„Proslov“ Safveta-bega Bašagića iz dramskog spjeva Pod Ozijom ili Krvava nagrada govoren je na prvoj islamskoj zabavi u Sarajevu 17. aprila 1905. godine, da bi gotovo stotinu godina kasnije bio ovjenčan uvrštavanjem u Ediciju „Bošnjačka književnost u 100 knjiga“ Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, najveći književni izdavački poduhvat u historiji Bosne i Hercegovine. S tradicijom dužom od jednog stoljeća, „Preporod“, kao ideja i kao institucija, živi i danas, a 2020. godine naučnim skupom i nizom manifestacija obilježit će 150 godina od rođenja dr. Safveta Bašagića. Naš veliki Pročitaj više
Rad se bavi ulogom Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka u procesu utemeljenja ne samo moderne kulture Bošnjaka i novije bošnjačke književnosti već i moderne bošnjačke književnohistoriografske svijesti i moderne bošnjačke književne historiografije krajem 19. st. i početkom 20. st. S ovim u vezi, otkriva se mogućnost da se elementarni počeci moderne bošnjačke književne historiografije prepoznaju već u djelu upravo Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, rodonačelnika novije bošnjačke književnosti te u ovom kontekstu preteče dr. Safvet-bega Bašagića, prvog stvarnog modernog Pročitaj više
Pitanje “ženskog glasa”, a naročito glasa žene muslimanke, posebno će se aktualizirati u društvenom diskursu između dva svjetska rata. Žensko pitanje u javnom i društvenom polju, nažalost, prve ne otvaraju žene već muškarci koji su imali progresivnu i za ono vrijeme modernu misao. U jednoj takvoj kulturnoj klimi, uz brojne književnike i književnice, i Džemila Hanumica Zekić se, kao učenica gimnazije, intelektualno oblikovala. U tim godinama objavljivala je prve književne tekstove u skoro svim ondašnjim bosanskohercegovačkim časopisima. Njene pjesme krasile su stranice časopisa “Islamski svijet”, “Novi Behar”, “Pročitaj više
Dok neobična svjetlost ramazana ispunjava vjerničku dušu, čin posta izuzetno je naporan za tijelo. To se posebno odnosi na one postače koji rade teške fizičke poslove, naročito ljeti, kad upekne sunce i žega postane nesnošljiva. Ipak, vjernici nastoje postiti u tim vrelim danima, vjerujući da će pretrpljena žega odagnati onu džehennemsku, na drugom svijetu. Tako je bilo. Tako je i danas u selima širom Bosne. Jednu od najboljih priča na tu temu napisao je Ahmed Muradbegović. Bez veličanja ramazana i njegovih mirisa, bez patetičnih hvalospjeva dragom gostu, Pročitaj više
Delila Numanagić ima 23 godine. Živi u Visokom, a trenutno studira na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Završila je Osnovnu muzičku školu u Visokom.Pročitaj više
Elmina Mehmedović ima 13 godina i njena je porodica iz Srebrenice. „Nakon svega što smo doživjeli imamo snage da pjevamo“, kaže ova učenica osnovne škole "Vozuća" koja s porodicom danas živi u Zavidovićima. Redovna je učesnica školskih priredbi. Pored toga što voli pjevati, već nekoliko godina trenira karate. "Ja sam iz porodice gdje se uvijek pjevalo. Moj rahmetli amidža Halil je bio poznat u podrinjskom kraju po pjesmi. Moj otac pjeva. Tako da sam se ja rodila sa pjesmom. Sevdah je najljepši jer se pjeva od srca i iz dušPročitaj više
Amina Kunić učenica je devetog razreda OŠ „Simin Han” u Tuzli. Od malih nogu gaji ljubav prema ilahijama, kasidama i sevdalinci.Pročitaj više
Haris Čengić rođen je u Sarajevu 1967. godine gdje je završio srednju medicinsku školu. Od 1991. godine živi u Švicarskoj. Sretno je oženjen i otac je troje djece.Pročitaj više
Mahira Crnički ima 72. godine, rođena je u Sarajevu, a prije rata živjela je u Banja Luci. U zagrebačkom „Preporodu“ članica je zbora „Bulbuli“.Pročitaj više
Midheta Mujčinović rođena je 12.4.2003. u Sapni. Učenica je drugog razreda ekonomske škole u Sapni. Sedam godina je solistica i članica Vokalno instrumentalnog sastava “Merak”, koji djeluje u okviru BZK “Preporod” Sapna. Pod vodstvom profesora muzike prošla je školu pjevanja Vokalno instrumentalnog sastava "Merak". Pročitaj više