Tags : Ramazan

HAMID ŠAHINOVIĆ EKREM: Na iftaru

Hamid Šahinović Ekrem rođen je 1879. godine u Humu kod Foče. Osnovnu školu završio je u Foči, a gimnaziju u Sarajevu. Studirao je pravo u Beču i Zagrebu gdje je i doktorirao. Radio je kao sudija i podnačelnik Sarajeva. Umro je u Sarajevu 1936. godine. Objavljivao je pripovijetke u Sarajevskom listu i Beharu. Jedan je od najplodnijih bosanskohercegovačkih dramskih pisaca (Đavo pod čergom, Punica, Dva načelnika, Na planini, Fata s Krajine, Zmaj od Bosne i dr.). Za prozu Hamida Šahinovića Ekrema, Zdenko Lešić kaže: „...Hamid Šahinović je u muslimansku pripovijetku uveo Pročitaj više

IZ GAJRETA: Razbijena čaša i Lejletul-kadr

Džemil je bio veseo i u čudu se pitao: je li i onda, kroz toliko godina, je li i onda on bio on, ramazan bio ramazan, vino bilo vino? Čemu sada ova razlika? Ili pravije: zašto on i onda nije ovako osjećao, ovako mislio? Pa ipak, osjećaj potrebe kajanja nastupio je u jačoj mjeri opet, uz ramazan. Ne prije i ne u drugo vrijeme. Zašto? On je pljunuo na onu stranu, gdje je bila krčma, izustivši neku kletvuPročitaj više

HANGI O RAMAZANU: Kandilj do kandilja – čini ti se,

Knjiga "Život i običaji muslimana u Bosni i Hercegovini" Antuna Hangija prvi je pokušaj sintetskog prikaza života i kulture Bošnjaka. Vlastita istraživanja života i običaja ovog etnosa i sakupljanja bošnjačke usmene tradicije Hangi je 1900. godine sabrao u knjigu od prvorazrednog etnografskog i kulturno-historijskog značaja za razumijevanje Bošnjaka kao zasebne vjerske i kulturne zajednice na tlu Balkana, njihovog složenog identiteta oblikovanog simbiozom orijentalno-islamskih i slavenskih elemenata. Hangijevo djelo, promatrano na dijahronoj ravni historije, predstavlja prvu “studiju” u kojoj se zrcali kolektivni lik Bošnjaka, njihova kultura, tradicija i običPročitaj više

BERNADŽIKOWSKA: Kada se punom dušom osjeća ramazan

Najveći dio života i svoje u pogledu pisanja najplodnije godine Jelica Belović Bernadžikowska provela je u Bosni i Hercegovini. U historiji proučavanja “ženskog pitanja” na ovim prostorima ostat će upamćena kao intelektualka evropskog kulturnog kruga, koja je svojim autoritetom utjecala na shvatanja naših književnica. Prva je upotrijebila termin “žensko pismo”, tvrdeći da “drugačije žena gleda na svijet i život, drugačije muškarac, i ta osobenost je velika vrijednost od koje se ne smije odstupiti”. Ona je i prva žena pedagoški pisac u Bosni i Hercegovini s vrlo širokim dijapazonom poznavanja Pročitaj više

MRAZOVIĆ-PREINDLSBERGER: Ramazanska uspomena

Milena Mrazović-Preindlsberger prva je žena novinar u BiH i prvi novinar profesionalac u BiH uopće, prva žena urednik i prva žena izdavač u BiH. Osim toga, godine 1889. postala je prvi ženski član antropološkog društva Habsburške monarhije u Beču. Milena Mrazović svoje je ime trajno upisala u hronike Bosne I Hercegovine jer je 1881. godine muzicirala na koncertu klasične muzike koji je označen kao prvi koncert u Bosni i Hercegovini. Dakle, za žensku kulturnu historiju BiH i žensko pitanje Milena Mrazović-Preindlsberger izuzetno je važna. Njenu priču “Ramazanska uspomena” iz davne 1884, objavljenu Pročitaj više

ĆAZIM ĆATIĆ: Ramazanska večer

Na osnovu narodnih priča, može se sa sigurnošću reći da su u kulturi Bošnjaka postojale “munadije”, osobe koje su budile na sehur, a da je pucanj iz topa rijetko označavao početak, a češće kraj posta. Skoro da nema pjesme i priče u bošnjačkoj književnosti koja govori o iftaru, a u kojoj se ne spominje iftarski top kao jedna od njegovih specifičnosti. Ratnični eho topa pobjedonosno poručuje postaču da je taj dan dobio bitku, onu najtežu, protiv samog sebe. Mističnu atmosferu iftara, taj Pročitaj više

DIZDAREVIĆ: Ramazanska noć

Ziju Dizdarevića kao prozaistu zanimaju socijalne refleksije ramazana i njegov utjecaj na kulturu Bošnjaka, običaji vezani uz ramazanske noći. U priči Ramazanska noć Dizdarević pravi portret uspavanog Sadikovog hana, u kojem se vrijeme provodi uz junačke narodne pjesme, a prisutni se kao u nekom fantastičkom snu predaju bezvremenosti. (Hamza Ridžal)Pročitaj više

HUMO: Zlatijin ramazan

Odlaskom Osmanskog carstva i dolaskom Austro-Ugarske monarhije nije promijenjena samo politička paradigma u kojoj je Bosna opstojala više od 400 godina već je i orijentalno-islamski kulturni krug ustupio mjesto zapadnoevropskom. Taj je događaj od presudne važnosti za procese koji će oblikovati bošnjačku političku, društvenu i kulturnu scenu krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Jedna od velikih tema bošnjačke književnosti prve polovine 20. stoljeća jeste i raspad tradicionalne bošnjačke porodice i dezintegracija tradicijskih vrijednosti. Različito je pisano o toj temi: od čisto deskriptivnih pasaža, koji tek bilježPročitaj više

Podržite nas!


Ovaj prozor će se zatvoriti za 18 sekundi.