Povelju o bosanskom jeziku BZK „Preporod“ je objavio 2002. godine izazvan sve učestalijim osporavanjima prava Bošnjacima da svoj jezik imenuju njegovim historijskim imenom. Povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika podsjećamo na ovu Povelju koja je, nažalost, i danas aktuelna. Pročitaj više
Umjetničkog fotografa, filmskog režisera i snimatelja Šahina Šišića (rođen 1961. godine u Međeđi kod Višegrada) u bosanskohercegovačkom glavnom gradu najčešće možemo vidjeti za vrijeme Sarajevo Film Festivala. Trenutno živi u Holandiji, koja mu je tek baza za njegova mnogobrojna putovanja na koja ga tjera neiscrpna energija i kreativna znatiželja. Proputovao je čitav svijet autostopom, a o tom podvigu priprema svoje životno djelo, koje je snimljeno i čeka na montažu. No, prije toga, ovaj bh. režiser želi završiti igrani film o Srebrenici koji priprema po potresnoj žPročitaj više
U turobnom vremenu kallayevskih pokušaja nacionalne unifikacije i naporednih srpsko-hrvatskih nadmetanja u “nacionalizaciji muslimana”, koja će u 20. stoljeću nerijetko imati karakter potpunog poricanja bilo kakvog oblika bošnjačke kulturne samobitnosti i prava na samoodređenje, začinje se drama neprestanih basanja i traganja za pouzdanijim oblicima kolektivne samoidentifikacije na surovim raskršćima balkanske povijesti. A neizvjesnost i nepouzdanost kolektivne sudbine i opstanka uvjetovala je onda i nepouzdanost i promjenljivost nacionalnih “opredjeljenja”, i možda se ta drama ponajbolje vidi na primjeru Muse Ćazima Ćatića. (Prof. dr. Enes Duraković)Pročitaj više
"Pjesmu Sarajevu devedeset i neke" (ali Mostaru, Blagaju i Buni) bunjevački je pjevač, skladatelj i tekstopisac Zvonko Bogdan (Sombor, 1942) napisao 1995. godine. Bogdan je kolekcionar i zaljubljenik u narodnu glazbu i tradiciju, posebno vezanu uz Vojvodinu i ikavicu. Jedan je od najvećih kantautora ovih prostora, koji se tokom ratova devedesetih godina 20. stoljeća povukao u privatnost, u kojoj je vjerojatno i nastala ova pjesma.Pročitaj više
Nekada najljepša Sarajka, u pjesmi opjevana ljepotica, kao 80-godišnjakinja za Jugoslavenski list, 21. januara 1940, priča o sebi i starom šeheru. Pročitaj više
Često sam misao o Zmaju od Bosne gonio sve dotle dok samu sebe ne bi gotovo potpuno isplakala. Tada bih dozivao bosanska brda i bregove, ali bi mi pod perom vazda iskrsavalo – more. Ja zovem bregove, a izlazi – more! Sada znam da je Bosna m o r e, a ja tako sitan da i po vodi mogu hodati.Pročitaj više
Na svijetu ne mogu biti dvije iste stvari; pjesnik (vele nam) trebalo je samo da izgovori pjesmu da bi dvorac iščezao, kao da je uništen i spaljen posljednjim slogom.Pročitaj više
Pjesništvo Ivana Slamniga se odlikuje ludizmom i artizmom, poigravanjem jezikom u svim njegovim varijantama, te oslanjanjem na baštinu hrvatske i europske književne tradicije, pri čem do izražaja dolazi ironija. Novi pjesnički tekst u Slamniga nastaje iz poticaja stvarnosti i postojećih književnih predložaka, elemente kojih preuzima i preoblikuje. U pjesmama, pisanima slobodnim ili vezanim stihom, spaja svakodnevicu i erudiciju, a prema tradiciji odnosi se sa stanovitom začudnosti. Mnoge njegove pjesme funkcioniraju kao dosjetke, imaju parodijski karakter, čemu uvelike pridonosi upotreba slanga, dijalekta, stranih jezika pa i pogrješno napisanih riječi. Njegovo Pročitaj više
Događa se, osobito u najtežim mogućim situacijama, kad više ne postoji nikakva mogućnost za spas, da se pojavi zeleni čovjek ili čak čitava vojska. Kao da su izišli iz stabala odjeveni u njihovo lišće. Priče o zelenim vojnicima nisu tako rijetke. Mnoge su i zapisane Pročitaj više
Moglo bi se reći da je bosanska kuća poput glavice crvenog luka, niz slojeva koji, jedan nakon drugoga, vode prema nekoj unutrašnjosti, koju se ne može vidjeti ni opipati, ali je se itekako može udahnuti, omirisati, upiti kožom, jer ona je doduše nevidljiva, ali sasvim realna. Kod glavice luka je najdublja unutrašnjost, ono „prazno“ mjesto iz kojeg glavica počinje klijati, kod bosanske kuće je najdublja unutrašnjost već spomenuta duša kuće, koja sigurno ima mnogo veze sa duhovnim životom žene što vodi kuću i s njezinim osjećPročitaj više
© 2019 - 2022. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.
