Iz serijala “Tarih” TVSA. Bentbaša (bent – nasip, brana; u izgovoru često i Bembaša) dio je starog dijela Sarajeva, koji se nalazi uz tok rijeke Miljacke. U vrijeme nastanka grada ovdje su se nekad nalazili Isa-begovi mlinovi i menzilhane (gostionice). Toponim Bentbaša nastao je još 1462. godine, a naselje je nastalo na temeljima srednjovjekovnog […]Pročitaj više
Lejletul-miradž i pjesnička forma miradžije u bošnjačkoj književnoj tradiciji
Muslimani u Bosni i Hercegovini obilježavaju mubarek noć Lejletul-miradž, koja nastupa večeras sa akšam-namazom. Lejletul-miradž noć je o kojoj govore i Kur'an i hadis, a pod ovom odrednicom podrazumijevaju se Isra, ponoćno putovanje od Mekke do Kudsa u Jerusalemu, i Miradž, uzdignuće Božijeg poslanika do Sidretul-muntehaa, koji su se dogodili u istoj noći. Prema historijskim izvorima, […]Pročitaj više
Ulomak iz romana-hronike “Ljetopis o kralju Tvrtku” Jasmina Imamovića
Ljetopis o kralju Tvrtku šesti je roman Jasmina Imamovića, književnika, pravnika i višegodišnjeg gradonačelnika Tuzle. Roman je napisan u prvom licu iz pozicije ljetopisca i velikog dijaka Hotjana. Riječ je o romanu-hronici, odnosno ispovijesti o prvom i najvećem bosanskom kralju i o srednjovjekovnoj Bosni s kraja 14. stoljeća. Ovaj roman temelji se na činjenicama, citatima i […]Pročitaj više
Piše: Alen Zečević Na današnji dan, prije 630 godina, umro je Tvrtko I Kotromanić, od oca kneza Vladislava i majke kneginje Jelene Šubić, posljednji ban i prvi bosanski kralj. Godine 1353. na samrtničkoj postelji u vladarskoj kući ležao je teško oboljeli, od bosanskog naroda obljubljeni, ban Stjepan II Kotromanić. Predosjećajući suđeni čas podiže iscrpljenu ruku da […]Pročitaj više
Stjepan Tvrtko I Kotromanić rođen je oko 1338. godine. Sin Vladislava Kotromanića i Jelene Šubić, Tvrtko je na bosansko prijestolje došao kao petnaestogodišnji dječak 1353. godine, a Bosnom je kao ban vladao do 1377. godine. Njegova vladavina Bosnom u tom je periodu obilježena stalnim sukobima sa Ugarskom kraljevinom, koja se željela dočepati bogatih bosanskih rudnika […]Pročitaj više
Akcija prikupljanja knjiga i druge bibliotečke građe za Gradsku biblioteku
Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“, Društvo pisaca Bosne i Hercegovine i Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu pokrenuli su akciju prikupljanja knjiga i druge bibliotečke građe s ciljem podrške Gradskoj biblioteci / knjižnici „Mehmedalija Mak Dizdar“ u Stocu. Knjige i druga bibliotečka građa za potrebe Gradske biblioteke / knjižnice „Mehmedalija Mak Dizdar“ mogu se donirati u […]Pročitaj više
U srijedu 10. marta 2021. godine navršit će se 630 godina od smrti prvog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića, za kojeg historičari kažu da je zasigurno među nekoliko najvećih ličnosti bosanske prošlosti. Tim povodom, Direkcija BZK “Preporod” i podružnica BZK “Preporod” u Brčkom organiziraju predstavljanje romana Ljetopis o kralju Tvrtku autora Jasmina Imamovića, književnika i dugogodišnjeg […]Pročitaj više
Zaim Muzaferija rođen je u Visokom 9. 3. 1923. godine. Filmski, televizijski i teatarski glumac, koji je penziju stekao kao profesor njemačkog i francuskog jezika. Glumom se prvo bavio amaterski, a njegov profesionalni debi bio je u filmu Uzavreli grad (1961) Veljka Bulajića i već sa prvim filmom osvaja specijalnu nagradu na festivalu u Puli i […]Pročitaj više
Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu, u saradnji sa Televizijom Sarajevo, pokrenuo je projekat pod naslovom “O bosanskom na bosanskom”. Projekt podrazumijeva snimanje petominutnih emisija o bosanskom jeziku koje na naučno-popularan način iznose najvažnije činjenice o bosanskom jeziku. Riječ je o 200 tema iz raznih oblasti – od historije bosanskog jezika svih razdoblja, preko nauke o […]Pročitaj više
Piše: Ćamil Sijarić Amerikanci su nam rekli da imamo Homera. Malo je ko tada u Bijelom Polju i znao za nekakvog Homera, i da je neko gledao Avda Međedovića kako pije vodu sa šedrvana i rekao: Ovo je Homer, to bi prošlo kao dokona lakrdija, jer je svak znao da je Avdo Međedović običan […]Pročitaj više