. godine u Humu kod Foče. Osnovnu školu završio je u Foči, a gimnaziju u Sarajevu. Studirao je pravo u Beču i Zagrebu gdje je i doktorirao. Radio je kao sudija i podnačelnik Sarajeva. Umro je u Sarajevu 1936. godine. Objavljivao je pripovijetke u Sarajevskom listu i Beharu. Jedan je od najplodnijih bosanskohercegovačkih dramskih pisaca (Đavo pod čergom, Punica, Dva načelnika, Na planini, Fata s Krajine, Zmaj od Bosne i dr.). Za prozu Hamida Šahinovića Ekrema, Zdenko Lešić kaže: „...Hamid Šahinović je u muslimansku pripovijetku uveo Pročitaj više
Džemil je bio veseo i u čudu se pitao: je li i onda, kroz toliko godina, je li i onda on bio on, ramazan bio ramazan, vino bilo vino? Čemu sada ova razlika? Ili pravije: zašto on i onda nije ovako osjećao, ovako mislio? Pa ipak, osjećaj potrebe kajanja nastupio je u jačoj mjeri opet, uz ramazan. Ne prije i ne u drugo vrijeme. Zašto? On je pljunuo na onu stranu, gdje je bila krčma, izustivši neku kletvuPročitaj više
Knjiga "Život i običaji muslimana u Bosni i Hercegovini" Antuna Hangija prvi je pokušaj sintetskog prikaza života i kulture Bošnjaka. Vlastita istraživanja života i običaja ovog etnosa i sakupljanja bošnjačke usmene tradicije Hangi je 1900. godine sabrao u knjigu od prvorazrednog etnografskog i kulturno-historijskog značaja za razumijevanje Bošnjaka kao zasebne vjerske i kulturne zajednice na tlu Balkana, njihovog složenog identiteta oblikovanog simbiozom orijentalno-islamskih i slavenskih elemenata. Hangijevo djelo, promatrano na dijahronoj ravni historije, predstavlja prvu “studiju” u kojoj se zrcali kolektivni lik Bošnjaka, njihova kultura, tradicija i običPročitaj više
Najveći dio života i svoje u pogledu pisanja najplodnije godine Jelica Belović Bernadžikowska provela je u Bosni i Hercegovini. U historiji proučavanja “ženskog pitanja” na ovim prostorima ostat će upamćena kao intelektualka evropskog kulturnog kruga, koja je svojim autoritetom utjecala na shvatanja naših književnica. Prva je upotrijebila termin “žensko pismo”, tvrdeći da “drugačije žena gleda na svijet i život, drugačije muškarac, i ta osobenost je velika vrijednost od koje se ne smije odstupiti”. Ona je i prva žena pedagoški pisac u Bosni i Hercegovini s vrlo širokim dijapazonom poznavanja Pročitaj više
Milena Mrazović-Preindlsberger prva je žena novinar u BiH i prvi novinar profesionalac u BiH uopće, prva žena urednik i prva žena izdavač u BiH. Osim toga, godine 1889. postala je prvi ženski član antropološkog društva Habsburške monarhije u Beču. Milena Mrazović svoje je ime trajno upisala u hronike Bosne I Hercegovine jer je 1881. godine muzicirala na koncertu klasične muzike koji je označen kao prvi koncert u Bosni i Hercegovini. Dakle, za žensku kulturnu historiju BiH i žensko pitanje Milena Mrazović-Preindlsberger izuzetno je važna. Njenu priču “Ramazanska uspomena” iz davne 1884, objavljenu Pročitaj više
Na osnovu narodnih priča, može se sa sigurnošću reći da su u kulturi Bošnjaka postojale “munadije”, osobe koje su budile na sehur, a da je pucanj iz topa rijetko označavao početak, a češće kraj posta. Skoro da nema pjesme i priče u bošnjačkoj književnosti koja govori o iftaru, a u kojoj se ne spominje iftarski top kao jedna od njegovih specifičnosti. Ratnični eho topa pobjedonosno poručuje postaču da je taj dan dobio bitku, onu najtežu, protiv samog sebe. Mističnu atmosferu iftara, taj Pročitaj više
Ziju Dizdarevića kao prozaistu zanimaju socijalne refleksije ramazana i njegov utjecaj na kulturu Bošnjaka, običaji vezani uz ramazanske noći. U priči Ramazanska noć Dizdarević pravi portret uspavanog Sadikovog hana, u kojem se vrijeme provodi uz junačke narodne pjesme, a prisutni se kao u nekom fantastičkom snu predaju bezvremenosti. (Hamza Ridžal)Pročitaj više
MJESTO RADNJE: Zagrebačka džamija / LIKOVI: Hadžinica, Nena, Hanuma, FatimaPročitaj više
© 2019 - 2022. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.
